Više od milijardu eura država je uložila u mjere aktivne politike zapošljavanja od 2016. godine. Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zapošljavanje jučer je donijelo novi paket mjera za iduću godinu. U programu je devet mjera vrijednih gotovo 163 milijuna eura, koje bi trebale osigurati da se ostvari Vladin cilj od 125 tisuća novih radnih mjesta u mandatu.
U HRT-ovoj emisiji "U mreži Prvog" zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ivana Mehle, neovisni analitičar Predrag Bejaković, i Alen Mrvac s portala Moj posao, analizirali su, između ostalog, je li taj cilj dostižan te kakve kvalitativne pomake možemo očekivati na tržištu rada.
Zamjenica ravnatelja HZZ-a Ivana Mehle naglasila je da su mjere aktivne politike zapošljavanja uvijek namijenjene prvenstveno nezaposlenim osobama, a posljedično onda i poslodavci imaju nekakvu korist.
Kritika na jedan od poteza Vlade koji će ići od 1. siječnja je ukidanje olakšice za zapošljavanje mladih do 30 godina što se tiče zdravstvenog doprinosa. S druge strane, prema novom prijedlogu pravo na naknadu će moći ostvariti mladi koji su u radnom odnosu u proteklih godinu dana proveli šest umjesto dosadašnjih devet mjeseci.
Analitičar Predrag Bejaković rekao je da u tim mjerama ne vidi proturječnosti jer je Hrvatska do prije nekoliko imala jako visoku nezaposlenost mladih i tada je uvedena garancija za mlade koja je na neki način omogućavala mladima da se ili obrazuju ili da dobiju posao.
Pojavila se ta bojazan među poslodavcima i mladim radnicima koji će tek stupiti na tržište rada i po pitanju njihove zapošljivosti, odnosno hoće li poslodavci biti barem dijelom odvraćeni od zapošljavanja zbog ukidanja te mjere.
Alen Mrvac s portala Moj posao rekao je da ne vjeruje da će do takvog raspleta doći iz više razloga.
- Poslodavcima nedostaju radnici, jest da oni u pravilu tragaju za iskusnim zaposlenicima koji donose specifičan set vještina i imaju neko nagomilano radno iskustvo, međutim, apsolutno su otvoreni za zapošljavanje mladih ljudi, kazao je.
- Što se tiče samih plaća, poslodavci će morati iznaći neka malo veća financijska sredstva kako bi pokrili tu razliku u nastavnim troškovima. Međutim, ne vjerujemo da će doista doći do neke značajnije stagnacije ili smanjenja plaća jer će samim time učiniti sebe konkurentnima na tržištu rada, dodao je.
Analitičar Bejaković osvrnuo se na mlade koji ništa ne rade, ne obrazuju se. Ustvrdio je da postoje podaci koliko ih je, ali da su te procjene dosta upitne jer, između ostalog, mnogi ne žele jasno reći da ne traže posao.
Govoreći o trendovima zapošljavanja i iskustvom na portalu Moj posao, Mrvac je rekao da se "više nude poslovi no što ima kandidata, barem iz perspektive poslodavaca, jer naravno da nije dovoljno za jedno radno mjesto primiti jednu prijavu, naravno da bi poslodavci htjeli da je tu više kvalitetnih prijava pa da mogu i sami birati".
Što se tiče najatraktivnijih i najpoželjnijih poslova, tu prvenstveno stvari ovise o kojem poslodavcu se radi. - Poslodavac koji je prepoznat kao kvalitetan, koji brine o svojim zaposlenicima, će u konačnici generirati puno više prijava.
Ipak, sve uvijek kreće i često završava na pitanju plaće i uvjeta rada.
- Danas je radnicima veoma važna fleksibilnost u radu, dakle da imaju klizno radno vrijeme, da si mogu sami, barem djelomično, određivati na koji način će raditi, naravno, u dogovoru s poslodavcem, rekao je.
Ustvrdio je da je danas položaj radnika kudikamo povoljniji nego što je to bio slučaj unatrag desetak godina.
- Više ne možemo govoriti tako da su poslodavci ti koji biraju, već radnici su ti koji nerijetko imaju prilike odabrati između više poslodavaca, posebice ako se radi o radnicima sa specifičnim vještinama, s nagomilanim iskustvom koji su danas vrlo traženi na tržištu rada, dodao je.
Cijeli razgovor dostupan je ovdje.