Susret sa Seanom Lisjakom, članom Uprave Tehnomont d.d. i predsjednikom Udruženja marina Hrvatske gospodarske komore, prošao je bez rukovanja. Na ulazu u pogon te uspješne pulske tvrtke prvo će vas tražiti da dezinficirate ruke. Zaposlenici rade na propisanoj udaljenosti, a neposrednih kontakata gotovo da nema. Mjere poduzete protiv prevencije širenja zaraze koronavirusom shvaćene su, čini se, veoma ozbiljno.

S Lisjakom pričamo o njegovom uredu u Šijani. Tamo se Tehnomont d.d., dio grupacije Tehnomont, bavi proizvodnjom čeličnih konstrukcija za građevinarstvo, brodogradnju i procesnu industriju. Drugi dio djelatnosti te kompanije - nautički turizam - smješten je u pulskoj Marini Veruda. Povod za intervju su netom donesene Vladine mjere za pomoć gospodarstvu.

- Naravno da su svi zabrinuti. Pogotovo mali ugostitelji i obrtnici kojima je u potpunosti zabranjen rad zbog velikog broja socijalnih kontakata. Prvenstveno se mora pomoći njima. E, onda dolazi razdoblje kada će i ostale djelatnosti pokušati prevenirati štete koje već sada nastaju u njihovom poslovanju, govori Lisjak.

No, ne smatra da nam predstoji ekonomska kataklizma. Ništa, kaže, nije baš toliko crno. Ističe da i u ovim trenucima, kad je grad praktički prazan, takoreći u blagoj karanteni, postoje pogoni poput Tehnomonta, koji se trude nastaviti proizvodnju, poštujućim pritom sve preporuke Stožera civilne zaštite.

- Neposredno prije ovog razgovora rekli ste mi da je Tehnomont d.d. ozbiljno shvatio naputke Nacionalnog i Županijskog stožera civilne zaštite o mjerama protiv prevencije širenja zaraze koronavirusa. I sami smo se uvjerili, prvo dezinfekcija ruku, a onda sve ostalo.

- Čim su se pojavili prvi slučajevi zaraze u Kini, kad se vidjelo da se situacija pomalo prelijeva prema nama, bili smo svjesni da nas koronavirus neće zaobići. Već smo tada počeli s pripremom ljudi. Tada još uvijek nisu bili oformljeni Županijski i Nacionalni stožer. Okupili smo ih i objasnili situaciju. Pokušali smo ih educirati kako bi zadržali svoje zdravstveno stanje. U slučaju da jedan radnik bude pozitivan na koronavirus, logično je da svi moramo otići u samoizolaciju i prestati s radom. Isto smo iskomunicirali s našim dobavljačima i partnerima iz inozemstva. Evo, baš smo prekjučer imali utovar kamiona iz Slovačke.

- Taj dio, znači, još uvijek funkcionira?

- Teretni promet funkcionira. Uz uvjet da se vozači također pridržavaju mjera. Prekjučer smo vozaču kamiona jasno dali upute o ponašanju. Ostao je u kabini dok smo mi radili utovar. Naši nose zaštitne maske, nakon utovara se miču, vozač izlazi van, osigurava teret i vraća se u kabinu. Sve pomalo izgleda kao u apokaliptičnim filmovima. No trudimo se zaštiti ljude, a istovremeno se i opskrbiti potrebnim materijalom.

- Kakva su vaša predviđanja? Je li recesija nezaobilazna? A ako se kriza nastavi, čak i depresija?

- Mislim da svi moramo malo stati na loptu i zadržati hladne glave. Ta se težnja za gospodarskim rastom previše forsira to nije prirodno. Vidimo sada da nam sama priroda daje odgovor i da se neki eksponencijalni, linearni rast bilo koje branše pokazuje neprirodnim. Definitivno će nastupiti kriza, ali mislim da će prije svega nastati neki reset i da ćemo se svi opametiti te početi vrednovati neke djelatnosti koje smo zaboravili. Mi smo se kao država, ali i kao društvo, pretjerano oslonili na turizam. On je sladak, ali u osnovnim postulatima ekonomije uvijek na vrhu piramide, kao nekakva višnja na vrhu široke torte. Mi smo tu piramidu okrenuli naopačke i sve nam sada balansira na toj višnjici. Tu ćemo izvući neku pouku, a možda dati i više podrške realnom sektoru i proizvodnji ovakvog tipa kojom se mi bavimo: proizvodnji čelika, čeličnih konstrukcija i različitih komponenata brodske opreme te drvnoj industriji, poljoprivredi. U tome smo bili iznimno jaki, ali smo to podcijenili. U ovoj situaciji vidimo njihovu pravu vrijednost.

