Kamere videonadzora danas su uobičajeni element našeg okruženja i možemo ih vidjeti gotovo svugdje od ulaska u neku od institucija, terase kafića, parkirališta, javne površine ili pak na ulazu u stambenu zgradu.

Zahvaljujući sve većoj primjeni pametne videoanalitike videonadzor je postao visokoučinkovit u zaštiti ljudi i imovine. Međutim, takve tehnike mogu zadirati u privatnost u većoj mjeri (npr. složene biometrijske tehnologije) ili manjoj mjeri (npr. jednostavni algoritmi za prebrojavanje).

Premda pojedinci u pravilu nemaju ništa protiv videonadzora kada je postavljen u određene sigurnosne svrhe, zbog njihove sve veće rasprostranjenosti povećava se strah od gubitka privatnosti. To se posebno očituje kod uspostave sustava videonadzora u stambenim zgradama. Međutim, i takav sustav videonadzora kao i bilo koji drugi sustav mora biti zakonito utvrđen i transparentan a ujedno se time i smanjuje bojazan od prekomjernog zadiranja u privatnost pojedinca.

Kako bi videonadzor u stambenim zgradama bio moguć prije svega potrebna je suglasnost suvlasnika koji čine najmanje 2/3 suvlasničkih dijelova. Bitno je naglasiti da se radi o 2/3 suvlasničkih dijelova a ne o 2/3 suvlasnika. Naime, može biti situacija da će u pojedinoj stambenoj zgradi biti manji broj suvlasnika koji žele ugradnju sustava videonadzora međutim, njihovi suvlasnički dijelovi (veličina stana i dr.) biti će dovoljno velika da će svojim suvlasničkim dijelovima zadovoljiti traženi kriteriji.

Nakon što se zadovolji kriterij suglasnosti suvlasnika potrebno je provesti valjanu analizu utjecaja na prava ispitanika prilikom utvrđivanja legitimnog interesa za provođenje videonadzora. Onda kada sustav videonadzora uvodi vanjska specijalizirana tvrtka, mora se dodatno sklopiti i sporazum o obradi osobnih podataka s tom tvrtkom ili drugi akt kojim se uređuju sva pitanja koja propisuje Opća uredba da je nužno ugovoriti s izvršiteljem obrade.

Kod uspostave sustava, kamere trebaju biti postavljene tako da obuhvaćaju samo pristup ulascima i izlascima iz stambene zgrade te zajedničke prostorije.

Prije ulaska u perimetar snimanja ili neposredno pri ulasku potrebno je na vidljivo mjesto istaknuti obavijest o videonadzoru. Jasno isticanje valjane obavijesti vrlo je važno te u slučaju propuštanja isticanja obavijesti propisane su novčane kazne i do 50.000,00 kn.

Obavijest o videonadzoru

Da bi takva obavijest bila valjana ona mora sadržavati:

• oznaku da je prostor pod videonadzorom
• podatke o voditelju obrade: Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) preporučuje da na obavijesti o videonadzoru bude naznačeno da su upravo suvlasnici stambene zgrade voditelji obrade
• kontakt podatke: može biti generičke naravi (npr; [email protected]) AZOP preporuča objavu kontaktnih podataka predstavnika suvlasnika budući da je isti nadležan za zastupanje i predstavljanje suvlasnika prema upraviteljima i trećim osobama, međutim, napominje kako takvi podaci ne moraju sadržavati njegove osobne podatke u smislu osobnog imena i prezimena.
• svrhu obrade: zaštita osoba i imovine
• pravnu osnovu: legitimni interes
• prava ispitanika: navesti prava koja osoba može ostvariti, međutim preporuka je samo navesti ta prava bez dodatnog objašnjenja kako bi se izbjeglo nagomilavanje informacijama i kako se ne bi smanjila preglednost obavijesti. Detaljnije informacije o pravima mogu se pružiti u dugom sloju npr. u Politici privatnosti koja je objavljena na web stranici ili na drugom odgovarajućem mjestu te je u tom slučaju u obavijesti potrebno navesti gdje je to drugo odgovarajuće mjesto gdje se nalaze cjelovite informacije.

Važno je istaknuti da sustav videonadzora mora biti zaštićen od pristupa neovlaštenih osoba, a odgovorne osobe koje imaju pravo pristupa osobnim podacima ne smiju koristiti snimke suprotno svrsi.

Primjena sustava videonadzora su tu da nam svima povećaju osjećaj sigurnosti i svojom pojavom odvrate mogućnost od neželjenih situacija. Tehnička instalacija takvog sustava bez zakonitog okvira stvara suprotni efekt, a to je osjećaj nelagode stanara i prolaznika. Povjerenje u stvarnu svrhu primjene sustava videonadzora je moguće jedino zakonskom prilagodbom prema Općoj uredbi.

Nove tehnologije u našem neposrednom životnom okruženju na najbolji način razvijaju svijest o zaštiti osobnih podataka kao o zaštiti samih osoba.

www.feralis.hr

Tko je Centar Feralis?

Hrvatski centar za zaštitu podataka Feralis je organizacija koja je aktivna u području zaštite prava i sloboda građana (ispitanika) s obzirom na zaštitu njihovih osobnih podataka te pomaže poslovnim subjektima u organizaciji poslovanja u skladu s Općom uredbom.

Kao predstavnik Hrvatske u Europskoj federaciji službenika za zaštitu podataka (EFDPO) pored ostalih aktivnosti, član je nekoliko odbora za zaštitu osobnih podataka od kojih izdvajamo Artificial Intelligence (AI), zdravstveni sektor i Članak 39. Opće uredbe za sprječavanje restrikcija nacionalnih zakonodavstva u pitanju pravnog savjetovanja službenika za zaštitu podatka u svezi zaštite osobnih podataka.

Povezane vijesti

• Prvo veliko kršenje osobnih podataka ZAPOSLENIH I U JAVNOM SEKTORU GRADA PULE I POREČA
• Ines Bolkovac, direktorica hrvatskog Centra za zaštitu osobnih podataka "Feralis": POLITIČARI NISU JEDNAKO ZAŠTIĆENI KAO DRUGI GRAĐANI
• Mini vodič za samostalno uređenje web stranice U SKLADU S GDPR-om