Na Filozofskom fakultetu u Puli održano je izborno sučeljavanje kandidata i kandidatkinja za gradonačelnika/gradonačelnicu Pule, a na nju se nisu odazvali svi kandidati koji su istaknuli svoje kandidature. Odazvali su se: Peđa Grbin, Dušica Radojčić, Valter Boljunčić, Lorena Boljunčić, Goran Mihovilović, Elvis Morina i Aleksandra Mandić. Tek nakon predaje potrebnog broja potpisa, oni će postati i službeni. Javni događaj bio je namijenjen prvenstveno studenticama i studentima, mladima te aktivnom građanstvu Pule, a cijelu debatu prenosio je uživo Radio Rojc u svom eteru, a Gong, Fakta Politika i Televizija Student na svojim Facebook računima. Raspravu je moderirala novinarka i urednica Nina Kljenak.

Na samom početku svaki je kandidat imao dvije minute kako bi predstavio svoj program.

Peđa Grbin je istaknuo da su u SDP postavili ambiciozan program, a ideja je da Grad bude uz ljude kroz čitav njihov život. Od najranije do najstarije životne dobi. Grad je tu za ljude, a ne obrnuto.

(Snimio Milivoj Mijošek)

- Zato naš program počinje s besplatnim vrtićima i produženim boravkom, kako bi osigurali da djeca već u toj dobi dobiju pomoć u obrazovanju koja im je potrebna, a s druge da roditeljima od ove inflacije ostavimo koji euro više u džepu. Nakon toga idemo u stanogradnju, jer je prosječna cijena kvadrata u Istri tri tisuće eura i ne znam tko će si od vas to moći priuštiti s prosječnom plaćom. Nakon toga idemo na gospodarsku zonu, kao mjesto gdje će ljudi raditi te na domove za starije, mjesto gdje će naši stari ugodno živjeti uz potporu, a svakako tu je i više parkirnih mjesta i niže cijene, s projektom tisuću parkirnih sati godišnje, opisao je Grbin.

Dušica Radojčić osvrnula se na njihov program i naglasila kako je stranka Možemo! u Hrvatskoj prepoznata kao ona koja ima najveću podršku mladih birača, a smatra da je razlog tomu to što njihov program odražava budućnost kakvu mladi žele - socijalna prava, povratak ljudi koji su otišli iz Hrvatske i ostanak studenata u Hrvatskoj, tako da se ponude kvalitetni i dobro plaćeni poslovi i dostojanstvo rada.

Dušica Radojčić (Snimio Milivoj Mijošek)

- Znate da smo mi zelena stranka i jako brinemo o očuvanju okoliša, a tu je tema prostornog planiranja u kreiranju kvalitetnog života za sve građane. To je nešto što nas definira na nacionalnoj razini, a što se tiče Pule, naš program odražava naše viđenje i rješenja problema koje svi prepoznajemo, a to je i odnos prema vama mladima. Prije svega to je priuštivo stanovanje, budući da djeca u Hrvatskoj najkasnije odlaze iz roditeljskog doma, stoga što je prekomjerni turizam doveo do pretjeranih cijena kvadrata. Tu je i kreiranje poslova u proizvodnim djelatnostima, jer ne možemo živjeti samo od turizma. Moramo poticati gospodarstvo u nekim drugim segmentima, kao što je proizvodnja. Zalažemo se i za prehrambenu samodostatnost, poticat ćemo poljoprivredu i zelenu tranziciju u svim segmentima, rekla je Radojčić.

Valter Boljunčić započeo je svoje izlaganje s kritikom lošeg vođenja grada protekle četiri godine, a referirajući se na buduće planove koji će uvelike biti uvjetovane time. Građani, smatra on, ne mogu dobiti osnovne usluge od gradske uprave, a dotaknuo se i velikog broja 'odlazećih' pročelnika.

