"Ne sjećam se točno godine, ali bilo je to negdje 70-ih. Po gradu se pričalo da je Jovanka Broz trebala proći Prvomajskom u štiklama pa su ploče preko noći dignute", prisjeća se Muhamed Hubanić Hamo, koji u Ulici Sergijevaca, odnosno Prvomajskoj, kako je naziva velika većina Puljana, na istom mjestu posluje već 44 godine. Dobro se sjeća kad su ploče uklonjene da bi se središnja trgovačka ulica u strogom središtu grada prekrila asfaltom. Urbana legenda, potvrđuju to mnogu Puležani, kazuje da se time želio 'izravnati teren' da se drug Tito ne bi drmusao i saplitao dok onuda prolazi. Povjesničar David Orlović, međutim, veli da Tito onuda uopće nije ni prošao. Radilo se o urbanoj legendi ili ne, činjenica je da je Pula vjerojatno jedini grad nad kojim je u vrijeme Jugoslavije počinjen kulturocid.

"Zasmetalo me je što se ta znamenitost prekrila ovako ružnim asfaltom. To je zaista sramota. Svi primorski gradovi popločani su finim granitom. Ispod asfalta je kamen star 3.000 godina, još iz vremena nezakcija, po njemu sam hodao", uvjerava nas Hamo, s kojim započinjemo priču o tome kako bi Prvomajska, ali i Kandlerova ulica, trebale izgledati 2030. godine. Hamo kaže da je Kandlerova puno kasnije popločana nego Prvomajska.

Kritičko vrednovanje

- Hvale se rimskim mozaikom (Kažnjavanje Dirke op. a.), a ljudi ne mogu doći do njega od ove kineske robe, kaže i pokazuje na radnju preko puta. Zalaže se da se ulica u kojoj posluje uredi i poploča, a kad je riječ o samom izgledu i djelatnostima, smatra da bi svi trebalo raditi malo bolje i onda ne bi bilo problema.

Još je bivša, IDS-ova vlast pokrenula projekt uređenja Kandlerove ulice, no dalje od sondiranja terena, kojim se kanila ispitati statika tamošnjih zgrada (većinom bez temelja), nije se otišlo.

Da bi odgovorila na pitanje kako zamišljam uređenje dvaju ulica, toj bih temi trebala posvetiti potrebno vrijeme i izraditi idejni projekt uređenja Ulice Sergijevaca i Kandlerove, odgovara pak pulska arhitektica Breda Bizjak.

- Čini mi se nesmisleno raspravljati o tipu popločenja dok se cjelokupni prostor povijesne jezgre devastira neadekvatnom, neprimjerenom novogradnjom, rekonstrukcijama i sadržajem. Temi popločenja predstoji još mnogo koraka koje treba učiniti, samo popločenje ne može prikriti trenutnu situaciju u povijesnoj jezgri, smatra Bizjak. Osim toga, nastavlja ona, revitalizacija povijesne jezgre podrazumijeva puno više od izgrađenog okoliša. Po njenim riječima, najveći je izazov održanje, odnosno ponovno uspostavljanje njene vitalnosti.

- Osim očuvanja i uređenja fizičkih struktura, integralni dio obnove predstavlja poboljšanje uvjeta života stalnih stanovnika pod pritiskom turizma. Između ostalog, obnova podrazumijeva i kritičko vrednovanje sadržaja i primjerenih funkcija svih čimbenika unutar predmetnog prostora. Podrazumijeva i komunikaciju sa svim članovima lokalne zajednice, pri čemu je potrebno pridobiti saznanja o njihovim potrebama, o potencijalnom sadržaju prizemnih prostora. Stanovnici jezgre bi uz ostala sociološka i prostorno-programska istraživanja dali značajan uvid u postojeće stanje. Na kraju, važno je naglasiti da je za potrebe revitalizacije povijesne jezgre nužno izraditi UPU Stari grad koji će se temeljiti kako na konzervatorskoj podlozi, tako i na svim spomenutim istraživanjima, veli Bizjak.

Iseljavanje stanovništva

Podsjeća da su koncem 2021. članovi Društva arhitekata Istre izradili i poklonili Gradu prijedloge za strateški i urbanistički razvoj Pule, između ostalog i za revitalizaciju povijesne jezgre.

- Neki od ključnih problema i čimbenika koji su prepoznati u prostoru su iseljavanje lokalnog stanovništva i s time

povezana rast cijena nekretnina u povijesnoj jezgri, potom homogen sadržaj prizemnih lokala usmjeren isključivo prema ostvarivanju dobiti, dok je kulturni i javni sadržaj skoro u potpunosti izostao. Treći problem je nedostupnost javnih površina zbog proizvoljnog širenja terasa ugostitelja. Plan upravljanja povijesnom jezgrom bi, osim očuvanja, obnove i održavanja nekretnina te javnog prostora, trebao imati programski plan upravljanja prizemnim prostorima u kojem bi glavni kriteriji pri njihovom izdavanju trebali biti kvaliteta projekta, autentičnost, inventivnost, doprinos kulturi i gospodarstvu; sadržaj koji će biti koristan stalnim stanovnicima i reprezentativniji od ponude slatkiša, morskih rekvizita i jeftinih stranih suvenira. Licitacija po kriteriju cijene ne bi trebala biti jedino sredstvo odabira, a trebala bi se uvesti i obveza radnog vremena cijele godine, smatra Bizjak. Po njenim riječima, Ulica Sergijevaca i Kandlerova jedna su os na kojoj je smješteno i njihovo proširenje – Forum, stoga taj prostor smatra jedinstvenom morfološkom i kulturnom cjelinom.

