Kreiranjem profesionalnih suradnji na konkretnim projektima treba potaknuti proizvodnju i distribuciju novih filmskih projekata, čime bi Pulski filmski festival postao inkubator nove produkcije, kaže David Lušičić * Pulski festival ne smiju otvarati niskobudžetni filmovi. Treba poraditi na programskoj dramaturgiji kako bi zanimanje publike raslo iz dana u dan, ističe Željko Luketić
Pulski filmski festival u Areni (Foto: PFF)
Vrlo brzo, već početkom ožujka, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek službeno će imenovati novog umjetničkog ravnatelja/icu Pulskog filmskog festivala, osobu koja ima ključnu ulogu u kreiranju programske kvalitete, time i reputacije ovog nacionalnog filmskog festivala. Pritom ministricu neće obvezivati prethodno mišljenje Festivalskog vijeća PFF-a, a birat će između devetero prijavljenih kandidata i isto toliko koncepata razvoja PFF-a.
Već smo, ukratko, osvijetlili motivaciju producentice Zdenke Gold, povjesničarke umjetnosti i kustosice Paole Orlić, redatelja Pava Marinkovića, glumca Igora Gala te aktualnog umjetničkog ravnatelj PFF-a Zlatka Vidačkovića, a jučer smo kontaktirali preostalu četvoricu kandidata - skladatelja filmske glazbe Ozrena K. Glasera, filmskog kritičara i filmologa Željka Luketića, producenta i redatelja Davida Lušičića te njegovog kolegu Sergeja Stanojkovskog.
- Pulski filmski festival godinama programski stagnira, zatvara se i ne širi, kaže nam jučer Željko Luketić, filmski i glazbeni kritičar, novinar, nezavisni kritičar i kustos brojnih izložbi; doktorand filmologije na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Godinama je bio umjetnički ravnatelj Dana hrvatskog filma. Na Pulskom filmskom festivalu je prije sedam godina bio angažiran kao urednik festivalskih web stranica. Bio je član ocjenjivačkih sudova i selekcijskih vijeća (Međunarodni festival eksperimentalnog filma i videa, Vukovar Film Festival, Dani hrvatskog filma…).
- Vrijeme je za promjene. Vrijeme je da se ovaj festival više otvori prema vani, i prema stručnoj javnosti i prema generalnoj publici. U tom smislu izdvojio bih grešku na prošlogodišnjem izdanju Pule kada u program nije uvršten dokumentarni film "Tusta", iako je važan i lokalnoj i regionalnoj publici. Pula u tom smislu mora podržati lokalnu produkciju, veli Luketić i nastavlja: "Zalažem se za što više premijera na Pulskom filmskom festivalu, tim više jer se ponajviše radi o filmovima financiranim javnim novcem, a ne da filmovi u Puli prikazuju kao reprize.". On smatra i da "program Pule mora biti pažljivije, ozbiljnije kuriran kako bi postao atraktivniji. Pulu ne smije otvarati niskobudžetni filmovi nego treba poraditi na programskoj dramaturgiji kako bi zanimanje publike raslo iz dana u dan".
Produkcijski dio Pulskog filmskog festivala, kaže Luketić, dobro funkcionira, ali se treba programski raširiti, ne bi li sa što više premijernih naslova postao ozbiljan takmac najvećem filmskom festivalu u regiji, Sarajevo Film Festivalu. Kako kaže, Pulski filmski festival nema u Hrvatskoj konkurencije jer se radi o nacionalnom festivalu, s pretenzijom da bude međunarodni, dodajući da Motovun Film Festival ima sasvim drugačiji koncept i publiku.
Nakon 20 godina rada na više od 500 kulturnih projekata u suvremenoj umjetnosti, audio vizualnom stvaralaštvu, filmu, oblikovanju i produkciji, s tri završena magisterija iz područja umjetnosti i kreativnih industrija (arhitektura u Ljubljani, umjetnost u Londonu i film na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti) svoju je kandidaturu prijavio i producent i redatelj David Lušičić.
Industrijski i edukacijski programi predstavljaju najznačajniji aspekt njegovog razvojnog koncepta - kroz razmjenu znanja i vještina te kroz kreiranje profesionalnih suradnji na konkretnim projektima treba potaknuti proizvodnju i distribuciju novih filmskih projekata, čime bi Pulski filmski festival postao inkubator nove produkcije.
- Pulski filmski festival je isključivo fokusiran na prezentaciju filmskih djela, bez ikakve veze s njihovim stvaranjem, ističe on.
Međunarodni dio festivala, prema njegovom konceptu, fokusirao bi se na umjetnički utjecaj Sredozemlja i Balkana.
On bi nacionalni program Pulskog filmskog festivala obogatio posebnom kategorijom za dokumentarne filmove.
Također, iz kategorije 'Kratki film', koja bi, po njemu, trebala biti fokusirana isključivo na kratkometražne formate, on bi izdvojio televizijske projekte u poseban festivalski segment.
