Sezona nije najbolja, imamo problema s količinom i tartufi nisu lijepi kao lani, ali nadamo se da s nižim temperaturama dolazi i bolje vrijeme za tartufe, kazao je vlasnik naj tartufa

Kapitalac težak točno 501 gram donio je tvrtki Zigante tartufi priznanje za najveći bijeli tartuf 18. izdanja Vikend festivala istarskih tartufa. Da nije sve u težini potvrdila je druga laskava sajamska nagrada, priznanje za naj tartuf festivala, koju je osvojila tvrtka GIR. Ivan Karlić iznenađen ovom titulom komentirao je da je tartuf "sitan, ali dinamitan", te je očito mirisom očarao žiri. - Sezona nije najbolja, imamo problema s količinom i tartufi nisu lijepi kao lani, ali nadamo se da s nižim temperaturama dolazi i bolje vrijeme za tartufe, a vrhunac sezone očekujemo za desetak dana, izjavio je Karlić.

Izbor za "miss" tartufa

Žiri u čijem je sastavu bio i jedan doktor znanosti, dr. sc. Željko Zgrablić iz Hrvatskog šumarskog instituta, Centra za općekorisne funkcije šuma "Josip Ressel" iz Pazina, a uz njega i Christine Fischer, vanjska suradnica instituta iz Katalonije, potom predsjednik Udruge tartufara Istra Darko Muzica, županijski pročelnik za poljoprivredu Ezio Pinzan i županijska pročelnica za turizam Nada Prodan Mraković, u kategoriji "Tartuf festivala" uz veličinu tartufa, ocjenjivao je i oblik, boju, miris, tvrdoću, ornamentiku i izgled plodišta i peridije, tankog ovoja oko plodišta. U konkurenciji za dva festivalska priznanja bilo je pet tartufa, isto toliko firmi koje se bave otkupom i prodajom tartufa.

Bijeli tartufi posebno su se dojmili Christine Ficher. Moguće i stoga što je ova Amerikanka hrvatskih korijena, koja od 1995. godine živi u Španjolskoj, stručnjakinja za crne tartufe i plantažni uzgoj pa su joj bijeli pravi izazov. Vanjska suradnica centra za šumarske tehnologije u Kataloniji, gdje radi na kontroli kvalitete mikoriziranih sadnica s crnim tartufima, za Hrvatsku kaže kako je zemlja koja se u tom tartufarskom svijetu sve jače pozicionira u Europi te ima šanse izdignuti se još više. Da je sajam tartufa dobra prilika za promociju ove skupocjene podzemne gljive, smatra i Željko Zgrablić. - Moramo pokazati što imamo, a ovakvi su sajmovi najbolja prilika za to jer spajaju tartufare koji su prva karika u lancu, one koji otkupljuju i plasiraju tartufe diljem svijeta i one koji brinu o šumi i staništima, kaže Zgrablić.

Dvodnevni Vikend festival istarskih tartufa u organizaciji Turističke zajednice, u suorganizaciji i pod pokroviteljstvom Grada Buzeta te u suorganizaciji SRK Alba i gradskog komunalca Parka, privukao je brojne domaće, ali i inozemne goste, Talijane, Slovence, Austrijance, ali i jednu organiziranu grupu iz Amerike, pohvalio se direktor TZ-a Hari Vidović. Sajamska manifestacija time je još jednom potvrdila da je - kako je ustvrdio buzetski gradonačelnik Siniša Žulić - jedan od brendova Buzeta, koji upravo ove godine obilježava dvadesetu obljetnicu od proglašenja gradom tartufa.

- Tartufarstvo je vrlo ozbiljna i zanimljiva gospodarska grana poljoprivrede i šumarstva. S jedne strane vodimo brigu o šumama, a s druge strane stvaramo i lokalnu ekonomiju tartufarima i ono što je najvažnije, stvaramo brend u Istri. Cijelu jesen, u vrijeme njihove sezone, tartufi su motiv dolaska u županiju. Uz bijeli tartuf kao naš najjači brend, prodaju se i istarska malvazija i teran, maslinovo ulje i svi naši autohtoni proizvodi kao što se može vidjeti na sajmovima koji su spoj gastronomije i enologije, poručio je Pinzan.

Istarska priča

Nada Prodan Mraković, jedna od inicijatorica festivala tartufa, istaknula je da je cilj bio približiti istarsku priču, način života, tartufare i tartufe, posjetiteljima i motivirati ih da na jesen dođu u unutrašnju Istru i uživaju. - Upravo je to cilj u turizmu Istre, da selektivnim oblicima turizma privučemo goste u pred i posezoni kada je Istra prekrasna. Ovo sljubljivanje poljoprivrede i turizma je logično jer svi naši gosti od nas očekuju nešto autentično, nešto naše, ono što ovdje raste, ono što ovdje stvaramo i proizvodimo, poručila je Mraković.

