profesorica i predstojnica odsjeka
Najzaslužnija je za pokretanje studija japanskog u Puli, a dobila je i priznanje iz Japana. Upoznajte Irenu Srdanović
(Osobna arhiva)
Priznanje Ministarstva vanjskih poslova Japana za prof. dr. Irenu Srdanović, redovitu profesoricu i predstojnicu Odsjeka za azijske studije Filozofskog fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli bio je povod za razgovor s ovom znanstvenicom, najzaslužnijom za pokretanjem studija japanskog jezika u Puli te za izvrsne rezultate ovoga Odsjeka.
Određeno predznanje
Kako se rodila ideja da se upravo u Puli otvori studij japanskog jezika?
- Nakon završetka studija japanologije u Beogradu, diplomskog studija u Ljubljani i doktorata u Tokiju i Ljubljani, kao i niza godina pedagoškog i istraživačkog rada, osjetila sam se spremnom i kvalificiranom za pokretanjem ovog novog studija. Dolaskom u Pulu postala sam svjesna potrebe za studijem japanologije budući da tada u državi nije postojao niti jedan takav akreditirani studij, te da su zainteresirani mladi ljudi išli studirati u Veneciju, Ljubljanu i u druge gradove.
Neophodnost za studijem nije bila samo zbog velikog interesa mladih naraštaja za učenjem jezika i studioznijeg upoznavanja društva ove značajne globalne sile, već i za budući razvoj međudržavnih kulturnih, diplomatskih, gospodarskih, turističkih i drugih odnosa. Osnivanju studija svakako je pridonijela i moja unutarnja želja za doprinosom u obrazovanju, za usavršavanjem te dijeljenjem znanja i iskustva s drugima.
Značajna je bila i podrška okoline uključujući naš Fakultet i Sveučilište, kao i partnerskog Odsjeka za azijske studije u Ljubljani, gdje sam ranije radila, koje nam je pružalo podršku od samih početaka. Drago mi je i da ovaj prvi studij japanologije ide u prilog činjenici da je bitno obrazovanje regionalizirati i omogućiti mladim ljudima u različitim dijelovima zemlje da imaju pristup visokokvalitetnim obrazovnim programima.
Je li je u prvim godinama bilo teže privući studente i iz udaljenih krajeva na ovaj studij?
- Od samih početaka interes je bio velik i to iz raznih, često udaljenih krajeva. Imamo studente iz mnogih gradova, sela, otoka, prijestolnica, kao i iz susjednih zemalja gdje japanologije još uvijek nema. Studenti iz Pule i Istre uglavnom čine oko pet do deset posto naših studenata.
Zadnjih godina vlada iznimno veliki interes za takav studij.
- Da, interes je velik ne samo kod maturanata i srednjoškolaca, već i mlađa djeca, osnovnoškolci iskazuju želju za učenjem japanskog jezika. Vrlo često počinju učiti i samostalno japanski jezik uz pomoć interneta, mobilnih aplikacija, alata, te se onda priključe individualnim ili grupnim satima.
Stoga bi pametan potez bio pokrenuti izborni ili izvannastavni kolegij upoznavanja s japanskim jezikom i kulturom u osnovnim i srednjim školama za zainteresirane učenike, kako je to već slučaj u nekim državama. Time bi se učenje stranih jezika i kultura ojačalo s izbornošću jednog neeuropskog jezika što je značajni korak u razvoju interkulturalnosti, upoznavanja, usporedbi i kritičkih razmišljanja do vlastitog i stranih jezika i kultura u širem kontekstu.
I među našim studentima sve ima više onih koji dolaze s određenim predznanjem, ponekad i višegodišnjim učenjem s ciljem da prodube svoje vladanje jezikom i drugim znanjima i vještinama. Radimo i na educiranju naših diplomaca kroz edukacijski paket, metodiku nastave i praksu japanskog jezika i kulture čime ih osposobljavamo za budući pedagoški rad.
Treba malo i odmoriti
I kod građanstva postoji veliko zanimanje za učenje japanskog, što pokazuju i uvijek puni tečajevi japanskog.