Pitanje o tome kako zamišlja uređenje dvaju ulica, ali i sadržaje u toj zoni, uputili smo zamjenici pulskog gradonačelnika Ivoni Močenić. Iz Grada su nam poslali pisani odgovor u kojem podsjećaju na pripremne radnje vezane uz uređenje Kandlerove.

- Kada govorimo o rekonstrukciji Kandlerove, ne govorimo samo o završnom opločenju koje će u konačnici biti najvidljivije pa je time od najvećeg interesa građana, već i o svoj ostaloj infrastrukturi koju je u tom procesu nužno rekonstruirati ili izgraditi, kao i objektima koji će u sklopu tog projekta u većoj ili manjoj mjeri morati biti obuhvaćeni zahvatom, odnosno biti sanirani ili rekonstruirani, navode iz Grada.

Rekonstrukcija opločenja

Uz geomehaničke istražne radove, sondiranje te niz drugih postupaka, slijedi postupak javne nabave za izradu cjelovite projektne dokumentacije uređenja Kandlerove, vele iz Komunalne palače.

- Samo financiranje potrebno je u ovom trenutku planirati iz gradskog proračuna. Izrada projektne dokumentacije omogućit će nam eventualnu prijavu na natječaje za sufinanciranje takvih vrsta zahvata koji će biti raspisani, a koji će predviđati zahvate na zaštićenoj kulturno-povijesnoj cjelini ili slično ili omogućiti financiranje rekonstrukcije ili izgradnje pojedine infrastrukture unutar zahvata. Prema mišljenju Konzervatorskog odjela u Puli, rekonstrukciju opločenja potrebno je planirati poštujući izvorni raster, veličinu, visinu i način obrade kamena i ostalih zatečenih materijala. Dionice na kojima nedostaje izvorno opločenje ili je ono jako oštećeno treba rekonstruirati istom vrstom kamena, a izvorni kamen nakon obrade ponovno ugraditi, napominju iz Grada. Kad je riječ o uređenju fasada, podsjećaju na poboljšani program Dolcevita s nizom povoljnijih uvjeta za podnositelje.

- Poput Kandlerove, za nužnu, cjelovitu rekonstrukciju potrebno je pripremiti i Ulicu Sergijevaca, koja se također nalazi unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline, te će i nju biti potrebno rekonstruirati u cijelosti u skladu sa smjernicama Konzervatorskog odjela. U ovom trenutku razmišlja se o iznalaženju privremenog rješenja koje bi predvidjelo samo zamjenu završne obrade Ulice Sergijevaca; potrebno je ispitati tehničke mogućnosti realizacije tih rješenja, procijeniti trošak i isplativost takvih te, u konačnici, mogućnost realizacije iskomunicirati s nadležnim Ministarstvom kulture i medija bez čijeg odobrenja radove nismo u mogućnosti realizirati, napominju iz Gradske palače. S obzirom da je Forum uređen prije petnaestak godina, smatraju da na njemu u ovom trenutku nema potrebe za bilo kakvom intervencijom, osobito na kamenom opločenju koje je, napominju, također izvedeno u skladu sa smjernicama nadležnog ministarstva.

Jack Trbosjek

Grad je vlasnik 25 poslovnih prostora u Kandlerovoj ulici u kojima se obavlja mahom trgovinska i ugostiteljska djelatnost.

- S obzirom na to da je riječ o starogradskoj jezgri, smatramo da bi se u Kandlerovoj mogle obavljati samo tzv. tihe djelatnosti u funkciji galerija, ateljea, suvenirnica, vinoteka, trgovine (prodaja autohtonih proizvoda i slično), o čemu se prilikom sklapanja ugovora o zakupu i sada vodi računa. Potrebno je uvažiti i potrebe stanovnika tog dijela grada. Kao i prethodnih godina, Grad će planirati manifestacije u Kandlerovoj ulici i Ulici Sergijevaca kao što su Dođi u grad i Advent u Puli, zaključuju gradski oci.

Milan Legović, poznati pulski umjetnik koji u Kandlerovoj već 53 godine vodi atelje umjetničke keramike, podsjeća da je ova danas oronula ulica, koja u zimskim večernjim satima mnoge podsjeća na kulisu filma o Jacku Trbosjeku, kaže da je ova zona nekad priličila današnjim modernim centrima. U njoj je bilo sve - od finomehaničara preko kućnih potrepština do građevinskih materijala.

