reforma sektora
Održiv rast turizma traži više novih hotela i ograničavanje privatnog smještaja
(Snimio Vedran Karuza)
Održiv razvoj turizma treba više greenfield investicija i novih hotela, a u prostornim planovima, posebice jakih turističkih destinacija, potrebno je ograničiti i hitno zaustaviti gradnju novih 'privatnih' turističkih kreveta, istaknuto je u petak na konferenciji "Turizam u Hrvatskoj 2025. - Održivi rast i izazovi konkurentnosti".
Ta je konferencija u organizaciji Jutarnjeg lista u zagrebačkom hotelu Esplanade okupila stotinjak sudionika iz hotelskih kompanija, turističkih udruženja, konzultante i ekonomiste koji su raspravili niz aktualnih tema hrvatskog turizma, od strukture nekretnina i poreznog opterećenja, profitabilnosti hotelskog smještaja, investicija, radne snage i globalne konkurentnosti do održivosti turističkih destinacija.
Cjelovita reforma ka održivosti nema alternativu jer je turizam prevažan
Ministar turizma i sporta Tonči Glavina se osvrnuo na provedbu cjelovite reforme turizma zadnjih šest mjeseci, za koju je kazao da nema alternativu ako se u Hrvatskoj turizam želi održivo razvijati i nastaviti značajno pridonositi ukupnom gospodarstvu, ali i kvalitetnom životu stanovnika.
Održivost je za mnoge, dodao je, još apstraktan pojam, ali to je zapravo trenutno odricanje od dijela dobitka za bolju budućnost, za što je potrebna i promjena razmišljanja da smo iz ere stalnog rasta turizma došli u eru upravljanja, kako bi za tri do pet godina turizam i dalje bio uspješan, uz zadovoljne stanovnike, a ne da se bune kao u nekim mediteranskim destinacijama protiv turista.
"To si mi u Hrvatskoj ne smijemo dopustiti jer smo mala zemlja i svaki prosvjed u bilo kojoj našoj destinaciji bio bi devastirajuć za turizam. Zato smo počeli reformu turizma, sa širokim zakonodavnim izmjenama, ali i nikad većom financijskom pomoći sektoru za održive projekte, u čemu se dosta angažirala i Vlada, a to će i nastaviti jer nam je turizam prevažan", naglasio je ministar.
Najavio je i da se uz sva dosadašnja sufinanciranja turizma iz NPOO-a, kreditnih linija HBOR-a i drugih izvora, u četvrtom kvartalu ove godine očekuje i 40 milijuna eura "težak" novi javni poziv za (su)financiranje turističke infrastrukture, kao i izrada tzv. zelene satelitske turističke bilance koja će uz ostalo uključivati i troškove života, za što je rekao i da to Hrvatska jedina radi u Europi.
Trebat će novi ciklus poreznih izmjena za poboljšanje strukture turističkog smještaja
Reformu turizma ka održivosti savjetnica u Ekonomskom institutu Zagreb (EIZ) Maruška Vizek ocijenila je kao hrabar, ali još nedovoljan iskorak, te smatra da će za poboljšanje strukture turističkog smještaja trebati i dodatne reforme, kao i novi ciklus poreznih izmjena već krajem ove godine, posebice u povećanjima raspona poreza na nekretnine i paušala za najam.
"Kratkoročni turistički najam je do poreznih izmjena 2025. bio najmanje oporezovana poslovna djelatnost u Hrvatskoj, što je dovelo do velikog porasta privatnog i komercijalnog i nekomercijalnog smještaja, posebice na obali gdje je turizam i najintenzivniji. Zato je došlo i do porasta potražnje stranaca za nekretninama, u čemu primjerice prednjači Istra, gdje su oko 40 posto kupci stranci. To smanjuje priuštivost stanovanja za domaće stanovnike ne samo tamo nego u cijeloj zemlji i nešto se moralo po tom pitanju učiniti", rekla je Vizek.
No, unatoč poreznim izmjenama i novoj stambenoj politici, ne vjeruje da će to preokrenuti postojeće trendove u turizmu i bitno smanjiti rast novih privatnih smještaja, čemu bi, po njoj, dosta pridonijelo, uz ostalo, i postroženje kontrole nekomercijalnog smještaja.
Hotelskom sektoru prihod raste, ali uz smanjene dobiti i potencijala za investicije
Predstavnici hotelskih kompanija su naglasili da se svako ulaganje u kvalitetu isplati, ali i da nepovoljna struktura ukupnog smještaja u turizmu, s malim udjelom hotela, kao i porast cijena ostalih usluga i njima donosi probleme, jer iako prihodi rastu, smanjuje se dobit i potencijal za investicije. To je najviše zbog porasta svih troškova, posebice za radnu snagu i plaće, koje su rasle u zadnjih par godina za oko 50 posto.
Direktor Hrvatske udruge turizma (HUT) Veljko Ostojić upozorio je da se samo uz investicije u kvalitetu mogu održati i cijene, iznijevši podatak da su lani u špici najbolji i najskuplji hoteli bili i najviše popunjeni, 96 posto. Tu su i veliki rashodi hotelijera za radnu snagu, koju će u turizmu i ove godine morati "uvoziti", za što bi moglo, kao i lani, biti oko 50 tisuća dozvola.
Nužnim drži i stvaranje novih, boljih preduvjeta za investicije, jer iako se institucionalno riješio problem tzv. turističkog zemljišta, problema ima s pomorskim dobrom, i dalje prevelikim udjelom privatnog smještaja u ukupnim kapacitetima i drugih, za koje trebaju rješenja.
"Jedino tako bi u idućih pet do sedam godina sadašnji mali udjel hotelskih kreveta od oko 9,3 posto mogao doći bar do 15 posto", smatra Ostojić.
Nije problem visina cijene nego što se za nju nudi
Nešto pozitivniju sliku iznio je Željko Kukurin, predsjednik uprave Valamar Riviere, najveće i jedne od najuspješnijih hotelskih kompanija, kazavši da nastavljaju investirati te da je plan do 2026. uložiti oko 450 milijuna eura. U tome su trenutno ključni projekti Pical u Poreču, kao najveća pojedinačna investicija u turizmu, te novi resort na Rabu, ali i drugi, a ulažu i u radnike, čiji će broj ove godine u ljetnoj špici i povećati, na njih oko 8.500.
Za cijene je rekao da su ove godine stabilizirane, nakon što su lani u hotelima rasle prosječno za oko dva posto, što je potvrdila i konzultantica Sanja Čizmar, čija je analiza pokazala i određenu stagnaciju rezultata u hotelima lani u odnosu na 2019.
"Puno se priča i o cijenama, koje su u pandemiji u hotelima u Hrvatskoj prosječno pale za oko 20 posto, a onda 2022. i 2023. porasle 18 posto, da bi se u 2024. stabilizirale. Istodobno, naši konkurenti na Mediteranu su 2024. cijene povećali prosječno za 4,5 posto, a i kada se usporede ukupno cijene hotela i restorana s prosjekom na Mediteranu naše su bile lani niže za oko 1,2 posto. Dakle, nije problem s visinom cijene nego s kvalitetom i što se nudi za određenu cijenu", zaključila je Čizmar.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
