Koje je grijanje dugoročno najisplativije, a koje najjeftinije pokazuje analiza troškova grijanja napravljena za prosječnu hrvatsku stambenu kuću.

Izračune troškova i usporedbu grijanja na drva, pelete, plin, lož ulje i dizalicu topline, napravili su stručnjaci za sustave za grijanje na Trebam.hr.

Kod pitanja koje se grijanje najviše isplati zanimaju nas zapravo samo dvije stvari: koliki su troškovi grijanja i kolika je početna investicija ugradnje sustava grijanja. Veća investicija isplativa je samo u slučaju dugoročne uštede energije.

U obzir se moraju uzeti cijene energije i učinkovitost sustava grijanja. Zbog lakše usporedbe cijene su sveli na zajednički nazivnik kako bi istaknuli cijenu korisne energije.

Za primjer su uzeli prosječnu obiteljsku kuću s grijanom površinom od 140 m2. Kuća ima izolirano potkrovlje, dvoslojnu PVC stolariju i termoizolacijsku fasadu od 8 cm. Pretpostavka je da je godišnja potrošnja energije 20 000 kWh.

Podaci su okvirni jer iznosi početnih ulaganja mogu znatno varirati od projekta do projekta. Osim toga, desetogodišnji izračun ne uzima u obzir činjenicu da sustavi grijanja s vremenom gube svoju učinkovitost pa godišnji troškovi postupno rastu.

Drvo – najjeftinije, ali nepraktično

Grijanje na drva je i dalje najjeftinije, no nije prikladno za sve stambene objekte. Taj sustav grijanja zahtijeva najviše posla i prostor za pohranu drva. Iako se radi o obnovljivom izvoru energije, grijanje na drva opterećuje okoliš emisijama i krutim česticama.

– Prednosti: cijena, dostupnost, obnovljivi izvor energije

– Nedostaci: grijanje na drva traži puno posla, zahtijeva prostor za skladištenje drva, opterećuje okoliš

– Mjesečni trošak drva (5 najhladnijih mjeseci): 1.210 kuna (160,59 EUR)

– Godišnji trošak drva za ogrjev: 6.050 kuna (802,97 EUR)

– Ukupni trošak tijekom 10 godina (ulaganje + godišnji trošak energije): 82.500 kuna (10.949,63 EUR)

Dizalica topline – veća investicija koja se dugoročno isplati

Najekonomičnije i ekološki najprihvatljivije je grijanje toplinskom pumpom. Životni vijek dizalice topline je 25 godina, a peći na drva, plin ili ulje 15. Za većinu domova najprikladnija je dizalica topline zrak-voda.

Izvedbe voda-voda i zemlja-voda su zahtjevnije jer je potrebno napraviti bunar ili iskop za zemljane kolektore, zbog čega je i investicija veća. Međutim, dizalice topline ove vrste su učinkovitije i troše puno manje električne energije.

– Prednosti: ekonomičnost, ekološki prihvatljiv obnovljivi izvor energije, jednostavan za korištenje, nema potrebe za skladištenjem energije, omogućuje hlađenje ljeti, mogućnost subvencije

– Nedostaci: visoka početna ulaganja, slabiji učinak i buka kod niskih zimskih temperatura

– Mjesečni trošak električne energije (svaki mjesec paušalni račun za struju): 660 kuna (87,60 EUR)

– Godišnji trošak električne energije: 7.930 kuna (1.052,49 EUR)

– Ukupni trošak tijekom 10 godina (ulaganje + godišnji trošak energije): 124.300 kuna (16.497,45 EUR)

Peleti – automatsko grijanje, zahtjevno skladištenje

Zbog učinkovitog izgaranja ispušni plinovi iz peleta su čišći u odnosu na ogrjevno drvo. Proces je potpuno automatiziran i može se njime upravljati na daljinu. No, skladištenje peleta je relativno zahtjevno jer moraju biti potpuno suhi.

– Prednosti: automatizirano grijanje, reciklirani izvor topline, kontrola nad dovodom goriva, mogućnost subvencije

– Nedostaci: potreban vam je veliki prostor za skladištenje, peleti su osjetljivi na vlagu, ovisnost o dobavljačima

– Mjesečni trošak peleta (5 najhladnijih mjeseci): 3.200 kuna (424,71 EUR)

– Godišnji trošak peleta: 16.000 kuna (2.123,56 EUR)

– Ukupni trošak tijekom 10 godina (ulaganje + godišnji trošak energije): 190.000 kuna (25.217,33 EUR)

Zemni plin – najčišće fosilno gorivo

Nakon naglog porasta cijene prirodnog plina nedavno su se smanjile. Treba naglasiti da su ograničene do 1. travnja 2023. godine. Ukapljeni naftni plino (UNP) zajedno s lož uljem najskuplji je od svih energenata. Koristite ih samo ako nemate druge mogućnosti.

– Prednosti: čist izvor energije, učinkovito izgaranje

– Nedostaci: skup energent, ovisnost o uvozu, geopolitičkim uvjetima i državnim ograničenjima cijena, nema subvencija za ugradnju

– Mjesečni trošak zemnog plina (5 najhladnijih mjeseci): 1840 kuna (244,21 EUR)

– Godišnji trošak zemnog plina: 9.200 kuna (1.221,05 EUR)

– Ukupni trošak tijekom 10 godina (ulaganje + godišnji trošak energije): 117.000 kuna (15.528,57 EUR)

Prije promjene sustava grijanja svakako treba razmisliti o ulaganju u energetsku obnovu zgrade. Naime, ako dio sredstava uložite u nove prozore ili izolaciju krova, ulaganje u sustav grijanja bit će manje jer ćete moći kupiti uređaj manje snage.

Povezane vijesti

• Stotinjak pulskih kućanstava "pobjeglo" od Plinare, drva još uvijek najpovoljnija
• Uzroci i posljedice stanja na tržištu nafte i plina: ZIMA ĆE BITI TEŠKA I SKUPA!
• OD SUTRA POSKUPLJUJU STRUJA I PLIN. Donosimo izračun