- Kad bi netko došao kupiti jednu stvar, obično bi pogledao i nešto drugo. Ulica je uvijek bila živa, i ljeti i zimi. Sada je jednolična ponuda - prodaja peraja, ugostiteljski objekti orijentirani turistima koji rade nekoliko mjeseci i onda svi zatvaraju i zimi je to mrtvo. Kada su nekad ljudi dolazili u grad, bilo je manje automobila, a parkiranje je bilo besplatno. Danas ne znam tko će potegnuti pješice iza bolnice do grada, veli Legović. Podsjeća na danas nezamislivu činjenicu da je Kandlerova nekad bila prometna, tuda su prolazili automobili.

- Sada je bolje, ali najbolje je bilo kad je bilo dozvoljena opskrba od 7 do 8 sati. Katastrofa je prenositi robu na kolicima. Ja sam kupio kolica pa kotači zapinju u pukotine, pola mi se keramike razbije po putu. Ranije bih ušao u 7, zadržao se 10 minuta i otišao, ne znam kome je to smetalo, čujem da sad i Hitna ne može ući u ulicu. Pitam se što je s vatrogascima, kaže Legović. Po njegovom mišljenju, postojeće ploče u Kandlerovoj treba samo poravnati. Podsjeća da je dio ulice od pizzerije Orfej do njegovog ateljea prije nekoliko godina prekopan, obnovljena je infrastruktura, zamijenjene cijevi, arheolozi su obavili svoj dio posla.

- Ploče su vraćene, ali su postavljene lošije nego prije. To netko treba znati napraviti. U Trstu sam gledao kako oni to rade: imaju malu hidrauličnu dizalicu kojom su poravnali ulicu, a ovdje su se dvojica mučila s pločama, svaka ima 200 kula, pljusnuli su ih u blato i to sad izgleda grozno. U cijeloj su se ulici barem ploče mogle poravnati bez zadiranja u arheologiju. Ljudi tamo zapinju, lome noge…Ispred moje galerije moja bivša profesorica tjelesnog zapela je i slomila nogu i onda mene okrivila da su ploče neravne. A htio sam ih poravnati prije toga pa je policajac došao i rekao da ne mogu, veli Legović. Fasade bi se, po njemu, trebale urediti kako je nekad bilo.

- Treba samo vidjeti boje, treba koristiti trajne anorganske fasadne - ove plastične traju nekoliko god pa se počinju ljuštiti, nisu kompatibilne s vapnenom žbukom, a u Kandlerovoj postoje neke iz doba Austrije koje još traju. Plaćamo spomeničku rentu - samo od tog novca mogao sam si fasadu sam napraviti, ne znam gdje taj novac ide. Moglo se već 30 fasada napraviti. Prvomajsku treba jednoobrazno popločati, kao i Kandlerovu. Decumanusovu u Poreču su, recimo, nakon obnove opet prekrili starim finim kamenom koji je ondje ranije bio. Odabir kamena je jako bitan. On ima patinu i imaš osjećaj da si u starom gradu. Neki koji su obnavljali stare istarske kuće plaćali su stare kanalice i crepove skuplje nego nove. To ne možeš u tvornici dobiti, makar neke tvornice i to rade. Ja bih ostavio taj starinski štih, predlaže Legović. Nadalje, kad je riječ o samom sadržaju, smatra da je art zona Kandlerova dobra ideja koju bi, po njemu, trebalo razraditi.

- U ponudi bi trebali sudjelovati i ugostitelji i razne umjetničke udruge, ne samo likovnjaci, nego i društvo književnika i glazbena unija. Trebala bi to biti jedinstvena ponuda tako da osim otvorenja izložbe možeš ostati cijelu večer jer ti se pruža raznovrstan sadržaj, od kafića u kojima ćeš poslušati dobru glazbu do večeri poezije, podcrtava Legović. U jednom se, međutim, slaže s gradskim ocima - parkirališta na rubu grada su potrebna, ali veza sa središtem grada trebala bi biti po prihvatljivoj cijeni.

Višedesetljetno zanemarivanje

Pulska arhitektica Breda Bizjak kaže da je nemoguće kvalitetno osmisliti prostor bez prethodnog interdisciplinarnog promišljanja i istraživanja.- Upravo su brze i nepromišljene odluke i dovele do rezultata kojeg imamo danas. Nažalost, povijesni centar Pule, posebno Ulice Sergijevaca i Kandlerova, sukus su višedesetljetnog zanemarivanja, stihijskog „uređenja“ prepuštenog proizvoljnim odlukama vlasnika i podstanara lokala te neznanju i nemaru onih koji bi se u gradskoj upravi trebali baviti pitanjem obnove ove povijesne kičme Pule, kaže Bizjak.

(Članak je realiziran uz pomoć proračunskih sredstava Grada Pule za 2022. godinu)

Povezane vijesti

• "Popustila" septička usred Kandlerove ulice
• Tijekom 2016. u Britaniji rekordna prodaja ploča
• Djevojčica u šoku nakon što ju je znak poklopio