Zaoštravanje političkih, ali i vojnih odnosa Kine i Tajvana, SAD, Japana i drugih zemalja Dalekog istoka nastavljeno je ovog tjedna posjetom izaslanstva američkog parlamenta Tajvanu. Iako je Kina – nakon recentnog posjeta predsjednice američkog Kongresa Nancy Pelosi - uz oštre prosvjede održala masovne vojne manevre na kojima je pokazala svoj oružanu nadmoć te zaprijetila i Japanu kao bliskom američkom savezniku, nova američka politička podrška Tajvanu izazvala je dodatne nemire u regiji. Susret američkog izaslanstva i susret s predsjednicom Tajvana Tsai Ing-wen veliki je izazov za Kinu koja Tajvan (ili Formozu) smatra svojim teritorijem i želi u dogledno vrijeme provesti politiku jedne Kine, protiv koje ni Washington, formalno, nema ništa protiv.

Velike vojne vježbe oko Tajvana – kada su kineske vojne snage prešle crtu razdvajanja u tajvanskom tjesnacu te ispalile projektile koji su izazvali uzbunu u Japanu – nagnale su brojne vojne analitičare da preispitaju s kojim snagama raspolažu obje zemlje. Na tim je vježbama Kina lansirala nekoliko balističkih projektila Dongfeng u vode oko sjeveroistočne i jugozapadne obale Tajvana, te ispalila nekoliko malih projektila u Tajvanski tjesnac, Korišteno je i bojevo streljivo dugog dometa u tom području.

Najveća vojska na svijetu

Već na prvi pogled jasno je da bi se u mogućem ratu radilo o sukobu Davida i Golijata, bez obzira na vojnu pomoć koju bi Sjedinjene Američke Države poslale Tajvanu ili se same uključile u ratni sukob. Postane li rat, odnosno invazija Kine na Tajvan realnost, treba znati da prema podacima iz 2019. godine Kina ima daleko najveću vojsku na svijetu, koja se sastoji od dva milijuna aktivnih vojnika u kineskoj vojsci. Na Tajvanu ima 170 tisuća aktivnih vojnika. U rezervi Kina ima pola milijuna vojnika, dok ih Tajvan ima čak milijun i pol.

U vojnoj tehnici, Kina je znatno jača: raspolaže s 5.250 tenkova, dok ih Tajvan ima samo 1.110. Kina raspolaže s 35.000 oklopnih vozila, dok Tajvan ima deset puta manje - 3.472. komada. Što se tiče mobilnih raketnih lansera, Kina je također u značajnoj prednosti. U zraku, snage su nemjerljive: kinesko ratno zrakoplovstvo broji ukupno 3.285 zrakoplova, dok se tajvansko zrakoplovstvo sastoji od 741 zrakoplova. Od toga Kina ima 1.200 borbenih zrakoplova, uključujući flotu nevidljivih borbenih zrakoplova, gdje pripada i J-20, najnapredniji kineski borbeni zrakoplov. S druge strane, Tajvan ima samo 288 borbenih zrakoplova. Kina posjeduje 450 specijaliziranih bombardera i 286 transportnih zrakoplova, dok Taipei ima samo 19 transportnih aviona i nema bombardera.

Na morima, kineska armija raspolaže najvećom ratnom flotom na svijetu. Raspolaže s 777 plovila, a Tajvan ih ima 117. Kinezi imaju dva nosača aviona, 41 razarač i 49 fregata, dok Tajvan ima dva razarača i 22 fregate. U podmorničkom ratovanju, Peking je potpuno dominantan, s devet nuklearnih napadnih i šest podmornica s balističkim raketama. Tajvan nema ni jedno ni drugo, i ima samo dvije dizel podmornice za napad nasuprot 56 kineskih klasičnih podmornica. Službeno nije poznato koliko ima nuklearnih bojevih glava, ali je u izvješću Ministarstva obrane SAD-a o kineskoj vojsci za 2021. navedeno da se kineske zalihe bojevih glava "trenutačno procjenjuju na oko 200", dok je Stockholmski institut za istraživanje mira iznio taj broj na 350. Kina, navode analitičari, "vjerojatno namjerava imati najmanje 1.000 bojevih glava do 2030. godine". Kinesko nuklearno jačanje smatra se jednom od najvećih prijetnji zapadnoj vojnoj nadmoći.

Zapadni stručnjaci vjeruju da se Kina također može pohvaliti hipersoničnim projektilima, nakon što je azijski div izveo dva testa prošlog ljeta, što je Peking negirao. Nejasno je koje točno sustave Kina razvija, ali prijetnja ostaje konstantna. Jedan je vojni analitičar, dr. Jack Leoni, za BBC rekao da, iako hipersonične rakete same po sebi možda neće promijeniti igru, neke će mete učiniti vrlo ranjivima na napad. "Hipersonične rakete čine nosače zrakoplova posebno teškim za obranu", rekao je.

