Trodnevni boravak francuskog predsjednika Emmanuela Macrona u Kini u velikoj će mjeri promijeniti odnose među zapadnim saveznicima, prije svega između Francuske i Amerike. Macron je u Pekingu dočekan uz svu državničku pompu, koja uključuje i crveni tepih po kojem su koračali francuski predsjednik i predsjednik Kine Xi Jinping. Do ovog posjeta došlo je u osjetljivom trenutku na međunarodnom planu kada Amerika vrši pritisak na Kinu da se distancira od ruskog predsjednika Vladimira Putina.   

Burne reakcije u Washingtonu

Odnosi Amerike i Kine već dugo vremena su zaoštreni, a moguća intervencija kineskih vojnih snaga na Tajvanu, što se sve češće spominje, još više stvara nervozu. Zato je izjava francuskog predsjednika da će u slučaju vojne intervencije Kine odgovornost snositi i Amerika izazvala burne reakcije u Washingtonu. Macron nije uspio ni u tome da jače pritisne kineske političare da se javno izjasne na čijoj su strani po pitanju Ukrajine.

Do posjeta je došlo u osjetljivom trenutku za Macrona i na unutarnjem planu, kada Francuzi masovnim prosvjedima iskazuju nezadovoljstvo zbog nametnute reforme mirovinskog sustava. Popularnost predsjednika je mala, najmanja u posljednjih šest godina, pa je na povratku iz Kine dočekan hladno. Pod nos mu se stavlja da je bio naivan i na samom početku sukoba u Ukrajini i otišao Putinu u Moskvu kada je bilo jasno da će doći do agresije. Nije uspio ni tada, a ni sada da uvjeri Xija da je vrijeme da Kina Putinu okrene leđa.

Samo je razjario Ameriku, pogotovo izjavom da je potrebno ”američko obuzdavanje”. Ta njegova izjava nije dobro primljena u Washingtonu, ali ni u Europi, posebno u Poljskoj.

Saveznici tvrde da je u mnogočemu prihvatio kinesku logiku oko rata u Ukrajini, čak i formulacije koje su se do sada čule od iz usta kineskog vođe. Macronov intervju za Politico u kojem je rekao da Europljani ne mogu biti američki vazali i da problem Tajvana nije sigurnosni problem Europe Amerikanci su dočekali s izrazitim neodobravanjem.

- Najgore bi bilo misliti da mi Europljani moramo postati sljedbenici ove teme i ugledati se na agendu SAD-a i kinesku pretjeranu reakciju, izjavio je Macron.

Elizejska palača potom je pokušala popeglati stvari i inzistira na američko-francuskom prijateljstvu i savezništvu koje je Macron i u Kini doveo u pitanje.

- Savez sa Sjedinjenim Državama apsolutni je temelj naše sigurnosti, čuje se iz Poljske i indirektno kritizira Macron, ali ne samo on. Kritiziraju se zapravo svi koji pokušavaju sjediti na dvije stolice ili koji imaju imalo razumijevanja za druge stavove, pa i kineske. Reagirao je i Marco Rubio, senator s Floride, koji kaže: ”Govori li Macron u ime cijele Europe? Je li Macron sada šef Europe? Jer ako jest, neke stvari ćemo morati promijeniti”.

Nijemci su za sada suzdržani, jer ne žele dodatno raspirivati vatru, ali je očito da čvrsto savezništvo među zapadnima saveznicima prolazi ozbiljnu kušnju.

Kočenje odnosa Kine i Europe

Biden i njegova administracija također ne žele reagirati, jer bi to dodatno zakompliciralo situaciju. Uostalom, američki predsjednik ima probleme kod kuće, jer Republikanci sve češće dovode u pitanje njegovu politiku prema Ukrajini, a toga će sljedeće godine, s približavanjem izbora za Bijelu kuću, biti sve više. Iako je i Ursula von der Leyen bila u posjeti Kini to nije izazvalo reakcije kao s Macronom. Ona je ponavljala poznate stavove oko Tajvana, suradnje Europe s tom zemljom, a nije ništa novo rečeno ni o odnosima Kine i Europe, koje Amerika sve više želi zakočiti.

Macronove izjave tumače se i kao francuske želje da više surađuju s Kinom na ekonomskom polju. Francuski predsjednik, kao i njegovi prethodnici, gleda da Francuska iz svega izvuče korist, da se dogovore veliki poslovi s Pekingom, pa se u tom ozračju vide i neki njegovi potezi koji su oneraspoložili Washington.

