UOČI SEZONE

Zahuktava se potraga velikih hotelskih kuća za radnicima: Problem manjka radne snage u turizmu rješavaju veće plaće. VEĆE PLAĆE RJEŠAVA NIŽI PDV


Dobro je da je odluka o kvotama za strance ove godine donesena na vrijeme, ali da bi bila učinkovita, ključno je smanjiti administrativne barijere za korištenje dozvola, kaže Veljko Ostojić, predsjednik HUT-a

 

U situaciji kad nam na Jadranu mladi Slavonci i Bosanci već rade u kafićima i restoranima koji su otvoreni čitave godine, pitanje je otkud će se namaknuti novi kontingent turističkih i ugostiteljskih radnika kad krene poplava sezonskih objekata. Vlada povećava uvozne kvote, ali bliža regija već je ispražnjena od kvalitetnih kadrova, pa se sada poseže sve do Makedonije i Albanije, spominju se Ukrajinci, agencije guraju i priču o desecima tisuća Filipinaca koji su već spakirali kufere za Hrvatsku, spremni odrađivati sezonu i za hrvatski minimalac od 3.000 kuna.

Kako se planiraju kadrovski ekipirati i privući sezonce, hoće li radnici s Istoka ponovno srušiti cijenu rada u hrvatskom turizmu i kako će utjecati na kvalitetu usluge, upitali smo velike hotelijere u Istri te njihovu krovnu organizaciju, Hrvatsku udrugu turizma (HUT).

- HUT je pozdravio odluku Vlade o povećanju godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca u 2019. za više od 15.000 dozvola za sektore turizma i ugostiteljstva. Dobro je i da je odluka ove godine donesena na vrijeme, ali da bi bila učinkovita, ključno je smanjiti administrativne barijere za korištenje dozvola. Teško je prognozirati s kojih tržišta će radna snaga dolaziti u Hrvatsku, ali jasno je da će kompanije za kvotama posezati kad iscrpe sve mogućnosti pronalaska radne snage na domaćem tržištu. Što se tiče stranih radnika, smatramo da oni mogu biti benefit za hrvatski turizam i zbog znanja jezika i kvalifikacija. Sva su potencijalna tržišta "uvoza" radne snage interesantna i tu ne bih pravio nikakvu diskriminaciju. Bitno je da je radnik kvalitetan, odnosno da je voljan raditi. Sve turistički i gospodarski razvijene zemlje svijeta zapošljavaju radnu snagu iz manje razvijenih zemalja i to će se dogoditi i Hrvatskoj, kaže Veljko Ostojić, predsjednik HUT-a.

Dugoročno rješenje problema nedostatka kadra Ostojić vidi samo u rastu plaća, za što je preduvjet poboljšanje ukupnog poslovnog okvira.

"Hotelijeri svake godine dio dobiti ulažu u povećavanje plaća, ali prostor za značajniji rast nalazi se u smanjenju poreznih davanja, prije svega PDV-a. Vodeće turističke kompanije najavile su značajnije jednokratno povećanje čim se PDV spusti na 10 posto ili niže", kaže Ostojić.

HUT pozdravlja i otvaranje tržišta rada umirovljenicima. U udruzi vjeruju da će ta mjera, s obzirom na široku i raznoliku strukturu radnih mjesta u turističkom sektoru, značajno utjecati na kvalitetniju pripremu sezone.

Doboj, Brčko…

U Plavoj Laguni većinu radnika očekuju pred Uskrs, a drugi dio stiže uoči špice sezone. Do sada su se, kažu u ovoj porečkoj kompaniji, uglavnom oslanjali na domaću radnu snagu, iz cijele Hrvatske, a od prošle godine zapošljavaju i radnike iz susjednih zemalja koje nisu članice EU-a, najviše iz BiH. I ove jeseni i zime predstavili su se u Doboju, Brčkom, Zenici i drugim mjestima u BiH i kažu da imaju vrlo dobre povratne informacije. Prošlu ljetnu sezonu strani radnici činili su devet posto svih zaposlenih u tvrtki, a u strukturi zaposlenih imaju više od polovice radnika u trajnoj suradnji. Dakle, broj "čistih" sezonaca u Plavoj Laguni pao je ispod 50 posto, što sindikati zagovaraju već godinama kao mjeru za zadržavanje kvalitetnog kadra.

- Ta se politika pokazala dobrom. Za ovu smo godinu bili prva velika turistička kompanija koja je potpisala Kolektivni ugovor s kolegama iz sindikata. Dižemo materijalna prava radnika za 8,9 posto, što je omogućila i mjera Ministarstva financija kojom je povećano pravo isplate nagrada i božićnice s 2.500 na 7.500 kuna. Naime, s plaćama za svibanj, lipanj, srpanj i kolovoz radnicima će se isplatiti neoporeziva nagrada za radne rezultate, ukupno 3.848 kuna neto u četiri mjeseca. Božićnica, kao i dosad, iznosit će maksimalno neoporezivih 2.500 kuna neto, a regres ostaje oporeziv i iznosi 70 kuna bruto po danu godišnjeg odmora, tumače iz Plave Lagune. (Duška PALIBRK)

OPŠIRNIJE U TISKANOM I GLAS ISTRE PDF ONLINE IZDANJU

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter