INTERVJU
ZVONKO LIOVIĆ, čelnik istarskog HNS-a, tvrdi da su milijuni iz Uljanika završili na Kajmanskim otocima. NAVODI TRI INFORMACIJE KOJE SU GA DOVELE DO TOG ZAKLJUČKA
"Postoji osnovana sumnja da tvrtka Arsenal koncept, koju su osnovali 'Uljanikovih 14', nije osnovana bez razloga. Nepobitna je činjenica da Arsenal koncept u 2017. godini nije iskazao nikakvo poslovanje. Treba ispitati je li to društvo osnovalo neko drugo off shore društvo u nekoj dalekoj egzotičnoj zemlji. Intrigantan je podatak kojeg iznosi HGK, a odnosi se na države u koje istarski gospodarstvenici najviše izvoze. To su do 2017. godine bile u pravilu redom zemlje našeg okruženja, Italija, Slovenija, Srbija, Njemačka. No, 2017. godine se na tom popisu zemalja, na visokom trećem mjestu, pojavila mala egzotična zemlja. Pogodite koja? Kajmanski otoci! A što mislite da se izvozilo u tu zemlju? Pogađate, novac!", izjavio je u kolovozu 2018. godine, u vrijeme prosvjeda radnika Uljanika, predsjednik istarskog HNS-a i direktor Elektroistre Zvonko Liović. Stoga smo razgovor započeli upravo pokušavajući doznati zna li Liović nešto više o propasti pulskog brodogradilišta, nego što je to rekao prije godinu i pol dana.
- Jeste li sumnju da se iz Arsenal koncepta isisavao novac i potom prebacivao na Kajmansko otočje prijavili nadležnim institucijama?
- Javno sam pozvao DORH, MUP i PNUSKOK 28. kolovoza da uđu u Uljanik. Slučajno ili namjerno, ušli su dan ili dva kasnije. Puno me ljudi pitalo zašto sam to rekao. Tri su me informacije u javnom prostoru ponukale na taj zaključak. Prvo je bilo predavanje gospodarske komore gdje je rečeno da je Kajmansko otočje treća po redu zemlja gdje izvoze gospodarstvenici Istre. Druga stvar je cijena konzultantskih usluga u Uljaniku od 200 tisuća eura mjesečno. Treća je da su 14 vodećih ljudi osnovali neko društvo koje nema prometa. Možda nije ni osnovano da bi imalo prometa, nego da se osnuje drugo pravno društvo negdje drugdje. Imam ideju kako bi taj scenarij mogao izgledati.
- Kako?
- Moglo se dogoditi da se naručitelj i Arsenal koncept dogovore otvoriti konzultantsku tvrtku za manipulaciju, uvoz i registraciju osiguranja brodova na Kajmanskim otocima. U cijenu broda koja je, recimo, 600 milijuna kuna ugradi se i onaj dio troškova isporuke broda, a dio troškova od tri ili pet posto isplaćuje se tvrtki koja će odraditi tu manipulaciju. Joint venture tvrtka na Kajmanskim otocima. Ona uzme tri posto da bi registrirala brod i onda po odrađivanju posla biva plaćena od strane naručitelja. Tako dio novca završi u Uljaniku, a onih tri posto direktno u toj tvrtki.
- Znači smatrate da je to ono što se dogodilo u Uljaniku?
- Ne mogu to znati, ali sumnjam da jest.
- Je li vam to sugerirao ili spomenuo bivši predsjednik pulskog HNS-a Alen Damijanić? On je s mjesta pročelnika za gospodarstvo Istarske županije otišao na mjesto financijskog direktora Uljanika. Jedan je tih 14 osnivača Arsenal koncepta.
- Ne, ne. Nisam s njim nikada o tome razgovarao. On je jedan od tih članova Arsenal koncepta, ali nikad mi ništa nije rekao. To sam zaključio sam.
- Znači, koincidencija?
- Koincidencija da. On apsolutno nema veze s mojom sumnjom.
- Dobro. HNS je cijelo ovo vrijeme dio Vlade koja je donosila i odgađala odluke o sudbini Uljanika. Koliko ste se kao čelnik županijskog HNS-a založili za opstanak brodogradnje u Puli? Koliko ste po tom pitanju pritiskali politički Zagreb?
