Htio bih da je moja procjena kriva i da ćemo ranije dočekivati naše goste. Najgori scenarij je gubitak cijele turističke sezone, odnosno tri udarna mjeseca. Odgovorni u turizmu, nažalost, moraju predvidjeti i najgori scenarij i na to pronaći najbolje odgovore. Koje bi bile posljedice za zaposlenike, vlasnike i cijelo društvo, možemo samo zamisliti, kaže Edi Černjul

Edi Černjul, bivši direktor Hotelskog poduzeća Rabac i nekadašnji predsjednik Uprave Valamar Riviere, svoje umirovljeničke dane sa suprugom Zdenkom provodi u zaseoku Topid pored Labina. I dalje je aktivan pa iz svog umirovljeničkog kuta promatra sve što se događa u turizmu, posebice u ovo teško krizno vrijeme zbog pandemije koronavirusa.

Razgovor počinjemo ovom globalnom pošasti i njezinim utjecajem na svakodnevni život, a posebice na turizam u kojemu je Edi Černjul proveo čitav svoj radni vijek.

Ključan menadžment

- Pojavom koronavirusa promijenio se život na cijelom planetu i to drastično od naših svakodnevnih navika. Najviše su izgubili oni koji su ostali ili će ostati bez svojih najmilijih. Prateći događaje od pojave virusa očito je neodgovorno i neprihvatljivo ponašanje dijela građana koji su uzrok produbljivanja krize. Svaki dan produljenja krize stvara mogućnost gubitka života, ali i produljenje ekonomske krize. Koliko će trajati kriza, nitko ne može predvidjeti, ali osobno sam ipak optimist zbog pozitivnih kretanja u Kini gdje se situacija polako smiruje. Vjerujem da će znanstvenici otkriti lijek protiv bolesti, jer su to dokazali kod sličnih pojava u prošlosti.

Turizam u cijelosti je od svih grana privređivanja u najtežoj situaciji, ali i ostale djelatnosti nisu u puno boljem položaju. Trenutno je najveća nepoznanica do kada će kriza trajati. Posljedice za turizam će biti velike i bojim se dugoročnije. Dio gubitaka bit će nemoguće nadoknaditi, a investicije i razvoj bit će usporeni. Turistički radnici kao i većina zaposlenih su izvan procesa rada i pridržavaju se propisanih normi zaštite. Stvaranjem pozitivnih uvjeta turistički radnici sposobni su u vrlo kratkom roku pripremiti objekte i poslovati kao i do sada. Najteži zadatak trenutno imaju vodeći ljudi u kompanijama i vlasnici, kako se ponašati i koje poslovne odluke donositi ovisno o trajanju krize. Po mojem skromnom mišljenju, uz najpovoljniji razvoj situacije, teško je očekivati normalizaciju prije kraja lipnja. Htio bih da je moja procjena kriva i da ćemo ranije dočekivati naše goste. Najgori scenarij je gubitak cijele turističke sezone, odnosno tri udarna mjeseca. Odgovorni u turizmu, nažalost, moraju predvidjeti i najgori scenarij i na to pronaći najbolje odgovore. Koje bi bile posljedice za zaposlenike, vlasnike i cijelo društvo, možemo samo zamisliti. Sada nam je teško, ali se bojim da će ekonomska kriza izazvati još teže posljedice u drugom obliku.

- Kako sačuvati zaposlenike, investitore i ulaganja u turizmu?

- Treba donašati odluke primjerene trenutku, ali svakako smanjiti troškove. I to u svim segmentima. Ako treba smanjivati primanja, i takva varijanta je prihvatljiva u cilju zadržavanja zaposlenika. Vjerojatno da će se prave mjere donositi u naredna dva do tri mjeseca, ovisno o tijeku krize s koronavirusom. Banke i država morali bi investitorima stvoriti uvjete za završetak započetih investicija, a nove investicije vjerujem da će biti usporene ili odložene za bolja vremena. Smatram da treba štititi kapital poduzetnika jer time štitimo i same zaposlenike.

- Kako ste se nekad snalazili u kriznim vremenima, je li bilo tako teško kao danas? Kako je bilo u ratnim godinama u usporedbi s današnjom situacijom?