Buzetski sajam tartufa, slikovitog ugođaja pravog merkata, okupio je u velikom šatoru od 1.000 kvadrata u Mašimovoj škuji i 200-tinjak kvadrata natkrivenog prostora, šezdesetak OPG-ova i malih proizvođača domaćih proizvoda od tartufa, meda, sira, pršuta, maslinovog ulja, vina, rakija, tjestenine… Prilika je to bila degustirati proizvode malih proizvođača kakvih nema na policama velikih trgovačkih lanaca. U OPG-u Zdenka Čendaka iz Jelovica, sela na 700 metara nadmorske visine, bave se proizvodnjom brinjevca i eteričnog ulja. - Želimo predstaviti Ćićariju jedinstvenim proizvodom brinjevcem čija je proizvodnja upravo u tijeku. Beremo bobice plave smreke, nakon toga fermentiraju i idu u proizvodnju. Rakiju kuhamo u studenom, dosta je specifična jer dva se puta kuha, prvo je žunta, a drugo je pravi destilat brinjevca, kažu Čendakovi.

Vinar i maslinar Adriano Černeka iz Medveja kod Vrha zadovoljan je vinogradarskom sezonom. Količina je doduše malo manja nego lani jer je prošlogodišnja bila izdašna, ali je kvaliteta grožđa dobra pa Adriano očekuje "jedan škalin" bolja vina. No zato je, kaže, jako podbacio urod maslina pa ovogodišnju maslinarsku sezonu treba što prije zaboraviti.

Na štandu buzetske Pekare Ošo odlučili su se ponuditi ljetno- zimsku kombinaciju, sladoled, ali i domaće panetone pod brendom "Zlato doline mlinova" koji će biti u ponudi za božićne i novogodišnje blagdane. Nudili su se proizvodi iz Istre i ostalih krajeva Hrvatske, ali i Slovenije. Prvi put u Buzet stigla je firma Bio dobrote, Kmetija Žgajnar iz Postojne, inače prisutna na hrvatskom tržištu gdje sudjeluju na eko-sajmovima od Rijeke do Splita. Među najvećim je slovenskim farmama s 250 crno bijelih svinja i 450 krava i širokom paletom proizvoda od jogurta, sireva i mesnih prerađevina. Obiteljska sirana Majcani nedaleko od Buzeta također je nudila domaće mliječne proizvode.

Gastro doživljaj

Sajam je započeo desetim izdanjem utrke "Lov na tartuf", kombinacijom orijentacijskog trčanja, MTB-a i lova na blago, jedine pustolovne utrke na svijetu u kojoj je, da bi se sudjelovalo, obavezna tartufarska oprema, lopatica i pas, gumeni ili plišani.

Za ljubitelje gastro okusa Istre mamac je bio Buzet na pjatu - predstavljanje buzetskih ugostitelja, konobe Most i hotela Fontana. Održan je i "Chef on stage". U subotu je gostovao Nikola Vuković iz hotela La Grisa, a u nedjelju Zoran Sertić iz hotela Vela vrata. Pažnju je privukla i radionica izrade domaće tjestenine koju je već tradicionalno vodila Vilma Jeletić. - Za dobre fuže je najvažnija dobra volja i biti eno malo lačan, povjerila nam je Vilma koja fuže dela onako kako ju je "nona navadila".

Za tartufoljupce prenesimo da se kilogram bijelog tartufa prve klase na jednom štandu prodavao za 17.000 kuna, druge klase za 12.000, a treće klase za 9.000 kuna. Tartufi se, treba i to podsjetiti, mjere na grame poput zlata, s time da ekstra primjerci postižu vrtoglave cijene.

Smotra pasa

Nakon nekoliko godina pauze, na sajmu tartufa ponovno je održana smotra pasa. Suci Pere Pajković i Ada Grabrović ocjenjivali su izgled pasa u četiri kategorije: psi tartufari, ptičari, goniči i terijeri, te kućni ljubimci. Za najljepšeg psa smotre proglašen je engleski seter Holly Predraga Demirovića iz Pule, drugi je mops Greta Miroslava Krzyka iz Rijeke, a treći kraljevska pudla Leloni vlasnice Nade Gonelin iz Splita.

Povezane vijesti

• Gosti u tartufima uživaju uz NOĆNE ZVUKOVE MOTOVUNSKE ŠUME
• Donirali oko tri kilograma tartufa: PAŠTA S TARTUFIMA ZA SVETOG NIKOLU
• BUZET OPRAVDANO NOSI IME GRADA TARTUFA: Okružen je staništima skupocjene podzemne gljive