Nakon mahom odličnih kritika i sjajne gledanosti dokumentarnog serijala 'Opstanak', koji je obrađivao demografski slom Hrvatske i hrvatsko gospodarstvo, od večeras 3. siječnja na HRT stiže nova dokumentarna poslastica. Riječ je o serijalu 'Jedna jedina' prekaljenog autora i televizijske legende Dubravka Merlića, piše tportal.

Davnih dana gledateljstvo je osvojio kultnom emisijom 'Slikom na sliku', svojim britkim vođenjem i šarmom. U međuvremenu je Dubravko Merlić nanizao brojne druge sjajne projekte i pobrao međunarodne nagrade. Zadnji od njih serijal je 'Opstanak 2', u kojemu se itekako osjeća 30-godišnje iskustvo, a u novom zanimljivom, edukativnom i povijesnom serijalu (o kojem ćemo razmišljati još dugo nakon gledanja) bavi se uvijek aktualnom temom.

Dubravko Merlić ima novi zanimljivi serijal, ovog puta o atomskoj bombi i nuklearkama.

Dubravko Merlić: 'Velik sam obožavatelj bindžanja i dobrih serijala, sve što mi se činilo zanimljivim - pogledao sam i sad sam u problemu, jer više nema dobrih serija'

U novoj godini očekuje nas dokumentarni serijal 'Jedna jedina'. Priča je to o povijesti jugoslavenskog sna o atomskoj bombi i nuklearnim programima. Što vas je potaklo da snimite seriju koja obuhvaća drugo vremensko razdoblje, ali i donesete na male ekrane poprilično intrigantnu i, mogla bih reći, aktualnu temu?

Zapravo se slučajno dogodilo to da je postala aktualna jer se, kad smo završavali montažu našeg serijala, Hrvatska je s još devet država potpisala priopćenje Francuske u kojem se zemlje potpisnice zauzimaju za to da se nuklearna energija proglasi čistom energijom te da se Europska unija više orijentira na nuklearnu energiju, pa je to nekakav kontekst koji nam je pružen iako ga zapravo tek na kraju rubno otvaramo, kao nekakav pogled prema budućnosti. A motivacija za sam serijal je vezana za mog pokojnog prijatelja Željka Matića, kojem je ovo bio zadnji projekt koji je radio. On je prije nekoliko godina u svojoj emisiji 'Dogmatica' na Z1 ugostio Hrvoja Prpića, ravnatelja Fonda za financiranje razgradnje nuklearke Krško. Odgledao sam taj intervju u dahu i shvatio da je to iznimno zanimljiva tema o kojoj većina ljudi u Hrvatskoj jako malo zna. Prvotna ideja je bila da radimo jednosatni dokumentarac o nuklearki u Krškom, ali su nam s HRT-a dali signal da bi bilo dobro da ima više epizoda, pa smo tako razradili serijal u tri epizode -prva je o povijesti jugoslavenskog nuklearnog programa, druga o Černobilu, koji je zaustavio velik broj takvih projekata u svijetu, pa i one koji su trebali biti u Hrvatskoj bivšoj Jugoslaviji, a treća epizoda govori o zbrinjavanju radioaktivnog otpada.

-Ipak, iz današnje perspektive teško je zamislivo da je Jugoslavija radila na atomskoj bombi. Detalji tog plana nisu nikad posve otkriveni javnosti. Koliko toga pokazuje serijal i koliko ste dugo radili na istraživanju te teme?

Ne mogu reći da smo otkrili toplu vodu jer u stručnim krugovima to se ipak znalo i postoje ozbiljni znanstveni radovi o toj temi. Srećom, postoji još dosta svjedoka koji mogu govoriti o tome i mi smo ih okupili u našem serijalu. Kad se to pojednostavi, može se reći da je bivša Jugoslavija u tri navrata ozbiljno razmišljala o gradnji atomske bombe - odmah nakon rata, od 1947. do 60-ih, onda 1974., kad je Indija kao članica Nesvrstanih napravila atomski pokus, pa je Tito zbog toga okupio znanstvenike, a treći dio, o kojem se najmanje zna, bio je nakon Titove smrti, kad su Mamula i Kadijević radili na tajnom projektu izrade atomske bombe u suradnji s Gadafijem i Sadamom Huseinom. Imamo nekoliko svjedoka koji govore o tome i mislim da je to dovoljno kredibilno da možemo reći kako se JNA u pokušaju očuvanja svoje pozicije države u državi pokušala i tako osigurati.

-U kakvim ste uvjetima snimali? Jedna od epizoda bavi se černobilskom nesrećom, a ona je utjecala na tijek povijesti. Ušli ste kamerom u područje najpoznatije nuklearke na svijetu.

Trebali smo putovati u Ukrajinu, Francusku i Sloveniju i činilo se da će to biti izvedivo, međutim nuklearka Krško zbog osjetljivosti svog posla ima jako stroge uvjete, pet puta strože od same Slovenije, koja je itekako stroga, tako da smo dugo čekali i morali smo odgađati dovršetak serijala pa smo zbog objektivnih okolnosti molili HRT za odgodu i oni su pristali na to. Naime trebali smo završiti serijal u veljači ove godine, međutim tražili smo produljenje i predali smo ga polovicom prosinca, a drago mi je da ide u emitiranje odmah, već 3. siječnja.

- Kako je izgledalo snimanje u Černobilu, jeste li posjetili nekadašnje postrojenje?

- Bili smo u Zoni isključenja u Černobilu, ali nismo željeli ući ispod zaštitne kupole. Dobili smo fantastične snimke unutrašnjosti, što smo odlično iskoristili i procjena je bila da se ne moramo igrati zdravljem i ući ispod te kupole, iako ljudi ulaze ondje, već da iskoristimo snimke. Zato smo se više posvetili prirodi, životinjama i ljudima koji su ondje ipak ostali živjeti.

- Jeste li gledali seriju 'Černobil'?

- Naravno da sam gledao i obožavam tu seriju, a mogu reći, iako možda nije bitno, da sam došao na ideju da druga epizoda bude o Černobilu prije nego što sam znao za seriju. Kad je serija emitirana, znao sam da nam je to vjetar u leđa.

<![if !supportEmptyParas]> <![endif]>

Povezane vijesti

• Fukushima: Peta obljetnica nuklearne nesreće
• DANAS JE OSTALO MANJE OD 200 KOMADA AUTOHTONE ISTARSKE KOZE To je danak krivoj politici koja se vodila nakon Drugog svjetskog rata kada se smatralo da se radi o štetniku koji uništava usjeve
• Prva plutajuća nuklearka spojena na mrežu