NEJASNI KRITERIJI
PREDSJEDNIK UDRUŽENJA EUROPSKIH GOSPODARSKIH KOMORA PROZVAO AUSTRIJU JER JE HRVATSKU SMJESTILA NA CRVENU LISTU Christoph Leitl: "Austrija u ovom trenutku nema puno prijatelja u Hrvatskoj"
Leitl, u tekstu koji je objavio austrijski Kleine Zeintung, opasnost vidi u tome da različito postupanje pojedinih država članica EU-a poprima političku dimenziju u okviru koje se relevantni učinci premalo uzimaju u obzir. Stoga traži zajedničke europske kriterije, dodajući da, što se njega tiče, to može biti sustav semafora, koji bi vrijedili za sve zemlje
Zbog često nejasnih kriterija po kojima su tijekom proteklih mjeseci pojedine zemlje članice Europske unije zbog epidemioloških razloga zatvarale svoje granice prema drugim zemljama članicama, Europska komisija pokrenula je ovih dana inicijativu s niz preporuka kako bi u budućnosti ta procedura na europskoj razini bila jasnija i usuglašenija. Posljedice takvih nedovoljno jasnih kriterija osjetili smo proteklih mjeseci na svojoj koži pogotovo u Istri koja se, usprkos uspješnoj borbi na obuzdavanju širenja virusa, s ostatkom zemlje, usred turističke sezone, našla na crvenim listama nekih od najvažnijih emitivnih tržišta. Jedno od njih bila je i susjedna Austrija u kojoj još od donošenja odluke o "zatvaranju" Hrvatske traju polemike oko ispravnosti i opravdanosti takve vladine odluke.
Kritičara takvih naglih i jednostranih poteza sve je više, a ovih dana pridružilo im se još jedno ugledno ime, a to je predsjednik udruženja europskih gospodarskih komora Eurochambers Christoph Leitl. On je u razgovoru za tiražni austrijski dnevnik Kleine Zeintung naslovljenom "Austrija u ovom trenutku nema puno prijatelja u Hrvatskoj", izrazio mišljenje da je ta zemlja napravila pogrešku kada je sredinom kolovoza Hrvatsku općenito proglasila rizičnim područjem zbog koronavirusa i izdala upozorenje za putovanje za cijelu zemlju. Predsjednik Eurochambersa smatra da bi bilo učinkovitije utvrditi regionalne žarišne točke u određenim regijama.
Niz mjera
„Činjenica da je Austrija Hrvatsku općenito proglasila rizičnim područjem otvorila je rane. Austrija u ovom trenutku nema puno prijatelja u Hrvatskoj”, kaže Leitl u tekstu koji je objavio austrijski list. Opasnost vidi u tome da različito postupanje pojedinih država članica EU-a „poprima političku dimenziju u okviru koje se relevantni učinci premalo uzimaju u obzir”. Stoga traži „zajedničke europske kriterije", dodajući da, što se njega tiče, "to može biti sustav semafora, koji bi vrijedili za sve zemlje”. Leitl u svojem apelu navodi da su EU-u u ovom trenutku potrebne „koordinacijske vještine", te poručuje "moramo zajedno uspostaviti europski semafor i zatim ga raščlaniti na regionalnoj razini, moramo napraviti razlike, sustav je potrebno doraditi”. I upravo svjesni te nužnosti uspostavljanja jedinstvenog i usuglašenog "europskog semafora" u Europskoj komisiji prije nekoliko dana donijeli su prijedlog preporuke koja ima za cilj osigurati da sve mjere država članica kojima se ograničava slobodno kretanje zbog pandemije koronavirusa budu koordinirane i da se jasno komuniciraju na razini Europske unije. Iz Europske komisije podsjećaju da je pravo europskih građana na slobodno kretanje unutar Europske unije jedno od najdragocjenijih postignuća te asocijacije i važan pokretač europskog gospodarstva.
"Sva ograničenja temeljnog prava na slobodno kretanje unutar EU-a trebala bi se uvesti samo ako su nužna te bi trebala biti koordinirana, razmjerna i nediskriminirajuća kako bi se zaštitilo javno zdravlje. Kako bi se ograničilo širenje bolesti COVID-19, države članice donijele su niz mjera od kojih su neke utjecale na slobodno kretanje. Dobro koordiniran, predvidiv i transparentan pristup ograničavanju slobode kretanja potreban je kako bi se spriječilo širenje virusa, zaštitilo zdravlje građana te u sigurnim uvjetima očuvalo pravo na slobodno kretanje unutar Unije. To je važno za milijune građana koji svaki dan putuju i ovise o otvorenim granicama te ključno za naša nastojanja da na siguran način ponovno izgradimo naše gospodarstvo.", poručili iz Europske komisije. U njihovom prijedlogu utvrđuju se četiri glavna područja u kojima je potrebna bliska suradnja država članica, a to su zajednički kriteriji i pragovi za uvođenje ograničenja putovanja, mapiranje zajedničkih kriterija dogovorenim kodnom bojom, zajednički okvir za mjere koje se primjenjuju na putnike iz visokorizičnih područja, te jasno i pravovremeno informiranje javnosti o svim ograničenjima.
Nacionalni kriteriji za uvođenje mjera kojima se ograničava kretanje u Europskoj uniji trenutačno se jako razlikuju, a Komisija predlaže da svaka država članica pri uvođenju bilo kakvih restriktivnih mjera uzme u obzir nekoliko kriterija. Pod uvjetom da stopa testiranja na tjednoj osnovi u nekoj zemlji iznosi preko 250 na 100 tisuća osoba, Komisija predlaže da države članice ne ograničavaju slobodno kretanje osoba koje putuju u tu zemlju u slučajevima kad je na područje u koje se putuje ukupan broj novoprijavljenih slučajeva bolesti COVID-19 manji od 50 na 100 tisuća osoba tijekom 14-dnevnog razdoblja ili je postotak pozitivnih testova od svih testova na COVID-19 provedenih u tom području manji od 3 posto.
