Luksemburg i Irska bili su i u 2024. godini na čelu EU-a po BDP-u po stanovniku, iskazanom standardom kupovne moći, a Hrvatska je ponovo rame uz rame s Mađarskom, uz blago smanjeni zaostatak za prosjekom Unije, pokazale su u četvrtak procjene Eurostata.

Luksemburški BDP po stanovniku, iskazan standardom kupovne moći, bio je i lani gotovo dva i pol puta veći od prosjeka EU-a, utvrdio je Eurostat u preliminarnim procjenama.

Zacementirana pozicija Luksemburga na vrhu ljestvice zemalja Unije proizlazi iz velikog udjela stranih radnika, podsjećaju statističari.

"Ti radnici sudjeluju u stvaranju BDP-a, ali nisu uključeni u rezidencijalno stanovništvo koje se koristi za izračun BDP-a po stanovniku”, objašnjavaju.

Njihova potrošnja evidentira se u matičnim zemljama, podsjećaju u Eurostatu.

Francuska i Italija "prosjek"

Na drugom je mjestu i lani bila Irska s BDP-om po stanovniku nešto više od dva puta većim od europskog prosjeka.

Visoka razina BDP-a po stanovniku djelomično se može objasniti prisustvom velikih multinacionalnih kompanija s vrijednim intelektualnim vlasništvom, podsjećaju u statističkom uredu.

Ugovorna proizvodnja s tom imovinom uračunava se u irski BDP dok se veliki dio prihoda vraća krajnjim vlasnicima tvrtki u inozemstvu, dodaje se u priopćenju.

S velikim odmakom i u 2024. slijede Nizozemska i Danska s BDP-om po stanovniku otprilike 30 posto iznad prosjeka EU-a.

Švedska, Njemačka i Austrija otprilike su 15 posto iznad prosjeka koji 'utjelovljuju' Finska, Francuska i Italija.

U Španjolskoj, Češkoj i Sloveniji BDP po stanovniku iskazan paritetom kupovne moći bio je lani niži otprilike deset posto.

Hrvatska uz Mađarsku

Estonija, Poljska i Rumunjska zaostajale su za prosjekom otprilike 20 posto, izračunali su u Eurostatu.

Blizu je i Hrvatska s BDP-om po stanovniku u 2024. godini iskazanim paritetom kupovne moći nižim za 23 posto od prosjeka EU-a, pokazuju preliminarne Eurostatove procjene. To znači da je neznatno poboljšan u odnosu na 2023. godinu kada je zaostajao za prosjekom za 24 posto.

Isti je 'zaostatak' lani bilježila i Mađarska, a blizu je i Slovačka s BDP-om po stanovniku točno za četvrtinu nižim od prosjeka.

Latvija i Grčka bile su ispod prosjeka otprilike za 30 posto, izračunali su statističari, a najniži BDP po stanovniku iskazan paritetom kupovne moći bilježila je i lani Bugarska, za 34 posto niži od prosjeka Unije.

Povezane vijesti

• Gospodarstvo u prvom kvartalu raslo samo 2,5 posto
• Komisija očekuje rast hrvatskog gospodarstva od 2,8 posto
• Domaća potražnja oslonac francuskog gospodarstva u trećem tromjesečju