- Maksimalno u svojoj moći. Razgovarao sam s oba naša ministra koja sjede u Vladi, s vrhom stranke i predsjednikom. Nitko normalan ne bi želio da Uljanik ide u stečaj nakon 160 godina. Mislim da je najodgovornija Uprava jer nije imala viziju ni znanje kako bi novi Uljanik trebao izgledati, a tražili su novac za pomoć. No, nisu bili sposobni napisati plan restrukturiranja kako bi se prezentirao EU. Dakle, što su oni trebali napraviti? Novi Uljanik je de facto trebao moći brod napraviti za 600 tisuća, a oni su ga radili za milijun sati. To znači da za 40 posto ljudi moraš napraviti otpremnine, zbrinuti ih i poslati kući. Možda to nisu željeli napraviti ili nisu znali ili nije bilo interesa. Takav program restrukturiranja su htjeli vidjeti u EU, pa bi potom Vladi dali odobrenje za davanje novca.
- Znači smatrate da je time što nije dala jamstva Vlada donijela dobru odluku?
- U principu, jedinu ispravna. Jer ne možete non-stop nekome ubrizgavati novac, svjesni da će se opet stvarati gubici. Nelogično je na to pristati.
- HNS je u Istri na županijskoj razini u koaliciji s IDS-om. Predsjednica pulskog HNS-a Kristina Bulešić je u Puli, očigledno, oporba IDS-u iako nije u gradskom vijeću. U Rijeci ste s SDP-om, u Vladi s HDZ-om. Pomalo šizofreno.
- Zvuči šizofreno kad tako kažete, ali nije nimalo.
- Nego kako je?
- Ljudi moraju razumjeti da se politika gradi na osnovi projekata i ako želiš nešto napraviti možda ćeš nekome morati nešto uvjetovati. Ako drugačije ne ide. Ili ćeš svoje glasove nekome dati, ali će taj netko morati odraditi projekt. To je nešto što se događa na nacionalnoj i regionalnoj razini. Želiš li provesti reformu u obrazovanju ili riješiti neko pitanje oko zbrinjavanja mladih i stanova, onda ćeš podržati Vladu, ali oni će morati podržati te vaše projekte.
- Ovo je zvučalo kao opravdanje za koaliciju s HDZ-om, no koliko se sjećam Vi i županijski HNS bili ste protiv te koalicije.
- Bio sam protiv. Ali ne protiv koalicije s HDZ-om, nego protiv načina na koji smo ušli u tu koaliciju. Mi smo odlukom Središnjeg odbora odlučili ući u tu koaliciju, a ja sam bio zagovaratelj izbora, pa tek onda na temelju rezultata s punim pravom odlučiti s kim ćemo surađivati.
- Mislite zato što ste u Vladu ušli s SDP-ovih lista. To je ta prijevara birača. Razumijete li ljude koji su se zbog toga iščlanili iz HNS?
- Mislim da se prijevara birača nije dogodila. Percepcija je kriva. Zbog toga sam i brinuo. Ta percepcija da smo prevarili birače drži već dvije godine. Od naših pet saborskih zastupnika, četvero je u Sabor ušlo preferencijalnim glasovima. Matija Posavec, Predrag Štromar, Milorad Batinić i Ivan Vrdoljak. To nisu bili glasovi SDP-a, nego glasovi HNS-a.
- Ali na SDP-ovoj listi.
- Da, koalicijski smo partneri.
- Pa, vratit ću se onda opet…
- Razumijem percepciju ljudi.
- I neki vaši istaknuti članovi su zbog toga napustili stranku. Ako oni to shvaćaju kao prijevaru, onda razumijete zašto birači misle isto.
- Jasno. Mislim da je ta odluka bila hrabra. Da ne kažem vrlo intrigantna. Nas to prati sad već dvije godine. Imamo tu stigmu da smo nekog prevarili. Kad se ide gledati analitički, mi nismo nikog prevarili. To su bili naši glasovi i mogli smo s njima raditi što smo htjeli. Međutim, percepcija je takva. Ne možeš pobjeći od dojma. On je takav i to je činjenica. I zato sam ja i glasao protiv na Središnjem odboru. Imao sam osjećaj da će ljudi tako reagirati.
- Nedavno istraživanje javnog mišljenja upravo pokazuje da HNS uživa 0,1 posto podrške. To je nikakav kapital za predstojeće parlamentarne izbore. S obzirom na to da više nemate niti koalicijskog potencijala, što očekujete od predstojećih izbora?
- Prvo, ankete nisu statistički ispravne jer uzimaju cijelu Hrvatsku kao jednu izbornu jedinicu.
- Pokazale su se dosad prilično precizne. Recimo i sad na predsjedničkim.