Države članice trebale bi podatke dostavljati Europskom centru za sprečavanje i kontrolu bolesti na tjednoj osnovi, a ono što je posebno važno za nas, preporuka je da se podaci dostavljaju i za regionalnu razinu kako bi se osiguralo da se mjere mogu ciljano primjenjivati samo na područja za koja je to apsolutno neophodno.
Komisija isto tako predlaže ujednačavanje kriterija kod označavanja područja kodnim bojama ovisno o stanju zaraze na njima. Tako bi se zelena boju koristila za područja u kojem je ukupan broj novoprijavljenih slučajeva bolesti COVID-19 manji od 25 tijekom 14-dnevnog razdoblja i postotak pozitivnih testova od svih provedenih testova na COVID-19 bio manji od 3 posto. Narančastu boju koristilo bi se za područja u kojima je ukupan broj novoprijavljenih slučajeva manji od 50, ali je postotak pozitivnih testova 3 posto ili veći, odnosno za ona gdje je ukupan broj novoprijavljenih slučajeva kreće između 25 i 150, ali je postotak pozitivnih testova od svih provedenih manji od 3 posto. Crvenu bi pak boju dobila ona područja u kojem je ukupan broj novoprijavljenih slučajeva u dva tjedna veći od 50 i postotak pozitivnih testova 3 posto ili veći, odnosno ukupni broj novoprijavljenih slučajeva u istom razdoblju veći od 150 na 100 tisuća osoba. Na koncu sivom bojom bi se označavala područja za koja nema dovoljno informacija za procjenu kriterija koje je predložila Komisija ili je broj testova na COVID-19 provedenih na 100 tisuća osoba manji od 250.
Kad su u pitanju putnici iz visokorizičnih područja Komisija smatra da države članice ne bi trebale uskratiti ulazak osobama koje putuju iz drugih država članica. Zemlje koje uvedu ograničenja slobodnog kretanja mogle bi od osoba koje putuju iz područja koje je klasificirano kao „crveno” ili „sivo” zahtijevati da se podvrgnu karanteni ili testu na COVID-19 nakon dolaska, pri čemu test smatraju poželjnijom opcijom.
Isto tako, ako je to opravdano, države članice mogle bi razmotriti preporuku da se osobe koje dolaze iz područja koje je klasificirano kao „narančasto” prije odlaska ili po dolasku podvrgnu testu.
Putnici koji putuju zbog nužne funkcije ili potrebe, poput radnika koji obavljaju ključne poslove, pograničnih i upućenih radnika, studenata ili novinara koji obavljaju svoje dužnosti, ne bi trebali biti podvrgnuti karanteni stav je Europske komisije.
Na koncu Komisija predlaže da sve države članice na tjednoj osnovi prosljeđuju informacije o budućim ograničenjima slobodnog kretanja i ukidanju ograničenja putovanja i to tjedan dana prije njihova stupanja na snagu, a ne kao ovog ljeta kad su pojedine odluke praktički preko noći stupale na snagu. O prijedlogu Komisije za preporuku raspravljat će se u Vijeću u narednim tjednima.
Komentirajući ga, povjerenica za zdravlje i sigurnost hrane Europske komisije Stella Kyriakides kazala je da Komisija državama članicama predlaže dobro koordiniran, predvidljiv i transparentan pristup ograničenjima putovanja kada su takva ograničenja potrebna, pri čemu je zaštita javnog zdravlja uvijek na prvom mjestu.
Jednostavniji pristup
"Moramo izbjeći daljnje poremećaje za već sada nestabilna gospodarstava i dodatnu nesigurnost građana koji su već mnogo pretrpjeli. Nakon toliko mjeseci života s koronavirusom, to se od nas očekuje", poručila je. Njezin kolega Didier Reynders, europski povjerenik za pravosuđe, kazao je da je pandemija jako utjecala na pravo građana na slobodno kretanje unutar EU-a, te da je za mnoge građane koji svaki dan putuju i ovise o otvorenim granicama "kakofonija pravila u EU-u bila zaglušujuća". "Želimo da stvari budu jednostavnije. Predlažemo jednostavne kriterije primjenjive bez diskriminacije koje države članice mogu lako primijeniti i koji se europskim građanima mogu na odgovarajući način priopćiti.", kazao je Reynders.
Za što hitniji koordinirani europski pristup zalaže se i IDS-ov europarlamentarac Valter Flego. Zato pozdravlja inicijativu Vijeća, te ističe kako smatra da je do nje trebala doći i ranije jer bi se tako izbjeglo selektivno i diskriminatorno tumačenje istih brojki na različite načine od članice do članice. "Izbjegli bismo konfuziju među svima koji putuju, a onima direktno ili indirektno uključenima u turizam uštedjeli puno živaca i novaca!", kazao je Flego u izjavi za Glas Istre. Naglasio je kako je iznimno važno u zajedničkom europskom pristupu istaknuti regionalni pristup. "Hvala državama koje su regionalni pristup provodile do sada, ali na žalost nema ih puno. Istaknimo regije, a ne države, jer jedino je regionalni pristup fer pristup! Period koji je iza nas je najbolji pokazatelj kako nismo svi jednako odgovorni i više se ne smije dozvoliti da regije s povoljnom epidemiološkom situacijom ispaštaju zbog onih koji mjere ne poštuju ili ih ne provode odgovorno. To ne vrijedi samo za Hrvatsku, već za sve članice EU.", poručio je Flego.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