- U početku smo pokretali tečajeve japanskog jezika na kojima je bio veliki interes građanstva, ali kako je broj studenata i kolegija na studiju rastao s izvedbom više studijskih godina, odabrali smo koncentrirati se i kvalitetno raditi sa studentima.
Sad kad imamo mlade diplomante japanologije neki od njih pokreću škole stranih jezika, poučavaju i online, a s angažiranjem mlađih naraštaja mogli bismo opet pokrenuti tečajeve na fakultetu. Svake godine provodimo kratki besplatni tečaj za građanstvo koji je praksa našim diplomskim studentima pod vodstvom lektorice Stefani Silli i izvornog govornika japanskog jezika.
Nedavno ste dobili priznanje Ministarstva vanjskih poslova Japana. To Vam je sigurno veliki poticaj za daljnji rad?
- Jako puno mi znači da je prepoznat i priznat dugogodišnji trud oko studija koji je osnovan od same nule, što posebice u našim uvjetima zna biti poprilično izazovno. Podsjetilo me na sve institucije i medije, sve ljude, sve podrške, mnogobrojna usavršavanja i stipendije, od Ministarstva obrazovanja u bivšoj Jugoslaviji tijekom studija u Beogradu preko stipendija za strance u Sloveniji do više stipendija japanske vlade i fondacija, sve što mi je pomoglo da stasam u nekog tko može biti pokretač studija i doprinijeti jačanju veza više naroda i kultura.
U prvoj polovici ovog puta bila sam ona kojoj su pomagali, dok sam u drugoj polovici ovog puta ona koja pomaže i omogućava drugima da rastu, razvijaju se, usavršavaju kroz studij, posao, mobilnost, međukulturalnost i stasaju u buduće pokretače i inicijatore studija, tvrtki, projekata, novih odnosa i suradnji. U međuvremenu treba malo i odmoriti, zaploviti morem, a nakon toga opet napisati po koju knjigu, značajniji znanstveni rad, po koji projekt...
Planovi za budućnost za studij japanskog?
- Jedan od značajnijih planova je svakako ojačati i stabilizirati kadrovsku situaciju s obzirom na veliki broj studenata i široki interes ne samo za jezik i književnost, već i za višebrojne aspekte japanskog društva u euroazijskom kontekstu što je izazovno u ovim vremenima koja kriče za preokretom iz stagnacije u zapošljavanjima perspektivnih nastavnika i znanstvenika i davanje jačeg značaja i veće potpore obrazovanju i znanosti u našem društvu.
Vjerujem da ćemo uz dobru volju svih aktera uspjeti i na tome intenzivno radimo. Studij je prepoznat kao vrlo kvalitetan, a dok stvaramo nove stručnjake i potičemo ih da stasaju, sadržaje nadoknađujemo izvrsnom dugogodišnjom suradnjom s kolegama japanolozima s partnerskih sveučilišta, čestim gostovanjem eminentnih profesora i stručnjaka iz Japana. U narednih par godina očekujemo značajno pojačanje s novim doktorantima koji su bili naši diplomanti, a u međuvremenu su se usavršavali u Japanu, Koreji, Ljubljani i drugdje po Europi.
Uspjeli smo stvoriti jaku međunarodnu mrežu sporazuma s više poznatih japanskih sveučilišta, Tohoku sveučilište, Sveučilište u Tsukubi, Kyoto sveučilište za strane jezike, Žensko sveučilište u Fukuoki, Seinan gakuin sveučilište i Sveučilište u Kobeu, motivirati i njihove i naše mnogobrojne studente za mobilnost, razmjenu, stručnu lektorsku praksu te značajno potakli i doprinijeli međunarodnoj prepoznatljivosti sveučilišta, ali i Pule. Međunarodne sporazume imamo i s nekoliko europskih i drugih azijskih sveučilišta. Plan nam je još više jačati ovakve suradnje i mobilnosti.
