KINO EUROPA
MATIĆ: Ne zatvarajte kino dok ne počne renovacija
(Hina)
Popraćen skandiranjem "Ne damo kino Europa!" i dugotrajnim pljeskom prepune dvorane zagrebačkog kina Europa, Boris T. Matić, koji sa suradnicima vodi to zagrebačko kino, poručio je utorak da neće odustati od pokušaja uspostavljanja dijaloga s Gradom kako bi kino nastavilo s radom sve dok ne počne njegova renovacija.
"Htjeli bismo prekinuti glasine, vratiti komunikaciju na dostojanstvenu, normalnu i pristojnu", rekao je Matić na skupu potpore građana, drugom po redu, nakon što je Grad Zagreb prošli petak obavijestio umjetničku organizaciju Zagreb Film Festival (ZFF) da moraju iseliti iz tog prostora do 1. lipnja, odnosno da im neće produžiti ugovor o najmu.
Matić kaže da se ne žele ni s kim prepucavati preko novina i pozornica, već samo žele raditi svoj posao, pa će još jednom nadležnima uputiti dopis sa zahtjevom da se kino ne zatvori dok ne počne renoviranje.
Izrazio je nadu da će im se netko ovaj put javiti, s obzirom na to da dosad nisu uspjeli uspostaviti bilo kakvu komunikaciju s Gradom kada su im iznosili svoje prijedloge o obnovi kina.
Podsjetio je da je Grad kupio prostor kina Europa od privatnog vlasnika 2006., nakon akcije Zagreb Film Festivala i Hrvatskog filmskog saveza "Daj mi kino", zahvaljujući kojoj je kino spašeno od prenamjene.
ZFF-u je 2007. privremeno povjerena kinoprikazivačka djelatnost, a dvije godine kasnije ta je organizacija dobila kino u zakup na gradskom javnom natječaju, koji je uvjetovao, među ostalim, pružanje ugostiteljske usluge i specijaliziranu knjižaru za film.
Matić: Zatvorite kafić ako vam smeta, a ostavite kino
"Ovih dana gradonačelnik i neki od medija kažu da smo šank-linija i da je sve ovo zbog kafića, ali kafić je bio uvjet da možemo upravljati kinom. Zato je on tu, nismo ga mi izmislili, žao mi ljudi koji tu rade, ali ako vam toliko smeta kafić zatvorite ga i ostavite kino", poručio je Matić.
Između ostalog, uvjet je tada bio i ulaganje u prostor kina Europa u iznosu od dva milijuna kuna i podmirivanje svih drugih redovnih troškova korištenja poslovnog prostora, što je, prema njegovim riječima, ZFF i zadovoljio.
Desetljećima zapuštenoj zgradi trebala je hitna obnova, što su i napravili - obnavljanje električnih i vodovodnih instalacija i ventilacijskog sustava za grijanje i hlađenje, saniranje kotlovnice, uređenje predvorja, uredskih prostorija, projekcijske kabine, restauraciju 35mm projekcijske opreme, nabavu ostale tehničke opreme, uređenje sanitarnih čvorova, izgradnja wc-a za osobe s invaliditetom i brojne druge popravke. Kasnije je uređena dvorana Muller, knjižara i suvenirnica, kino je digitalizirano, zamijenjeno je filmsko platno i ozvučenje u dvorani.
U prostor je bilo uloženo više od ugovorom predviđenih sredstava, te su krenuli istraživati i osmišljavati proces obnove kina i ponudili Gradu tri modela - da umjesto najma, više od 30 tisuća kuna koliko plaćaju Gradu, podignu kredit za obnovu i sami ga vraćaju, potom da se povlače sredstava iz europskih fondova te produljenje ugovora ZFF-u na 10 godina, uz ulog od dva milijuna kuna (minimalno) u obnovu kina.
Šutnja nadležnih gradskih ureda
Matić kaže da nikada nisu dobili nikakav odgovor, a šutnja nadležnih gradskih ureda nastavila se i u 2015. i 2016. kada dobivaju nagradu Europa Cinemas za najbolji europski program.
Dan nakon što su mediji prenijeli vijest o nagradi stigao je dopis iz Ureda za imovinsko-pravne odnose u kojem se propituje izvršavanje njihovih obveza i po prvi put naznačuje mogućnost prijevremenog raskidanja ugovora, a nakon toga dolazi još nekoliko sličnih dopisa na koje su redovito odgovarali traženom dokumentacijom.
"Slali su nam inspekcije, tvrdili da imamo knjižaru od 120, a ne 20-ak četvornih metara, tražili sve načine da nas zaustave", napomenuo je Matić, dodavši da je potpuna neistina tvrdnja da grad nikada nije dobio dokaze o utrošenim sredstvima.