- Imali smo krizu za vrijeme rata i nakon njega desetak godina i svaki poslodavac iznalazio je različita rješenja. Činjenica je da su tvrtke trošile i smanjivale vlastiti kapital, zaduživale se kod banaka po enormno visokim kamatama i to ne za stvaranje novih vrijednosti, već za preživljavanje. Današnja struktura vlasništva daje mi za pravo vjerovati da će turizam napredovati i da postoje snage koje će donositi prave odluke. Za sve zaposlene nije bilo lako u tih desetak godina kad su bila umanjena primanja, ali dobar dio je našao posao u inozemstvu što danas nije moguće.

- Turizam je postao glavna gospodarska grana u Hrvatskoj, o njemu danas ovisi mnogo toga, posebno BDP. Hrvatska i državni proračun najviše se pune od turizma i pratećih djelatnosti. Je li bilo pogrešno što se samo turizam razvijao, a ostalo gospodarstvo, posebice proizvodnja i poljoprivreda zapostavili? Hoćemo li platiti danak tome ako kriza potraje?

- Hrvatski turizam se zadnjih desetak godina razvijao odlično i u pravom smjeru. Mislim da je vizija vlasnika i menadžmenta dala izuzetne rezultate i svrstala hrvatski turizam u svjetski vrh po kvaliteti. Proces razvoja, naravno, nije gotov i ostaje još puno prostora za nove iskorake. Bez obzira na želje i planove, u hrvatskom turizmu desila se, po meni, greška u samoj strukturi kapaciteta. Smatram da je postotak zastupljenosti hotelskog smještaju u odnosu na ostale vrlo nizak, a time su i prihodi manji po jedinici smještaja.

Kriza turizma generirat će i ogromne probleme u tvrtkama koje su suport u raznim domenama poslovanja, ali će pogoditi i prihode ukupne društvene zajednice. Nije pogrešno što se turizam razvijao, ali je pogrešno što se ostale djelatnosti nisu razvijale. Prave industrije nemamo, poljoprivreda stagnira, nema dovoljno novih tehnologija koje prate svjetske trendove. Nisam stručnjak za poljoprivredu, ali je neshvatljivo da uz sve financijske potpore proizvodnja stagnira.

- Koje bi mjere, po Vama, Vlada trebala poduzeti? Jesu li aktualne odluke dovoljne? Što bi Vi kao iskusan turistički djelatnik predložili za turizam?

- U ovako kriznim situacijama bilo koje mjere nisu dovoljne i nikad neće svi biti zadovoljni. Pratim donesene mjere Vlade i osobno ih za ovaj trenutak smatram pravovremenim i trenutno prihvatljivim. Vlada je spremna i za nove mjere, ovisno o razvoju krize, a moj je prijedlog da ih donose u dogovoru s poduzetnicima. Vjerujem da će likvidnost poduzetnika i građana biti jedan od velikih problema, a nova zaduženja stvorit će probleme u narednom periodu.

- Ima li turizam rezervi za preživljavanje krize ako se izgubi ova turistička sezona? Koliko bi turistički sektor dugo mogao preživjeti ako kriza potraje kako neki govore i dvije godine?

- Svaka tvrtka i pojedinac su u različitim pozicijama i teško je donositi generalne ocjene izdržljivosti i otpornosti. Nemojmo biti pesimisti, i osobno vjerujem u pozitivna događanja. Krizom će biti svi pogođeni, ali to nije smak svijeta i život će se vratiti u normalu.

- Građani obično u krizi troše svoju ušteđevinu i posegnu za njom da bi preživjeli i što bezbolnije premostili krizno razdoblje. Hoće li turistički sektor posegnuti u svoje rezerve, viškove koje je imao i profite koje je stvarao da bi sačuvao zaposlenike? Vidimo da su u privatnom sektoru krenula otpuštanja radnika.

- Našu komociju sigurno moramo smanjiti i svaki za sebe donijeti odluke koje će biti primjerene trenutku. Ako smo socijalna država, sigurno se mora razmisliti o pomoći onima kojima je najpotrebnije. Koliko će zaposlenika biti otpušteno, ne mogu procijeniti, jer sve ovisi o trajanju krize. Kapital svake tvrtke su zaposlenici i vjerujem da će svi poslodavci maksimalno u granicama mogućnosti čuvati zaposlenost. U slučaju jače krize mislim da bi mjera smanjenja osobnih primanja trebala biti prije otpuštanja.

