Okrugli stol
Tehnomont Brodogradilište i IDA partneri u europskom projektu METRO - Brodovima na hibridni pogon za čišći Jadran
Vrijednost projekta METRO je što je u njega, uz naš Tehnomont, sa strane Italije uključena i Wartsila, velika tvrtka koja se bavi proizvodnjom elektromotora. Zajednički pokušavamo uvesti nove trendove u pomorski prijevoz, kazao nam je direktor IDA-e Boris Sabatti
Kako poboljšati kvalitetu sigurnosti i održivost okoliša u pomorskom prijevozu promovirajući multimodalnost i eko inovativna rješenja za pomorski i obalni prijevoz na području Jadrana, osnovno je pitanje na koje odgovor pokušava ponuditi europski projekt METRO, u kojem, kao partneri, sudjeluju Istarska razvojna agencija i pulsko Tehnomont Brodogradilište.
U sklopu projekta, u je Puli održan okrugli stol na kojem su uz projektne partnere bili i predstavnici Tehničkog i Pomorskog fakulteta iz Rijeke, te pulske tvrtke Tema koja se bavi proizvodnjom električnih motora i generatora i niz institucija koje u fokusu rada imaju more i promet.
Zaštita Jadrana
- Ovo je jedan od deset europskih programa koje u IDA-i u ovom trenutku provodimo. Dio je programa prekogranične suradnje Italija - Hrvatska, vrijedan 22 milijuna kuna, od čega 7 milijuna otpada na partnere iz Istre, a bavimo se pomorskim prometom. Vrijednost projekta METRO je što je u njega, uz naš Tehnomont, sa strane Italije uključena i Wartsila, velika tvrtka koja se bavi proizvodnjom elektromotora. Zajednički pokušavamo uvesti nove trendove u pomorski prijevoz, kazao nam je direktor IDA-e Boris Sabatti.
Tehnomont Brodogradilište će, kazao je, izraditi projekciju trupa broda, dok će Wartsila izgraditi elektromotore, a cilj je dobiti prototip hibridnih brodova koji bi se mogli koristiti za prijevoz robe i putnika na Jadranu.
- Želja nam je razviti svijest i potaknuti proces da se i u pomorskom prometu koji se odvija između Italije i Hrvatske polako počnu implementirati nove tehnologije i da se povede veća briga o ekologiji i zaštiti Jadrana. Kroz projekt razvijamo prototip broda, a na današnji sastanak zvali smo predstavnike lučke kapetanije, lučkih uprava i turističkih agencija da malo sondiramo interes i mogućnost za takve poslove, kazao je Sabatti.
Razgovaralo se i o razvoju lučke infrastrukture u Istarskoj županiji, u smislu uređenja pristaništa za RO-RO i druge brodove na hibridni pogon s pripadajućim punionicama za napajanje električnom energijom, postojećim i potencijalno novim prekograničnim pomorskim rutama na Sjevernom Jadranu, povezivanju pomorskog, željezničkog i cestovnog - biciklističkog prometa u svrhu razvoja turizma, te brojnim drugim temama.
Pulska tvrtka Tema i njezin vlasnik Branimir Ružojčić već dulje vrijeme razvijaju sinkrone motore s permanentnim magnetima što i danas predstavlja najnapredniju tehnologiju u industriji elektro-motora. On je istaknuo kako je budućnost svjetske brodogradnje orijentirana upravo na proizvodnju električnih brodova s ciljem smanjenja zagađenja okoliša.
Norveško tržište
- To je moderan pristup, na kojem se jako puno radi, pa i mi za tu vrstu proizvoda imamo danas odlično tržište u Norveškoj. Upravo ta zemlja jedan je od odličnih primjera kako treba raditi, odnosno kako treba pogurati i sufinancirati projekte ekološkog transporta na moru, kazao je Ružojčić. Na jednom od takvih projekata Ružojčićeva Tema već surađuje s Tehnomont Brodogradilištem, a radi se o putničkom brodu na električni pogon koji će moći prevoziti 150 putnika koji će se izgraditi za Nacionalni park Brijuni.
Pulski Tehnomont već ima iskustva gradnje brodova na hibridni pogon, a u siječnju prošle godine u Norvešku su isporučili jednu od najvećih ribarica koja plovi sjevernim morima s kombiniranom dizel elektro propulzijom. Voditelj prodaje u Tehnomont Brodogradilištu Pula Mitja Koštomaj kazao je da će se u METRO projektu, u suradnji s ostalim partnerima, naglasak u fazi projektiranja hibridnih plovila usmjeriti prema smanjenju energetske potrošnje brodova, te podizanju njihovih ekoloških standarda.
- Smanjenje energetske potrošnje moguće je primjenom čitavog niza tehnoloških rješenja. Od korištenja kvalitetnijih materijala, preko primjene složenih senzora i kontrolnih sustava za sve segmente rada motora, optimalizacijom termalnih reakcija i sagorijevanja, ali i efikasnije kontrole navigacijskog sustava, optimalnog rasporeda tereta, pa sve do smanjivanja emisije štetnih plinova i orijentacije na hibridni pristup korištenja dodatnih izvora obnovljive energije, kazao je Koštomaj.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
