Nakon što je pandemija u potpunosti zatvorila dalekoistočna tržišta, gosti s Dalekog istoka vratili su se tijekom 2023. u Europu, samim time i Hrvatsku. Još se ne radi o brojkama iz 2019., no rast je evidentan.

Da je Hrvatska zanimljiva destinacija potvrdila je nedavno i najveća kineska platforma za putovanja Ctrip koja je Hrvatsku turističku zajednicu (HTZ) proglasila globalnim partnerom godine.

Kružna putovanja

Franka Gulin, direktorica Predstavništva HTZ-a u Kini, kazala je kako je ovom godinom rezultatima s kineskog tržišta zadovoljna, iako se brojke nisu vratile na one pretpandemijske. Što je i logično s obzirom na to da su se sva dalekoistočna tržišta počela jače otvarati tek u ovoj godini.

– U tom kontekstu do posebnog izražaja dolazi zrakoplovna povezanost, odnosno nedostatak izravnih letova, a podsjećam i kako je Kinezima za dolazak u našu zemlju potrebna viza, odnosno dodatne administrativne radnje koje zahtijevaju određeno vrijeme prije realizacije samog putovanja.

Ipak, velika je prednost što izravni letovi postoje prema Mađarskoj, a znamo da kineski gosti tijekom boravka u Europi vole posjećivati više destinacija, odnosno zemalja. To je pokazala i anketa provedena među turoperatorima, odnosno potvrđeno je da većina putnika koristi Mađarsku za dolazak i realizaciju organiziranih grupnih putovanja prema ovom dijelu Europe, kazala je Gulin.

Kinezi, naime, i dalje u Hrvatsku dolaze u okviru kružnih putovanja te preferiraju turneju po više zemalja. Jasne su mnoge prednosti ulaska Hrvatske u Schengen, međutim došlo je i do nekih bitnih promjena pa je Hrvatska ispala iz takozvane kružne balkanske ture koja uključuje Srbiju, Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu, ali zato su tu ostale kombinacije koje podrazumijevaju aranžmane s Mađarskom.

– Zračna luka Budimpešta izravno je povezana sa šest kineskih gradova te bi to svakako trebali strateški iskoristiti. To bi išlo u prilog i promoviranju regija koje tradicionalno nisu bile u fokusu turistima iz Kine, poput sjevera Hrvatske, Slavonije i Baranje.

Ova strategija uključuje kružno putovanje Mađarska – Hrvatska – Slovenija, a u njoj bi u konačnici bili i Istra i Kvarner. Činjenica je da su nam bezvizne zemlje i dalje velika konkurencija, koje su i značajno jeftinije u pogledu smještaja i putnih troškova, napomenula je Gulin.

Bez redovitih aviolinija

Stanje s aviolinijama se, kaže, sigurno oporavlja, no cijene su i dalje više negoli je to bilo prije pandemije. Samim time Kinezi koji putuju tako daleko definitivno nisu odlučili za budžet putovanja, osobito ako ne putuju organizirano te je riječ o gostima koji su spremni potrošiti više te putovati izvan glavne sezone u Hrvatskoj.

Dobra vijest je i to što kineski avioprijevoznici imaju više linija prema europskim gradovima nego što su imali prije pandemije. Doduše, njihove su karte jeftinije od onih koje nude inozemni avioprijevoznici, a putovanja kraća jer lete preko ruskog zračnog prostora, no popularni izbori za Kineze i dalje su Turkish Airlines, Qatar Airways i Emirates.

Ova godina obilježena je daljnjim rastom posjeta i noćenja i iz Južne Koreje, iako taj rast još uvijek nije dosegao 2019. godinu.

Marko Jurčić, novoizabrani direktor Predstavništva HTZ-a u Južnoj Koreji, koji je na tu poziciju došao iz Hrvatske udruge poslodavaca, a svojevremeno je bio i savjetnik za gospodarstvo Kolinde Grabar-Kitarović u njenom predsjedničkom mandatu, pojasnio je kako je s korejskog tržišta ove godine premašena brojka od 200.000 noćenja, dok je prije pandemije Hrvatska ostvarivala oko pola milijuna korejskih noćenja.

Inače, korejski turisti za ulazak u Hrvatsku ne trebaju vizu te se ne bilježe nikakve birokratske ili administrativne prepreke po tom pitanju.

– Što se tiče avionskih linija one su vrlo blizu broju i intenzitetu avionskih linije iz Azije prema europskom tržištu, ali još uvijek postoji prostor za unapređenje. Ovo se odnosi i na hrvatsko tržište na kojem danas imamo jednu sezonsku liniju T’waya, ali ne postoji redovna linija tijekom cijele godine.

Unatoč tome trendovi su pozitivni, a oni su ključni za još snažniji povratak korejskih turista jer avionske linije u pravilu predstavljaju jedini način njihovog dolaska na naše tržište. Cilj HTZ-a je daljnja kvalitetna suradnja s T’wayom na proširenju i pojačavanju njihovog prisustva na našem tržištu, ali i na ponovnom ostvarivanju cjelogodišnje direktne linije između Koreje i Hrvatske, istaknuo je Jurčić.

Kao i Kinezi, i Korejci u Hrvatsku u pravilu dolaze u sklopu kružnih putovanja. Jurčić će, naime, reći kako je korejski gost specifičan i nije ga moguće tretirati kao goste s tradicionalnih emitivnih tržišta.