- Njegov posljednji posjet Kini samo je ohrabrio komuniste i predsjednika Xija, koji je, čini se, ogromna volja u ponovnom pisanju svjetskog poretka i preuzimanju Tajvana silom, čuje se iz Amerike, a francuski analitičari, kako prenosi ”New York Times”, taj posjet ocjenjuju kao debakl. Uostalom, Francuzi su godinama distancirani od američkog saveznika ”preko bare” i to nije ništa novo. Rat u Ukrajini približio je Washington i Pariz, ali se odnosi polako mijenjaju. Europa puca na dva pola, sve je više soliranja i to plaši Amerikance. Odrazit će se i na stanje u Ukrajini, iako su Francuzi dali svoje elitne snage da se više angažiraju u tom besmislenom ratu.

Xi je zadržao svoje stavove i Macron ga nje uspio uvjeriti da je vrijeme da okrene Putinu leđa. Očito Kinezi imaju svoje planove, pa i oko Tajvana.

Europa treba vlastitu industrijsku politiku i suverenitet u energetici

Emmanuel Macron boravio je ovog tjedna u dvodnevnom službenom posjetu Nizozemskoj, a u govoru u Den Haagu istaknuo je da su pandemija koronavirusa i rat u Ukrajini jasno dali do znanja da Europa mora smanjiti svoju ovisnost kako bi zadržala svoj identitet.

- To znači da moramo moći birati svoje partnere i krojiti vlastitu sudbinu , a ne biti, rekao bih, puki svjedoci dramatične evolucije ovog svijeta. To se može postići putem suradnje u skladui s našim duhom otvorenosti i partnerstva, kazao je.

Njegove izjave tijekom posjeta Nizozemskoj došle su usred oštrih kritika ranijih komentara o odnosu Europe s Kinom, Tajvanom i SAD-om. U svom govoru u utorak francuski je predsjednik podržao jaču, snažniju europsku industrijsku politiku usmjerenu na jačanje europske proizvodnje i smanjenje trgovinske ovisnosti o drugim dijelovima svijeta.

- SAD ima (industrijsku politiku) i jača je. Kina je ima. Treba nam europska industrijska politika, kazao je Macron istovremeno ističući da se Europska unija, nakon ruske invazije na Ukrajinu, uvelike oslobodila svoje energetske ovisnosti o Rusiji i ustvrdio da Europa mora nastaviti tim putem.

- Moramo izgraditi novu strategiju koja će sve više smanjiti našu ovisnost i izgraditi više suvereniteta u energetici.

Njegov govor u Den Haagu u utorak su prekidali prosvjednici što je Macrona navelo da kaže da oni koji ne poštuju izborni proces i izabrane vođe dovode demokraciju u opasnost. Na to se iz mnoštva prosvjednika začulo pitanje "Gdje je francuska demokracija? Kada smo je izgubili?" dok su drugi izvikivali parole o klimatskim promjenama i francuskoj mirovinskoj reformi zbog koje su Francuzi danima na ulici. Jedan od prosvjednika je, prenose agencije, imao transparent na kojem je pisalo "Predsjednik nasilja i licemjerja".

 Jučer su pak agencije izvijestile da su pripadnici osiguranja morali svladati prosvjednika koji se zatrčao prema francuskom predsjedniku kada je ovaj stigao na Sveučilište u Amsterdamu. Prosvjednik je oboren na tlo, te je na francuskom jeziku skandirao pjesme popularne na prosvjedima protiv mirovinsko reforme koji glasi "Mi smo ovdje, mi smo ovdje, čak i ako Macron to ne želi, mi smo ovdje."

Već za danas francuski sindikati planiraju nove prosvjede na nacionalnoj razini protiv mirovinske reforme kojom se dob za odlazak u mirovinu pomiče sa 62 na 64 godine.

Pa ipak ni incident u Nizozemskoj ni kritike SAD-a Macrona nisu spriječile da jučer u tvitu ponovi svoj stav da Europa mora biti samostalna.

- Europa koja brani svoje interese i vrijednosti i koja je gospodar vlastite sudbine, stvara radna mjesta i upravlja klimatskom tranzicijom, to je ono što mi gradimo, naglasio je Macron.

Povezane vijesti

• Macronu se smiješi velika pobjeda
• Macron i saveznici osvojili najmanje 301 mjesto u francuskom parlamentu
• Macron "ne sumnja" da će Rusija zlonamjerno ciljati organizaciju