- Hoće li iz svega ovoga izaći i nešto dobro, neka pouka i poruka za budućnost?

- Iz ovakvog događanja trebale bi sigurno izvući pouke koje nam mogu pomoći u budućnosti. Želim i nadam se da sličnih kriza neće biti, ali na njih moramo računati. Ljudsko biće nije savršeno i bojim se da smo skloni brzom zaboravu.

- Kako Vi kao iskusan turistički djelatnik vidite budućnost turizma u Hrvatskoj? Hoće li sve biti isto kao prije, gore ili bolje? Što treba mijenjati nakon ove krize?

- Kriza će usporiti razvoj turizma u tolikoj mjeri koliko će dugo trajati. Osobno vjerujem u budućnost turizma i njegov daljnji razvoj. Turizam je potreba, navika, zdravlje, veselje. Želja za putovanjem i novim doživljajima je bila i uvijek će biti prisutna. Turizam u Hrvatskoj se razvija sukladno svjetskim trendovima i tako očekujem u budućnosti. Za još brži i kvalitetniji razvoj hrvatskom turizmu samo treba stvoriti uvjete privređivanja kakvi su na svjetskom tržištu, odnosno unutar mediteranskog bazena. Vlada kod donašanja pojedinih propisa treba prije komunicirati s poduzetnicima, a ne donositi birokratske odluke koje svima štete. Problemi malih, srednjih i velikih poduzetnika u mnogočemu su različiti i tako ih treba sagledavati. Pametni ljudi su me učili da koliko god bilo teško, može biti i teže, ali pobjedu ne ostvaruju oni koji se povuku i odustanu, već oni s optimizmom i vjerom u bolje. Iz svake se krize izlazi, a o nama ovisi koliko brzo.

- I odlazak u mirovinu zna biti traumatičan. Kako ste podnijeli prelazak iz aktivnog, dinamičnog i ponekad stresnog života u mirniji umirovljenički?

- Na tu promjenu pripremao sam se i za vrijeme radnog odnosa, a dobra priprema omogućila je miran prijelaz na nove uvjete života. Bavim se s puno različitih aktivnosti koje ne predstavljaju nikakvo posebno opterećenje. U krugu familije sudjelujem u čuvanju i odgoju troje prekrasnih unuka, kosim livadu uz kuću, sadim povrće, održavam nekoliko voćki, pomažem malo oko kućanskih poslova, pratim tekuća događanja na TV-u. Bez obzira na period godine, s familijom ili sam odlazim barkom na more jer obožavam pecanje i druge vrste ribolova. Dio vremena posvetim radu u turističkim zajednicama Labina i Raše, Skupštini Istarske županije, savjetničkoj funkciji u Valamaru. Kao vlasnik ugostiteljskog objekta moram organizirati poslove, ali zahvaljujući dobrim zaposlenicima, i to je zadovoljstvo. Posebno bogatstvo su moji prijatelji. Relaksaciju i opuštanje kao pravom Istrijanu pružaju mi navečer karte, kad dobivam - malo više. Ne dozvoljavam sebi da se bojim koronavirusa, ali ga prihvaćam kao veliko zlo i poštujem sve mjere opreza. Čuvam se na način da sam zaista u nekoj vrsti izolacije sa suprugom, nema druženja, berem šparoge, radim oko kuće sve što je sada moguće.

Povezane vijesti

• KORONA JE VEĆ POJELA (PRED)SEZONU: U PULI SAMO 134 TURISTA, LANI IH JE U OVO DOBA BILO 1.100 Hoteli su zatvoreni, privatni iznajmljivači prazni. Direktorica pulskog TZ-a: OVE SEZONE SVAKO NOĆENJE ĆE BITI DOBITAK
• PULSKI TZ STOPIRAO SVE MANIFESTACIJE I AKTIVNOSTI ZA OVU GODINU U Istru će se najprije vratiti nama najbliži gosti iz Slovenije, Austrije i Italije, a potom i iz Njemačke. PITANJE JE SAMO KADA
• UTRKA U OTVARANJU GRANICA Svaka zemlja odlučuje za sebe, ali jedna otočna država u istočnom Sredozemlju je najoriginalnija: TKO DOBIJE VIRUS NA ODMORU, SVE IMA BESPLATNO!