(Snimio Goran Kovačić / Pixsell)
Američki Ured za kontrolu strane imovine (OFAC) izdao je Jadranskom naftovodu, Janafu, licencu za isporuku nafte, na trideset dana, rafineriji u Pančevu, u vlasništvu Naftne industrije Srbije (NIS), objavljeno je jučer iz Janafa, čime je još jednom odgođena primjena sankcija SAD-a prema srbijanskoj naftnoj tvrtki u većinskom vlasništvu ruskog Gazprom Nefta i Gazproma.
– Društvo Janaf d.d. dobilo je uz pomoć svojih američkih odvjetnika i u koordinaciji s Vladom Republike Hrvatske licencu na 30 dana za nastavak transporta za rafineriju Pančevo u vlasništvu NIS-a. Vjerujemo kako će se u narednom razdoblju stvoriti okolnosti i dobiti sve suglasnosti za nastavak izvršavanja ugovornih obveza prema NIS-u, stoji u objavi.
Sličnu licencu OFAC je Janafu izdao potkraj veljače, kada je američki ured odgodio primjenu sankcija prema NIS-u, koje su dio sankcijskog paketa Washingtona uvedenog ruskom energetskom sektoru čiji je NIS dio. NIS je pod prijetnjom američkih sankcija od početka ove godine, jer više od 55 posto dionica u toj tvrtki zajedno drže ruski Gazprom Neft i Gazprom.
Novo izuzeće, odnosno produženje licence na novih trideset, donosi olakšanje i Janafu i NIS-u, budući da je Naftna industrija Srbije gotovo u potpunosti ovisna o uvozu sirove nafte za preradu u Pančevu putem hrvatskog naftovoda, a Janafu poslovanje s NIS-om čini oko trećine ukupnih godišnjih prihoda. Jadranskim naftovodom godišnje se prema rafineriji u Pančevu koja je glavni opskrbljivač srbijanskog tržišta naftnih derivata transportira između dva i tri milijuna tona nafte za rafineriju NIS-a u Pančevu, od čega Janaf ostvaruje oko 40 milijuna eura prihoda. Janaf je, uz to, s NIS-om lani sklopio ugovor o transportu deset milijuna tona nafte, do kraja iduće godine.
Hrvatski ministar gospodarstva Ante Šušnjar nakon ovotjedne sjednice Vlade još jednom je bio najavio mogućnost da Janaf stekne vlasnički udio u Naftnoj industriji Srbije NIS, čime bi se riješio problem američkih sankcija prema NIS-u. Ministarstvu smo nakon njegove izjave poslali upit o mogućem preuzmanju dijela vlasničkog udjela u NIS-u.
Zanimalo nas je postoje li konkretni planovi uprave Janafa za stjecanje vlasničkog udjela u NIS-u, kao i o kolikom bi vlasničkom udjelu bila riječ s obzirom na to da je ministar Šušnjar naglasio kako Janaf nema namjeru postati dominantni partner u srbijanskoj naftnoj kompaniji. Pitali smo i je li Janaf već o tome pregovarao s vladom Srbije i sadašnjim vlasnicima NIS-a, kao i na koji bi način Janaf financirao kupovinu vlasničkog udjela u NIS-u.
Iz Ministarstva odgovaraju kako je preuzimanje dijela vlasništva u NIS-u od strane Janafa stvar jasne poslovne logike.
– Unatoč određenim medijskim napisima, svim je poznavateljima historijata poslovnih odnosa i interesa Janafa jasna poslovna logika i strateško pozicioniranje iza inicijative Ministarstva gospodarstva, a s gledišta održanja postojeće razine opskrbe NIS-a naftovodom kojim upravlja Janaf.
Što se tiče same akvizicije, izrazili smo interes i spremnost za daljnje pregovore. Jasno smo naznačili i okvir u kojemu bi se razvijala buduća suradnja. Janafu nije prioritet preuzimanje udjela maloprodajnoga tržišta na kojem posluje NIS, a bome ni smanjivanje proizvodnje u postojećoj rafineriji. Vjerujem da su u NIS-u i srbijanskoj vladi svjesni kakvu vrstu suradnje mogu očekivati u slučaju ulaska drugih regionalnih kompanija u većinsku vlasničku poziciju u NIS-u.
Nasuprot tome, JANAF bi bio pouzdan strateški partner, a štiteći svoje poslovne interese jamčio bi stabilnost opskrbe i proizvodnje NIS-u. Bila bi to prirodna, uzajamno blagotvorna simbioza, a da se ne otvara Pandorina kutija preslagivanja vlasničke konstelacije. To sa sobom donosi određene rizike za opstojnost poslovanja NIS-a i Janafa", stoji u odgovoru Ministarstva.
Iz stručnih krugova u međuvremenu smo dobili informacije da je za preuzimanje vlasničkog udjela u NIS-u zainteresiran i mađarski MOL. Iz MOL-a su nam, na upit o mogućnosti ulaska u vlasničku strukturu NIS-a, podsjećamo, odgovorili kako "Srbija uvijek može računati na MOL grupu", te kako je MOL-u prioritet pomoći u ublažavanju potencijalne krize, pri čemu je mađarska grupacija spremna udvostručiti količinu zaliha koje MOL Srbija uvozi iz EU za lokalno tržište.