Valter Boljunčić (Snimio Milivoj Mijošek)

- Prva je stvar da će se gradska uprava morati osloniti na stručne ljude koji rade svoj posao, a ne da se u toku dana mijenja neki pročelnik. Gospodarstvo je jedno od osnovnih elementa. Ako želimo da za naše građane bilo što bude jeftinije, mi taj novac negdje moramo naći, jer je to zakon spojenih posuda. Zastupam u velikoj mjeri da se prema Vladi RH ide s puštanjem Uljanika ponovo u jednu proizvodnu cjelinu, da to bude motor razvoja, a ne groblje nekretnina. Imamo i velikih infrastrukturnih problema, gdje nažalost, Pula centar i Pula sjever možda uopće neće dobiti kanalizaciju naredne godine zbog loše vođenog projekta. Moja ideja je otpočetka sređivanje i proširenje rive, da budemo pravi mediteranski grad. Što se tiče socijalnog programa, naročito za mlade, tu je stanogradnja koja se javlja i na nivou Europe, ali tu je i ideja izgradnje stanova za prvu ruku; za one koji završe fakultet te da u njemu mogu biti par godina, dok ne steknu sigurnost, rekao je Boljunčić koji se za umirovljenike zalaže za domove, ali i za vaninstitucionalnu potporu za koju postoje europska sredstva.

Lorena Boljunčić istaknula je tri ključne stvari koje se premrežavaju neovisno o kojem je problemu riječ, pa i o onom koji se tiče mladih.

Lorena Boljunčić (Snimio Milivoj Mijošek)

- Treba nam jako gospodarstvo. Posebno smo misleći na mlade vidjeli da su oni puno skloniji poduzetništvu, žele isprobati, žele brže nešto raditi i zato je važno da postoji jedan poduzetnički inkubator koji će biti mentoriran, a primjeri već postoje. Više bi se povezali sa sveučilištem, ali i gdje će iskusni poduzetnici moći dati neke svoje povratne informacije za razvoj poduzetništva. Kad govorimo o stanogradnji, ključno je krenuti u izgradnju stanova za povoljan najam. Imamo različite skupine građana, a nakon toliko godina bi se trebalo planirati zeleno naselje. Računali smo detaljno financijski i našli smo gradsko zemljište gdje se to može napraviti. Ako se jako potrudimo, za četiri godine možemo izgraditi naselje sa 100 stanova, poručila je Lorena Boljunčić

Mihovilović je naglasio kako je njegov osnovni program stvaranje nove vrijednosti na svim segmentima društva te da treba potaknuti ljude da razmišljaju, budu ambiciozni i ostvaruju svoje ideje.

Goran Mihovilović (Snimio Milivoj Mijošek)

- Važno je osnovati javno gradski jamstveni fond, gdje ćemo potaknuti mlade ljude na pokretanje mikropoduzetništva, okrupnjivanje OPG-ova Puljštine za plasman lokalne proizvodnje hrane te na taj način i garancije otkupa. Parking i njegovu cijenu od 50 centi na sat smo već najavili, a cilj nam je vratiti ljude u grad. Jedna od osnovnih tema je i aplikacija koja bi pružila informacije građanima te im svima bile dostupne. Rješavanje Kaštijuna je odgovorno odvajanje i gospodarenje otpadom kao i nagrađivanje odgovornih građana. Potaknuti sport, kao granu gospodarstva, kako bi služio i promovirao grad te ćemo se posebno posvetiti zdravstvenoj skrbi i organizirati besplatni prijevoz za onkološke bolesnike, pokretanje Centra za autizam, te stvaranje registra kod deficitarnih kadrova, najavio je Mihovilović.

Elvis Morina prisjetio se svojih studentskih dana te ukazao kako je razmišljao o izazovima s kojima se mladi danas susreću.

Elvis Morina (Snimio Milivoj Mijošek)

- Nemate vremena biti glupi, kao što smo bili mi. Morate razmišljati, aktivnije se uključiti u društvo, imati planove, brzinu, isprobavati i iskušavati se u životu. Ukoliko postanem gradonačelnik omogućit ću vam da realizirate sve što zamislite. Osobno, uvijek pokrećem nešto novo, a kandidatura za gradonačelnika mi je izlazak iz zone komfora. Posvetite se sebi i obrazovanju, a od mene ćete uvijek imati pomoć. Maknite se od negative, poručio im je Morina.

Aleksandra Mandić je problem sa cementarom stavila u prvi plan te je obećala kako joj sigurno neće produžiti koncesiju za nastavak rada, ako ona dođe na mjesto gradonačelnice.

Aleksandra Mandić (Snimio Milivoj Mijošek)

- Kanalizacijski odvod iznad teniskih igrališta na Valkanama, za nju koncesija ističe ove godine. Što ćemo po tom pitanju? Grad Pula s proračunom kojeg ima, jedva plaća vrtiće socijalno ugroženima, odakle izvući novac da vrtići budu besplatni za sve, replicirala je Mandić Grbinu.