Po njegovim riječima, njihov model ispunjava javnu potrebu u kulturi, pritom je posve besplatan za Grad Zagreb jer sva sredstva potpore kojima Grad sufinancira njihove programe putem javnih poziva za potrebe u kulturi gotovo su jednaka sredstvima koja kino mora samostalno uprihoditi za trošak najma.
Uz to, moraju uprihoditi sredstva za hladni pogon i redovito održavanje, unapređenje i opremanje kina. "Da sve ove aktivnosti provodi gradska ustanova, troškovi za građane bili bi višestruko viši", istaknuo je.
U listopadu 2018. pokreću postupak produljenja ugovora predviđen Ugovorom o zakupu s Gradom Zagrebom i Zakonom o zakupu u slučaju da zakupnik – u ovom slučaju ZFF i Propeler Film – ispunjava sve ugovorne obveze. Dopise šalju nadležnim uredima, a 45 dana poslije šalju i požurnicu za rješavanje zahtjeva, no naa oba dopisa nitko im ne odgovara.
U studenom dobivaju na uvid dopis Gradskog ureda za kulturu, s potpisom tadašnje pročelnice Ane Lederer, koji je pripremljen na zahtjev Gradskog ureda za imovinsko-pravne odnose, koji ponovno potvrđuje da uredno izvršavaju ugovorne obveze.
Odobrena sredstva za programe, a suradnja prekinuta
Ove godine u veljači odobrena su im programska sredstava za filmske programe u kinu Europa na javnom pozivu za potrebe u kulturi Grada Zagreba - 420 tisuća kuna.
"Zovite me malo ludim, ali ako ispunjavamo sve uvjete ugovora, ako imamo zakonsku osnovu, ako smo dobili nagradu za najbolje europsko kino i ako nam odobre novac za cijelu godinu, iako nemate komunikaciju, očekujete da će doći do produženja ugovora", rekao je.
Početkom travnja dobivaju dopis Gradskog ureda za imovinsko-pravne odnose, ujedno i prvi odgovor na zahtjeve za produljenjem ugovora, kojim se zahtjeva da po isteku ugovora 1. lipnja predaju prostor u posjed, s razlogom renovacije kina u trajanju od šest mjeseci.
Gradski ured za kulturu sada kaže da Grad namjerava kino prijaviti na europske fondove i da će prostor i nakon renovacije ostati kino. "Iako nas vesele napokon prekinute spekulacije i informacija da će prostor ostati u kinoprikazivačkoj funkciji, dan nakon toga gradonačelnik izjavljuje da ipak ne zna koliko će trajati renovacija", podsjeća Matić.
"Budući da je kino pod zaštitom, proces obnove uključuje pripremanje plana ovlaštenog arhitekta u suradnji s konzervatorima, izradu projektne dokumentacije, a tek nakon toga može se prijaviti na europske fondove", ustvrdio je.
S obzirom na to da ništa od toga nije spremno, niti je u proračunu predviđen novac za obnovu Matić smatra da će to biti višegodišnji proces tijekom kojeg će kino bespotrebno biti zatvoreno.
Kino Europa nije ničija prćija
"Gradonačenik je u nedjelju prvi put izrekao što misli da će biti s kinom, častio nas je raznim imenima. Zadnjih nekoliko dana 'dobio' sam sa raznih strana zbog svog porijekla, no malo mi je bilo čudno kada me po porijeklu i Bandić opalio rekavši da ovo nije prćija u kojoj će biti ćevapčići iz Sofre", napomenuo je Bandić.
"Ovo nije ničija prćija, ovo je ugledno mjesto za kulturu svih građana, ako se 1. lipnja zatvori kino, prekida se prikazivanje programa, otkazuju se dogovorene manifestacije, festivali, ugovori s domaćim i međunarodnim institucijama, ugovori o radu stalno zaposlenim djelatnicima i vanjskim suradnicima.
Program se ipak neće nastaviti prikazivati od srijede, kako je bilo najavljeno već, kako je rekao Matić, iz poštovanja prema Festivalu tolerancije, od nedjelje kada kreće program "Pogledajte dok možete".
"Nas četvero iz užeg tima nećemo izgubiti posao, imamo Propeler film i Zagreb Film Festival koji nam nitko ne može oduzeti, naši zaposlenici ostaju bez posla, a među njima su roditelji s djecom, projekcionist kojemu treba sedam mjeseci do mirovine", rekao je Matić u emotivnom izlaganju.
Dodao je kako ZFF nema ništa protiv raspisivanja javnog natječaja za upravljanjem kinom, prijavit će se i, kaže, raditi sve transparentno, kao i do sada.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
