BRUXELLES
Finska će predložiti blago povećanje sedmogodišnjeg proračuna EU-a
(Hina/EPA)
Finska će kao predsjedateljica Europske unije predložiti blago povećanje zajedničkog sedmogodišnjeg proračuna, kazali su za Reuters neimenovani izvori, dodajući da će europski čelnici možda u veljači 2020. upriličiti još jedan samit kako bi povećali šanse za dogovor.
Aktualni proračun 28-člane Unije za razdoblje od 2014. do 2020. iznosi jedan posto bruto nacionalnog dohotka EU-a odnosno oko 130 do 150 milijardi eura godišnje. Kada se isključi Velika Britanija koja će uskoro istupiti iz članstva, njegova je protuvrijednost 1,13 posto bruto nacionalnog dohotka EU-a.
Finska će uskoro predložiti da proračun za razdoblje od 2021. do 2027. iznosi 1,07 do 1,08 posto bruto nacionalnog dohotka EU-a, kazala su u četvrtak za Reuters tri diplomatska izvora, a čelnici zemalja-članica raspravljat će o tom prijedlogu na posljednjem ovogodišnjem samitu 12. i 13. prosinca.
Europska komisija već je predložila da proračun 27 zemalja EU-a za razdoblje od 2021. do 2027. iznosi 1,11 posto bruto nacionalnog dohotka.
Europski parlament traži još veći proračun, u protuvrijednosti 1,3 posto bruto nacionalnog dohotka.
Razgovori o proračunu iznimno su osjetljivi. Euroska unija želi se uhvatiti u koštac s novim izazovima ali njezini se resursi smanjuju a izlazak Velike Britanije mogao u proračunu ostaviti veliku rupu, primjećuje Reuters.
Ostali veliki neto uplatitelji, predvođeni Njemačkom, nisu baš skloni plaćati više i žele da zajednički proračunski rashodi budu limitirani na jedan posto bruto nacionalnog dohotka. Siromašnije članice na jugu i istoku Unije žele pak sačuvati izdašno financiranje iz kohezijskih fondova kako bi poduprle svoja gospodarstva.
Nova čelnica Europske komisije Ursula von der Leyen želi povećati potrošnju na nova prioritetna područja, poput upravljanja migracijama, borbe protiv klimatskih promjena i razvoja digitalnog gospodarstva.
EU izdvaja najviše proračunskog novca za koheziju i poljporivredu, na koje otpadaju nešto više od dvije trećine proračuna.
Neke članice žele u pregovorima ishoditi ukidanje 'popusta' na uplate kakvi su odobreni Britaniji i Nizozemskoj. U Amsterdamu baš i nisu oduševljeni tom idejom.
Francuska pak želi da se na razini EU-a uvede digitalni porez kompanijama poput Facebooka i Googlea kako bi se proračunski prihodi povećali i bez većih doprinosa zemalja-članica.
Nakon početnih rasprava o finskom prijedlogu u Bruxellesu sredinom prosinca, europski čelnici možda će u veljači održati još jedan samit kako bi se približili sporazumu, reklo je nekoliko diplomatskih izvora u EU.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