- Na Mornaru nam treba kompleks po uzoru na Kostariku, a ne da imamo gradske parcele gdje se konzumira droga i alkohol i posade tri rajčice. Reagirala sam na sve nepravde, kad god sam imala vremena, kroz svoj dugogodišnji aktivizam, poručila je Mandić u svom kratkom obraćanju.

Uslijedio je set tematskih pitanja oko priuštivog stanovanja, transparentnosti javne uprave, ali i stranih radnika.

(Snimio Milivoj Mijošek)

Grbin je na temu priuštivog stanovanja spomenuo dobru praksu s POS-ovim stanovima u Umagu, dok je Pula u tome potpuno pobacila, po njegovim riječima. Pula treba početi sama graditi, mišljenja je on. Radojčić je ustvrdila da u gradu nikada nije bilo stambene politike, već je sve prepušteno tržištu te najavila da će, ukoliko pobijedi, takve politike biti. Spomenula je i zadružno stanovanje, kao model koji je opisala pozitivnim. Valter Boljunčić zagovara izgradnju stanova koji se ne smiju prodavati, a spominje i vojne objekti bi se mogli koristiti za to. Lorena Boljunčić ponovo se osvrnula na izgradnju novog kvarta i mogućnosti izgradnje 100 stanova. Zagovara kvalitetni arhitekte, a projekt naziva greenfield investicijom. Mihovilović smatra da se u sve trebaju uključiti privatni investitori, koji bi građanima ponudili POS cijene, a Grad bi to kroz komunalnu infrastrukturu kompenzirao. Morina je poručio mladima da ne ulaze u kreditne odnose i da s time ne treba žuriti. Grad ima bonitet pa može i u tom slučaju pomoći. O zadružnom stanovanju ima pozitivno mišljenje. Mandić zagovara nekadašnju modularnu gradnju koja je, reći će ona, jeftinija i brža. Modularnu gradnju primijenila bi i izgradnju parkinga.

O transparentnosti javne uprave Valter Boljunčić drži da bi gradska uprava trebala biti u potpunosti digitalizirana, te da sadašnja uprava nije transparentna. Lorena Boljunčić smatra da svaku fazu, svakog pojedinog projekta treba propisati i javno komunicirati. Mihovilović spominje aplikaciju preko koje će ljudima informacije biti instant dostupne. Pošta u ovo vrijeme nema smisla, komentira on. Morina se dotaknuo izraza 'transparentnost' te smatra da se u u javnoj upravi treba znati tko što radi i koji su ljudi na kom mjestu. Drži da se sve u gradu treba ubrzati i pojednostaviti procedure. Mandić je iskoristila priliku da dometne kako bi sve odluke trebale biti dobre za proračun, a ne za interesne skupine. Grbin ukazuje da Pula nije dovoljno napravila po pitanju transparentnosti te da ona ništa ne znači deklarativno, ukoliko ju se ne kontrolira. Radojčić je podsjetila na mehanizam prava na pristup informacijama svima, te još jednom navela svoj primjer u kojem nije dobila informacije o Pulaparkingu.

(Snimio Milivoj Mijošek)

Na pitanje oko stranih radnika, Lorena Boljunčić veli da postoje dobri modeli za njihovu integraciju i snalaženje, te navela primjer Beča, gdje imaju informacije na jednom mjestu. Strani radnici su neminovnost, pogotovo u turizmu, a ako ovako nastavimo, imat ćemo sve više potreba za njima. Mihovilović također drži da će stranih radnika biti sve više te da im pritom treba pomoći u njihovoj integraciji. Zagovara ured za strane radnike, ali i tečaj hrvatskog jezika kojeg bi provodili profesori koji taj plaćeni posao žele. Dotakao se i potrebe njihove zdravstvene skrb, te sve nazvao civilizacijskim iskorakom. Morina je ispričao svoja iskustva sa stranim radnicima i poručio da im treba podrška i edukacija, ali da edukacija treba i građanima. Iz svog iskustva navodi kako je to većina vrijednih ljudi i da postoji potreba za otvorenom komunikacijom, suprotno od ružne prakse u kojoj ih se čak i fizički napada. Grbin je ukazao kako integracijska politika nedostaje na svim razinama, te da sam Grad tu može malo. Pula je specifična, istaknuo je, i u nju se oduvijek dolazi. Zbog toga moramo prihvaćati one koji dolaze. Svatko tko prihvaća naš način života je dobrodošao, poručio je. Radojčić je apelirala da treba reagirati na rasizam i ksenofobiju. Također, da se za strane radnike treba organizirati učenje jezika. Treba im pažnja za dostojanstveni život, a mi smo spori u iznenadnim situacijama. Valter Boljunčić je ustvrdio da su strani radnici nužnost i da im trebamo pomoći i osigurati zdravstvenu zaštitu. Potrebna je njihova prilagodba, ali oni isto tako moraju sačuvati svoju kulturu, smatra on te spominje i njihovo stanovanje, ali i potrebu da više privlačimo visoko kvalificirane radnike.