- Da. Ali na europarlamentarnim itekako krive. Mi smo radili ankete na uzorku od šest tisuća ljudi i deset izbornih jedinica. Tako da znamo u kojim izbornim jedinicama prolazimo.
- I što kažu rezultati?
- Osvajamo najmanje tri zastupnička mandata.
- Znači na parlamentarne izbore izlazite sami?
- Sami, da. Sigurno ćemo osvojiti barem jedan saborski mandat u prvoj, četvrtoj i trećoj izbornoj jedinici.
- Unutarstranački izbori su u travnju.
- Tako je. Jesu. Mi u Istri moramo to odraditi do kraja veljače, a na nacionalnoj razini do kraja travnja.
- Kristina Bulešić se kandidirala za potpredsjednicu stranke na nacionalnoj razini. Hoćete li se Vi opet kandidirati za čelnika županijskog HNS-a?
- Nije se još kandidirala. Izrazila je želju. Kandidirat ću se.
- Nećete na neku višu poziciju u stranci?
- Razmišljam i o tome.
- Ima li HNS kandidata ili kandidatkinju za gradonačelnika Pule i župana?
- Imat ćemo kandidata.
- I za gradonačelnika i za župana?
- Imat ćemo kandidata. Ne mogu Vam reći za što točno. Moramo prvo proći unutarstranačke izbore, pa izaći na parlamentarne i vidjeti koji potencijal imamo. Ako osjetimo da su ljudi prepoznali naš rad i gdje to radimo, onda ćemo ovisno o tome na tim mjestima imati svog kandidata. Ovisit će o rezultatu. Samo u američkim filmovima pojedinac može napraviti čudo, kao u akcijskim filmovima sam pobijediti pola vojske. Toga nema u politici i realnom životu. Možeš pobijediti samo ako imaš dobru organizaciju, ako si dobar pojedinac i narod te na neki način prepozna.
- Je li HNS Istre dobro organiziran? Koliko ste ažurni? Na mrežnim stranicama vam zadnja objava datira iz 2017. Kako privlačite nove članove?
- Napustit ćemo internetsku stranicu jer ona više nije moderna. Sad imamo Facebook stranicu. Ona je ažurirana i prati se. Što se tiče organizacije…nije lako organizirati stranku u trenucima kad nemaš dobru percepciju u javnosti. Mi to činimo tako da imamo podružnice u 17 JLS-a u Istri i to je naša baza. Imamo 660 članova. To je naša početna pozicija. Sad je samo pitanje jesu li naše politike i mi kao pojedinci prepoznati. To je ono što je bitno.
- Postoji dakle mogućnost da ćete podržati IDS-ovog kandidata za gradonačelnika ili župana?
- Postoji. Njih ili nekog drugog.
- Što je uvjet? Čemu HNS u Istri stremi? Kojim politikama?
- Sigurno bismo podržali onog kandidata koji bi osigurao besplatne knjige. Dobro, to je sad osigurano na nacionalnoj razini. Onog tko bi osigurao besplatan prijevoz i obroke za djecu.
- Smatrate li Borisa Miletića dobrim gradonačelnikom?
- Smatram ga dobrim.
- Kratko i jasno?
- Smatram ga dobrim, ali nisam mu sklon dati neku bolju ocjenu, vrlo dobar ili odličan. Mislim da je riješio dosta stvari, infrastrukturnih. Da sam ja gradonačelnik orijentirao bih se, kroz 14 proračuna koji su Miletiću bili na raspolaganju, na one stvari koje bi na bolji način brendirale Pulu i vizualno je učinili privlačnijom.
- Recimo?
- Recimo Portarata i Giardini. To je trebalo urediti. Ulica Sergijevaca i Kandlerova i Forum moraju biti jedna cjelina kako spada. Sredio bih Titov park i rivu do Mandrača. To je taj prsten koji ljudi, poslovni partneri vide kad dolaze.
- U Gradu se često hvale upravo na poticajnu poduzetničku klimu.
- Poduzetništvo u Istri povezujem sa sjeverom Hrvatske. To su ljudi koji su poduzetniji u odnosu na druge.
- Znači to nema veze s gradskim odlukama?
- U tom smislu vjerojatno malo i potiče, ali kad biste sada upitali bilo kojeg poduzetnika koja ga je to mjera ponukala da krene u biznis…ne biste pronašli neki veliki postotak. Mislim da je bolja priča ušminkati i brendirati grad. S obzirom na njezinu antičku povijest i položaj Pula bi bila najljepši grad u Europi.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
