Tijekom zadnja dva desetljeća 19. stoljeća, šuma polagano postaje popularno izletište za austrijsku elitu smještenu u Puli, ali i za imućnije "autohtone" Puležane. Godine 1886. u šumi se podiže drveni paviljon "Silberberg" s restoranom i koncertnom pozornicom
Šijanska šuma
Područje Šijanske šume, 3 kilometra sjeveroistočno od Pule, zahvaljujući prapovijesnim nalazima u spilji Šandalja najranije je poznato naseljeno područje u široj okolici Pule. Na obodima šume su Rimljani gradili svoje proizvodne vile, a najvjerojatnije iz antike dolazi i naziv Seianum od kojega šuma i gradska četvrt Šijana danas i baštine naziv.
Rimsko bivstvovanje u okolici šume nastavljeno je u ranome srednjem vijeku, od kada se u blizini šume nalaze crkve sv. Laura (ne postoji više) i Gospe od Milosrđa (rekonstruirana u 19. st. sa zvonikom), uz cestu kojom se ulazi u Pulu. U 14. stoljeću, šuma se spominje kao u vlasništvu Franjevačkog samostana u Puli, i tako je bilo do početka 19. stoljeća.
Već pod Venecijom (14.-18. st.) državni su zakoni strogo propisivali i po potrebi zabranjivali sječu stabala po šumama od strane privatnih osoba. Austrijske su vlasti šumu primarno namjeravale koristiti za eksploataciju drva za potrebe brodogradilišta u Puli. To se, srećom, mijenja početkom gradnje novih brodova od željeza.
Godine 1876. šuma se navodi pod imenom Carska šuma (Kaiserwald) a u njoj postoji i šumarska kuća (Jägerhaus). Tijekom zadnja dva desetljeća 19. stoljeća, šuma polagano postaje popularno izletište za austrijsku elitu smještenu u Puli, ali i za imućnije "autohtone" Puležane. Godine 1886. u šumi se podiže drveni paviljon "Silberberg" s restoranom i koncertnom pozornicom.
Do 1909. izletnici su do šume dolazili zaprežnim prijevozom (kočije), a te je godine uvedena i tramvajska linija do šume. Treba napomenuti kako je šumskoga hlada u to vrijeme bilo znatno manje: šume alepskoga bora uz morski pojas posađene su tek nakon Drugog svjetskog rata. I tako je Pula, zahvaljujući razvoju putničkoga prijevoza, nadohvat ruke tada imala dva uređena izletišta: Kaiserwald i Brione.
Nakon pada Habsburške monarhije, Puležani nastavljaju koristiti šumu za dokolicu i slobodno vrijeme, a naziv Kaiserwald ostaje među starosjediocima. Pod Jugoslavijom šuma prerasta u prigodno jednogodišnje okupljanje građana Pule u povodu praznika rada, 1. maja, što se u sličnom aranžmanu zadržalo do danas.