Osim toga, nakon desetogodišnjeg intenzivnog truda uloženog u osnivanje prijediplomskog pa diplomskog studija, sistematičnog stvaranja uvjeta za provedbu svih pedagoških aktivnosti, došlo je vrijeme i posvetiti se značajnijim istraživačkim projektima i stvarati još više monografija, udžbenika, drugih publikacija i resursa, pri čemu imamo u planu razvijati metode primjene umjetne inteligencije i najnovijih tehnologija u učenju stranih jezika i jezičnim istraživanjima.
Nalaze li studenti s lakoćom posao nakon završetka ovoga studija?
- Trenutno je sustav obrazovanja i društvo koncipirano tako da studenti s lakoćom pronalaze posao tijekom studija preko studentskih ugovora te se uz to trude produžiti studiranje da si omoguće još neku dodatnu mobilnost i iskustvo na razmjenama u Japanu i diljem Europe.
Još smo mladi studij i tek ćemo prikupljati podatke o alumnijima, ali ono što možemo reći je da smo nekoliko kandidata uspjeli zaposliti kao asistente, npr. našu izvrsnu magistricu japanologije i povijesti, Mateu Radaković, ili angažirati kao vanjske suradnike na sveučilištu, npr. Doru Bračun, Nikolu Barić, Saru Dangubić, s ciljem da zaposlimo i njih i još više mladih kadrova.
Neki se samozaposle i osnuju primjerice školu stranih jezika, neki za svoja prva radna iskustva odaberu japanske tvrtke, drugi se odluče za daljnje studiranje, a potencijal vidimo i u sektoru turizma, prevođenju, osnovnom i srednjoškolskom obrazovanju, gospodarstvu i diplomaciji.
S obzirom da je japanologija nova grana, potrebna je velika proaktivnost i inicijativa diplomanata da pokrenu i osmisle nove aktivnosti i poduzetništva za što ih kroz studij osposobljavamo kroz projektni rad, studentsku praksu, stručnu izvannastavnu aktivnost.
Preveli ste s labinjonske cakavice na japanski "Kanat od mora" Elis Lovrić.
- Da, to je bio moj inspirativni i kratki izlet iz svijeta obrazovanja i znanosti u svijet prevodilaštva i umjetnosti. Zanimljivo je bilo raditi prijevod pjesmama koje daju značaj jezičnoj raznolikosti i dijalektima, što mi je kao lingvistici po struci bilo posebice drago. Pri prijevodu iz izvornika koristila sam se labinjonskom cakavicom uz provjeru standardnog jezika, a prilikom prevođenja na japanski usko sam surađivala s kolegicom Moeka Hoshihara, koja je lektorirala moje prijevode.
Bio je to primjer spajanja akademije i umjetnosti kako sam pomogla Elis s pozivima i organizacijom tri posjeta na dva japanska sveučilišta, od kojih s jednim naše Sveučilište u Puli ima dugogodišnji sporazum o suradnji s Hekinanom, gradom pobratimom Pule, s kojim je naš Odsjek za azijske studije imao izvrsnu suradnju 2022. godine. Tada smo organizirali online upoznavanje naših studenata japanskog jezika i građana Hekinana, što su propratile i tri japanske televizije.
Suradnja s Elis na prijevodu knjige i turi po Japanu pokazala je ljepotu međukulturalnog doživljaja kroz glazbu i emocije, a ujedno mi je dala ideje da bi naši studenti mogli raditi na promoviranju umjetnika i umjetnosti u Japanu, a kako je u posljednje vrijeme nešto niža vrijednost jena olakšala putovanje iz naših krajeva u Japan, porasla je potreba i za organiziranjem putovanja i vođenjem tura po Japanu.
Uspješne međunarodne suradnje
Što biste još istaknuli kao važne doprinose u svijetu znanosti i akademije?
- U Puli sam inicirala i s kolegama organizirala nekoliko znanstvenih japanoloških konferencija, prvih u državi, te uredila prve japanološke posebne brojeve časopisa Tabula. Iznimno značajan doprinos je prva znanstvena monografija o japanskom jeziku s međunarodnom recenzijom kolega iz Beograda, Ljubljane i Škotske, koju smo napisale usko surađujući kolegica docentica Dragana Špica i ja.