(Snimio Milivoj Mijošek)

Oko provjera činjenica i isitinotosti informacija, Mihovilović zagovara zabranu komentiranja pod lažnim imenom, već samo pod pravim identitetom. Žalosti ga da je demokracija došla do takvog blata te da u eteru ima toliko ružnih stvari i da ćemo, shodno tome, doći do toga da se s politikom nitko neće htjeti baviti. Morina misli da će mladi stalno morati sve provjeriti, a da institucije koje provjeravaju istinitost moraju postojati. Anonimno komentiranje je po njemu nešto najgore. Mandić veli da je nemoguće kontrolirati informacije i da je teško znati što je istina. Grbin se pohvalio da je bio na listi Faktografa kao političar s najviše istinitih tvrdnji, te da je uvijek bilo lažnih informacija, premda su se širile na drugačiji način. Radojčić smatra da je nužna medijska pismenost, te naglasila važnost građanskog odgoja. Dezinformacije su prisutne, a factchekeri važni. Valter Boljunčić kaže da je jedina borba protiv dezinformacija - znanje, dok Lorena Boljunčić osobnu odgovornost stavlja u prvi plan. Podsjetila je i kako djeluju algoritmi te da nam prema našim interesima serviraju sadržaje.

(Snimio Milivoj Mijošek)

Pitanja su na kraju postavljali i studenati, pa je jedno od njih bilo na temu Lungomare. Mihovilović je usvrdio da obje strane trebaju pokazati dokumente, ali da se Lungomare nikad ne smije zabraniti za građane. Lorena Boljunčić smatra da trebamo zaštiti obalni pojas, ali se boji da se teško može promijeniti nešto što se događalo prije 20 godina. Valtera Boljunčića najviše je zasmetao investitor koji je pozvao ljude da ne izađu na referendum, ali da se ta brojka potpisanih za referendum ne smije zanemariti. Radojčić se nadovezala kako su kao stranka jedini bili za referendum, ali i konstatirala kako ništa nije gotovo, te da će Lungomare braniti svim sredstvima. Grbin je konstatirao da kroz GUP imamo zaštićeni obalni pojas te da se šumica ne smije taknuti.

Studente su zanimala još neka pitanja, pa i komercijalizacija studija. Svi su se složili kako redovni studij, osim na privatnim fakultetima, treba ostati besplatan.

Zoričić se nije odazvao

Aktualni gradonačelnik i kandidat za gradonačelnika u narednom mandatu, Filip Zoričić, u svom je statusu na društvenim mrežama pojasnio razloge svog nedolaska.

- Na najavljena dva sučeljavanja lokalnih portala 7. i 13. svibnja prihvatio sam sudjelovati kao i na onima koji će se eventualno još organizirati, ali nakon službene objave kandidatura. Budući da ne vidim svrhe raspravljati o budućnosti našeg grada na izbornom sučeljavanju čak deset kandidatkinja i kandidata koji su javno istaknuli kandidaturu za gradonačelnicu/gradonačelnika Pule, a nismo službeno kandidati prije 1. svibnja, dok DIP službeno ne potvrdi, odlučio sam ne sudjelovati na sučeljavanju 28. travnja u organizaciji GONG-a. Smatram da ponuđeni format i toliki broj sudionika ne omogućava kvalitetnu i argumentiranu raspravu i doprinosi predizbornoj kakofoniji. Svakako ću sudjelovati na svakom sljedećem sučeljavanju onih kandidatkinja i kandidata koji će nakon 29. travnja i isteka roka za prijavu kandidacijskih lista uspjeti sakupiti dovoljan broj potpisa potpore građana Pule i postati službeni kandidati, oglasio se Zoričić.