Omjer snaga pokazuje da bi Tajvan u ratu mogli spasiti samo saveznici, prije svega SAD i Japan. Uz znatne gubitke i mogućnost izazivanja nuklearnog sukoba.

Strateška dvosmislenost

Sjedinjene Američke Države su kroz povijest održavale politiku strateške dvosmislenosti u pogledu svojih namjera u slučaju invazije na Tajvan. Međutim, u listopadu 2021., predsjednik Joe Biden rekao je da SAD ima obvezu braniti Tajvan. Japanska potpora Tajvanu također je postala snažnija tijekom posljednjih nekoliko godina, odstupajući od svoje prethodne politike. U lipnju 2021. Yasuhide Nakayama, tadašnji zamjenik japanskog ministra obrane, rekao je na konferenciji "moramo zaštititi Tajvan, kao demokratsku zemlju".

Godine 2021. Ministarstvo obrane objavilo je izvješće za Kongres pod naslovom "Vojni i sigurnosni razvoj koji uključuje Narodnu Republiku Kinu", u kojem se detaljno analizira relativna snaga kineske i tajvanske vojske. Podaci tog dokumenta razlikuju se od procjena iz 2019. godine, ali i oni pokazuju vojnu inferiornost Tajvana. Na temelju podataka iz 2020. zaključio je da Kina ima 1.040.000 vojnika, naspram samo 88.000 Tajvana. Američka vojska, daleko najbolje financirana na svijetu, ima samo trideset pripadnika vojnog osoblja u samom Tajvanu, ali i više od 79.000 vojnika stacioniranih u blizini, u Japanu i Južnoj Koreji.

Koliko je situacija između Kine i Tajvana zaoštrena pokazuje i stimulaciju rata provedena u Centru za strateške i međunarodne studije u Washingtonu, koju je pred nekoliko dana prenio The Wallstreet Journal. U tom scenariju predviđa se kineski napad na Tajvan i uključivanje SAD u sukob. Navodi se da bi prva tri tjedna rata Kina potopila dva američka nosača zrakoplova i druge američke brodove, napala američke baze diljem Japana te bazu na otoku Guam. Uništene bi bile stotine američkih borbenih zrakoplova.

Na zemlji, Kina bi iskrcala 20.000 vojnika na jugoistočnoj obali Tajvana, ali njihova amfibijska flota bila bi uništena raketnim i podmorničkim napadima SAD-a i Japana. Kineske snage, prema tom scenariju koji je smješten u 2026. godinu, ne bi stigle do glavnog grada Tajvana. Predviđa se i da kineska vojska nema dovoljno balističkih raketa dugog dometa za sukob sa SAD. Scenarij ne predviđa nuklearni sukob, ali je aktualiziran zbog ukrajinskog rata jer dio analitičara smatra da bi Kina mogla krenuti na Tajvan dok su SAD i NATO okupirani pomoći Ukrajincima.

"Nitko nije mislio da bi ovo moglo biti realistično sve do posljednjih nekoliko godina", izjavila je medijima umirovljena brigadna generalica američkog Ratnog zrakoplovstva Paula Thornhill koja je sudjelovala u simulaciji. Neki analitičari smatraju da bi se Peking mogao suzdržati od vojne akcije zbog ranih neuspjeha ruske vojske – dok drugi imaju posve suprotna stajališta smatrajući kako je kinesko vodstvo naučilo da od početaka invazije treba primijeniti maksimalnu snagu.

Prema spomenutoj simulaciji koju prenosi The Wall Street Journal, Tajvan i SAD bi uspjeli u obrani otočne države, no uz iznimno visoku cijenu. Privreda Tajvana bila bi razorena, a američka vojska trebala bi godine da povrati sadašnju moć. Hoće li se i kada simulacija rata pretvoriti u pravi ratni sukob, naveliko se nagađa. Neki američki vojni dužnosnici kažu da bi se to moglo dogoditi 2027. godine kada se slavi 100 godina osnivanja kineske narodnooslobodilačke armije, dok drugi pomiču sukob na 2036. godinu. Ipak, recentne vojne akcije oko Tajvana, inspirirane i ukrajinskim ratom, pokazuju da bi se rat na Dalekom istoku mogao dogoditi mnogo prije.

Povezane vijesti

• SAD optužio kineske i tajvanske tvrtke za gospodarsku špijunažu
• Analitičari procjenjuju da postoji realna opasnost da u narednih nekoliko godina Kina napadne Tajvan
• Macronov posjet Kini mijenja odnose među zapadnim saveznicima, a dodatnu nervozu stvaraju napetosti oko Tajvana