Knjigu smo predstavile u Puli i Rijeci, a dobile smo prijedlog predstaviti je i u Zagrebu. Uvod u znanost o japanskom jeziku: Osnovna obilježja, glasovni sustav i leksički slojevi, I. svezak, prva je znanstvena knjiga koja se bavi japanskim jezikom te ga opisuje i iz perspektive hrvatskog i drugih južnoslavenskih jezika.
Značajan doprinos usmjeren na naše studente je i "Priručnik za stručnu praksu studenata japanologije Filozofskog fakulteta u Puli" koji smo napisale kolegica Stefani Silli i ja. U suradnji sa Sveučilištem u Beogradu i uz sudjelovanje studenata japanskog jezika u Puli nastao je i prvi udžbenik japanskog jezika na hrvatskom jeziku "Ippo Ippo".
Nekoliko mojih znanstvenih članaka dio su knjiga objavljenih kod renomiranih japanskih ili svjetskih izdavača, rezultati su uspješnih međunarodnih suradnji, a neki od članaka imaju visoku citiranost diljem svijeta prema podacima Google znalca. Dosadašnji rad doprinos je prije svega empirijskoj analizi jezika zasnovanoj na razvoju i korištenju naprednih jezičnih alata i resursa, kao i približavanju znanosti japanskog jezika domaćoj publici.
Nedavno ste bili na istraživačkom boravku u Japanu, recite nam nešto o tome.
- U Japanu sam boravila tri mjeseca kao dobitnica istraživačkog fellowshipa Japanske fondacije na Sveučilištu Senshu, koje je poznato kao jedno od najstarijih sveučilišta u Japanu, osnovano u razdoblju Meiji 1878. godine. Istraživala sam priloge u japanskom jeziku na osnovu podataka iz više korpusa (jezičnih zbirki tekstova ili govora) uključujući i Korpus svakodnevnih japanskih konverzacija (CEJC) nedavno razvijen na Nacionalnom institutu za japanski jezik i lingvistiku gdje već duži niz godina surađujem na istraživačkim projektima.
Rezultate istraživanja predstavila sam na Sveučilištu Waseda i Sveučilištu Senshu u Tokiju, a zatim i na međunarodnoj konferenciji u Olomoucu u Češkoj i simpoziju u Zagrebu. Tijekom boravka sam bila nekoliko puta gošća na seminarskoj nastavi prof. Takehiko Maruyame (Sveučilište Senshu), a s njegovim studentima smo posjetili otvorenu izložbu o japanskim onomatopejama i otvoreni dan Nacionalnog instituta za japanski jezik i lingvistiku.
Posjetila sam i više drugih značajnih institucija i pokrenula zanimljive suradnje i sudjelovanja u projektima. Profesora Maruyamu, koji mi je bio istraživač-domaćin, imali su prilike upoznati i naši studeni kao gostujućeg profesora studija japanologije u Puli.
Kratki životopis
Irena Srdanović, redovita je profesorica i predstojnica Odsjeka za azijske studije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. Utemeljiteljica je prvog preddiplomskog i diplomskog studija japanologije u Puli te dugogodišnja voditeljica ovih studija.
Također je bila aktivna na Sveučilištu u Ljubljani, tokijskom institutu za tehnologiju i Nacionalnom institutu za japanski jezik i lingvistiku. Njezina istraživačka ekspertiza je lingvistika, korpusna lingvistika i leksikografija, poučavanje japanskog jezika, pragmatika i jezične tehnologije.
Obavila je 80-ak radova, a najnovija veća djela uključuju monografiju "Kolokacije i udaljene kolokacije u japanskom jeziku: pristup temeljen na korpusu" (2016.), "Uvod u znanost o japanskom jeziku: Osnovna obilježja, glasovni sustav i leksički slojevi, I. svezak" (2022.), uređene međunarodne monografije "Digitalni resursi za učenje japanskog" (2018.) i "Japanski jezik iz empirijske perspektive" (2019.).
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