Otpor poskupljenjima

– Koliko god to možda izgleda kao izazov, to je zaista zapravo prilika jer ovom zahtjevnom gostu možemo predstaviti razne sadržaje koji ne upadaju u proizvod "sunca i mora", već se oslanjamo na kulturne i povijesne znamenitosti, prirodnu ljepotu, sadržaj naše unutrašnjosti…

Također intencija je predstaviti Hrvatsku kao lokaciju koja sama po sebi predstavlja potencijal samostalnog kružnog putovanja sa svojim raznolikim sadržajem. Taj cilj nije lako postići, ali su takvi aranžmani postojali prije pandemije i pokazuju kako su mogući, rekao je direktor Predstavništva HTZ-a u Seoulu.

Direktore Predstavništava HTZ-a u Kini i Južnoj Koreji pitali smo i koliko s obzirom na globalnu ekonomsku situaciju, ovi gosti gledaju na cijene. Kao što Europljani sada jako paze na troškove, ni gosti s Dalekog istoka očito nisu presretni rastom cijena u Europi. Gosti iz Kine su, prema riječima Gulin, jedva dočekali da u siječnju 2023. mogu putovati jer nisu putovali van zemlje skoro tri godine.

Ipak, činjenica je da imaju otpor prema cijenama u Europi o čemu su mediji u Kini nerijetko i izvještavali, posebice kada je riječ o visokim iznosima koje je potrebno izdvojiti za hotelski smještaj u europskim metropolama.

Samim time su Kinezi vrlo privrženi putovanjima unutar njihove regije, upravo zbog znatno nižih cijena. Tajland, Singapur, Južna Koreja, Japan, Filipini, Indonezija također bilježe povratak na brojke iz 2019. i dobru potrošnju kineskih turista.

Mnogo država je uložilo dosta sredstava u njihov povratak, što uključuje bezvizni režim, zračne linije, posebne ture i pogodnosti, mobilno plaćanje Alipayem i WeChatom u hotelima, restoranima, atrakcijama i slično.

Inflacija

Korejci su, čini se, ipak malo opušteniji. Tako Jurčić napominje kako se završetkom pandemije korejsko tržište ponašalo slično globalnom tržištu, ali ipak s nešto manjim intenzitetom, posebice prema dalekim putovanjima.

Porasla su regionalna i tuzemna putovanja, pogotovo prema tržištima poput Japana, dok interkontinentalna putovanja također snažno rastu uz nešto sporije dostizanje brojki iz 2019.

– Inflacija je prisutna, ali u zadnjim godinama u pravilu niža od prosjeka usporedivih azijskih država. Također korejska vlada i narodna banka ciljaju poželjnu stopu inflacije od 2 posto, a što se neće uspjeti postići jer su sve indikacije kako će ove godine inflacija ostati na razini od oko 1,6 posto, a što utječe i na moguće smanjenje kamatnih stopa.

Ono što možda upozorava više od inflatornih pritisaka jest činjenica kako je korejski Won u zadnjih nekoliko godina, u odnosu na euro, izgubio skoro 15 posto svoje vrijednosti, a što u praksi čini korejske turiste platežno slabijim i potencijalno osjetljivijim na cijene nego ranije.

Taj pad vrijednosti potiče snažniji dolazak turista u Koreju, ali i potencijalno demotivira njihove turiste od skupljih putovanja, zaključio je Jurčić.

Najveći skok u svibnju i listopadu

Gosti s dalekoistočnih tržišta važni su i iz razloga što nisu vezani uz ljetnu sezonu, već putuju tijekom čitave godine. Franka Gulin je pojasnila kako za Kineze postoje dva ključna razdoblja za putovanja, i to razdoblje Kineske nove godine koja svake godine pada između kraja siječnja pa do početka ožujka, te vrijeme praznika u povodu obilježavanja Dana državnosti u prvom tjednu listopada.

– To je najčešće vrijeme kada se slobodni dani dodaju kako bi se produžili praznici, što ide u prilog našem razvoju cjelogodišnjeg turizma. S druge strane, Kineska nova godina uglavnom se provodi s obitelji i na putovanjima unutar regije.

Isto tako se Međunarodni praznik rada može dobro kombinirati dodavanjem slobodnih dana. Ove godine zamijetili smo skok upravo u ovim razdobljima u svibnju i listopadu. Osim toga, putuje se i za vrijeme ljetnih školskih praznika, no to i dalje nije shvaćeno kao "peak travel season", kaže Gulin.

U Hrvatsku, pak, iz Južne Koreje najviše gostiju dolazi između svibnja i listopada, iako su zapravo prisutni tijekom cijele godine. To je dijelom rezultat direktne aviolinije između Seoula i Zagreba koja operira upravo u tom razdoblju.

– Ostatak turista posjećuje nas u sklopu kružnih putovanja u kojem polazna točka nije Zagreb. Priroda ovih gostiju koja je puno neovisnija o ljetnoj sezoni razlog je i naših napora u ponovnom ostvarivanju cjelogodišnje direktne linije koja je bila aktivna prije pandemije, te još jačeg uključivanja naših sadržaja u paket-putovanja s drugim polaznim točkama, najavio je Marko Jurčić.

Povezane vijesti

• HRVATSKA TURISTIČKA OFENZIVA NA NJEMAČKU: Plenković se hvali za jedne novine, druge nas ističu na sva zvona
• Manje za više: Turisti ne troše puno, ali očekuju bolju uslugu i kvalitetu
• Postali smo jedno od skupljih europskih odredišta, a glavni motiv dolaska gostiju bit će odnos cijene i kvalitete. Imamo li šanse?