Ministarstvo kulture pitali smo je li istina da je kandidatura za Arenu dvaput pripremana i dvaput - povučena? Ukoliko je to istina, tada pada u vodu tvrdnja kako je njena kandidatura odbijena, što nije mogla biti ako dokumentacija nije niti razmatrana pred ovlaštenim tijelima! Od nadležnih nismo dobili ama baš nikakav odgovor. Što bi rekli, nit' slike, nit' tona. No, možda je i ta činjenica itekako znakovita

Doista, čovjek bi se mogao zapitati što to ne valja s pulskom Arenom! Zašto? E, pa zato što je jedan od tri najprepoznatljivija hrvatska simbola ili bolje rečeno (turistička) brenda, uz bok Plitvicama i Dubrovniku. A opet, kao da joj mi sami ne pridajemo pažnju kakvu zaslužuje. Razlozi za takvu tvrdnju su višestruki.

Ima tome nešto više od mjesec dana da je Središnji državni ured za šport organizirao završnicu Europskog tjedna sporta upravo u ovom velebnom pulskom zdanju. No, na prigodnom plakatu su, kao greškom, stavili fotografiju rimskog Kolosej.

I opet, ne tako davno, Hrvatsku su pohodili uvaženi američki gosti kojima se naša zemlja predstavlja kao „jedina zemlja sa čak šest spomenika pod zaštitom UNESCO-a“, a iako obilaze i pulsku Arenu, ne mogu se načuditi da ona nije na UNESCO-vom Popisu svjetske baštine? Eto, zato pitanje što ne valja s pulskom Arenom?

Odgovor na to pitanje pokušali smo potražiti u Ministarstvu kulture, jer tko bi bolje od njih trebao znati što ne valja sa spomenikom kulture nulte kategorije koji je od 1961. godine upisan u Registar nepokretnih spomenika kulture Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Rijeci.

Što ne valja s Amfiteatrom koji je najveći i najsačuvaniji spomenik antičkog graditeljstva u Hrvatskoj? Što ne valja sa šestim po veličini među rimskim amfiteatrima na svijetu te jedinim u svijetu čija su sva tri rimska arhitektonska reda u potpunosti očuvana? Zbog specifičnosti konstrukcije, na pulskom se Amfiteatru mogu izučavati tradicionalni načini i metode građenja u antici, što ga čini jedinstvenim i po čemu se bitno razlikuje od ostalih u svijetu. Posebice se ističu nosači koji su služili za natkrivanje amfiteatra Velarijem koji je štitio gledatelje od kiše i sunca, što potvrđuju rijetko sačuvani elementi konstrukcije upravo na pulskom primjeru. Uspoređujući ga s više od 200 rimskih amfiteatara, plašt pulskog s četiri stubišna tornja najsačuvaniji je i rijedak primjer jedinstvenih tehničkih i tehnoloških rješenja. Stavlja se uz bok Koloseju u Rimu, Areni u Veroni, amfiteatrima u Pompejima, ali i Nimesu i Arlesu u Francuskoj i El Džemu u Tunisu.

Umjetničkom instalacijom „Kravata oko Arene“ 2003. godine svijet je obišla slika najduže kravate na svijetu omotane oko Arene. Ta je kravata bila duga 808 metara i teška 800 kilograma. I ušla je u Guinessovu knjigu rekorda. Našla je Arena, dakle, svoje mjesto i u knjizi svjetskih rekorda, ali ne i na onoj UNESCO-voj. Jer, eto, sve što se o pulskoj Areni zna očito nije bilo dovoljno za elitno društvo vrijednih svjetskih građevina. (Sandra ZRINIĆ TERLEVIĆ)

Povezane vijesti

• GRAD PULA LEGALIZIRAO DOSADAŠNJE NEPISANO PRAVILO: Arenu "naplaćuju" sa 200 besplatnih ulaznica, A ONDA IH DIJELE MEĐU SOBOM
• ARENA SE UREĐUJE I ČEKA DOZVOLU ZA OTVARANJE: Posjetitelja i prihoda 90 posto manje nego lani!
• VELEBNA PULSKA ARENA OBOJANA U CRVENO u znak podrške za 12 tisuća radnika u hrvatskoj event industriji koji su zbog koronakrize ostali bez posla