- Televizijska produkcija zadnjih godina doživljava premijere na svjetskim festivalima, a na Pulskom festivalu se gura u "Kratki film". TV premijere traže posebnu nišu, ističe David Lušičić, koji je, usput, bio osnivač i skoro deset godina voditelj Galerije Greta. Predlaže modernizaciju PFF-a u kontekstu digitalizacije i vizualizacije - predlaže potpuni redizajn Pulskog filmskog festivala te stvaranje novih virtualnih platformi.
- Dok se drugi festivali razvijaju, jasno profiliraju svoje usmjerenje i promptno reagiraju na pojavu novih formata (TV formati i dokumentarci), Pula je predugo na istim pozicijama. Pulski festival nema jasno definiranu festivalsku nišu, ni u geografskom ni u stilskom usmjerenju. I još nešto jako važno: dok drugi festivali promptno reagiraju na nove formate (TV formate, dokumentarce), Pula je ostala zatečena, vraća se unazad, tvrdi Lušičić.
Ozren K. Glaser, magistar komparativne književnosti, skladatelj filmske i kazališne glazbe, pulskoj je publici poznat jer je upravo u Puli nekoliko godina organizirao Festival filmske glazbe. Od većih projekata, radio je kao izvršni savjetnik za glazbu na filmu "The Reader" za koji je Kate Winslet dobila Oscara za najbolju žensku ulogu, zatim kao koordinator produkcije na južnoafričkom filmu "U-Carmen eKhayelitsha", koji je dobio Zlatnog medvjeda za najbolji film na filmskom festivalu u Berlinu, a skladao je glazbu za predstave u zagrebačkom HNK-u, ITD-u, Trešnji.
- Motivacija mi je svakako ljubav prema filmu i cjelokupnoj industriji, a s obzirom na veliko iskustvo koje imam u vođenju festivala i organizaciji međunarodnih filmskih konferencija, kao i iznimno snažnu povezanost i prijateljstvo s brojnim filmašima od kojih su mnogi vlasnici Oscara, BAFTA-e, Emmyja i Grammyja te profesionalnu suradnju sa svjetskim festivalima, mislim da bih Pulski filmski festival mogao vrlo brzo dovesti do svjetski relevantne pozicije i sjaja kakvog i zaslužuje, kaže Ozren K. Glaser.
Sergej Stanojkovski: Pulski filmski festival treba biti jedan od vodećih u jugoistočnoj Europi
Sergej Stanojkovski, redatelj, producent, osnivač i višegodišnji direktor Avvantura Film Festivala u Zadru, kasnije na Visu, diplomirao je i magistrirao film u Pragu. Uz pomoć svog dobrog prijatelja, sada pokojnog producenta nezavisnog filma Karla Baumgartnera (koji je otkrio Andreja Tarkovskog, Jima Jarmusha, Akija Kaurismakija…), Stanojkovski je stvorio prvi "Industry" program u Hrvatskoj za filmsku industriju. Bio je član žirija na brojnim festivalima, pa i na onom prestižnom u Karlovym Varyma.
Prema njegovim riječima, Pulski filmski festival je kao prekrasna građevina koja je s vremenom dobila patinu koja nam zamagljuje da vidimo njezinu stvarnu vrijednost. Njezina vrijednost mora biti ponovno stvorena obnovom u tranzicijskom razdoblju, uz sinergiju svih sektora PFF-a, filmske industrije, lokalne i državne uprave te svih uključenih partnera.
- Cilj je jačanje pozicije Pulskog filmskog festivala kao jednog od vodećih filmskih festivala u jugoistočnoj Europi, njegova vidljivost i afirmiranje hrvatskih dugometražnih igranih filmova, hrvatskih filmskih autora i djelatnika. Za to je potrebna dugoročna strategija festivala kao platforme za filmsku umjetnost, za filmsku destinaciju (Hrvatska i Istra) što znači i ekonomski dobitak, za filmsku industriju (hotspot na kojem se sklapaju poslovi i partnerstva) te za filmsku ekonomiju i kulturu (opći razvoj infrastrukture s ciljem jačanja ekonomije). Potrebno je jačanje europskih partnerstava, intenzivnija suradnja s europskim partnerima.
- Protekla godina promijenila je način na koji gledamo događaje. Sada je jasno: virtualni i hibridni događaji će ostati, i zajedno s tradicionalnim događajima postat će dijelovi većine budućih festivala. S time dolazi veća prilika za dosezanje i povezivanje s novom publikom koja je veća nego ikada prije. No, iskorištavanje ove mogućnosti zahtijeva pomak u strategiji, odstupanje od razmišljanja o "samostalnom" eventu. Pulskom festivalu treba objedinjeni pristup za upravljanje ukupnim programima festivala i sajma, zaključuje Stanojkovski.