- Kad pričamo o mjerama Vlade za pomoć gospodarstvu, osvrnula bih se prvo na djelatnost koju obavljate u nautičkom turizmu. Čini se da vam ovdje nisu baš pretjerano izašli u susret. I dalje ćete plaćati stalni dio koncesijske naknade.

- Da. Ovo je bilo za očekivati. Niti jedna Vlada nema čarobni štapić kojim će u roku od tjedan dana donijeti jednu ili par tisuća mjera koje će riješiti sve probleme. Ovo što je usvojeno vidim kao jedan dobar početak, koji se sada mora nadograđivati.

- Hoćete reći da očekujete nadopunu tih mjera za pomoć?

- Nadamo se tome. Nadamo se da je ovaj paket mjera početak te da će se postupno nadograđivati od djelatnosti do djelatnosti.

- Trpi li Tehnomont već sada štetu?

- Bit ću slobodan reći da je naša strategija poslovanja oduvijek bila bazirana na diversifikaciji djelatnosti. Uvijek smo imali nekoliko nogu na koje se kompanija oslanja. Unutar grupacije Tehnomont je brodogradilište, pa imamo proizvodnju čeličnih konstrukcija i nautički turizam. Ta strategija se pokazala dobrom u "normalnim" vremenima kada se može dogoditi "normalan" potres. Međutim, ovo nije normalan poremećaj u poslovanju i mi ćemo, bez obzira na tu diversifikaciju djelatnosti također imati problema. Imamo ih u dijelu nautičkog turizma jer su marine zatvorene za sve strance. Više niti jedan stranac nema što tražiti u našim marinama. Plovila nisu mjesta samoizolacije i zabranjeno je na njima boraviti u ovom trenutku.

- Dakle, Marina Veruda u ovom trenutku nema niti jednog stranca?

- Tako je. Što se štete za nautički turizam tiče, ona će definitivno nastati. Razlog su tih 17.500 vezova koliko ih imamo u marinama duž Jadrana i našoj charter floti od otprilike 4.500 plovila koja su u njima smještena. To je najveća charter flota na svijetu. Charteri su u istoj poziciji kao i ugostitelji. Njima se zaustavio booking, otkazane su sve aktivnosti predviđene za ovo uskršnje i pred prvomajsko vrijeme. Oni će imati strahoviti pritisak u svom poslovanju. Charter plovila su skupa i većina kompanija se zbog kupnje morala zadužiti, računajući pritom na prihod od nadolazeće sezone. Oni neće biti u mogućnosti izvršavati svoje obaveze, pa se njihov problem prelijeva na marine. Moramo imati na umu da su i naši klijenti , fizičke osobe iz svih europskih zemalja, također u teškoj situaciji sa svojim primanjima, smanjenim gospodarskim aktivnostima te će i oni doći u problem s podmirenjem obveza za plaćanje veza. Njihov problem je i naš problem, a marine nisu obuhvaćene niti jednom Vladinom mjerom. Mi smo poslali set naših prijedloga.

- Sada govorite u ime Udruženja marina?

- Da. Poslali smo ga Vladi i resornim ministarstvima na razmatranje preko naše komore. Međutim, nismo iščitali da se išta prihvatilo. Nećemo odustati.

- Vratimo se, onda, na taj stalni dio koncesijske naknade.

- Sada pokušavamo komunicirati s lokalnom i regionalnom samoupravom i, naravnom, Vladom. Tražimo da se marinama oprosti plaćanje koncesijske naknade za 2021. godinu. Zašto za to razdoblje? Zato jer smo ovu godinu već platili. Spominjem ovdje i regionalni i lokalni nivo jer se dobit od koncesije dijeli između države, Županije i Grada. Smatramo da taj prijedlog u prvoj fazi, ne bi iziskivao nikakav pritisak na državni proračun jer nam sada u vidu injekcije ne trebaju uplatiti ništa, a dali bi nam lufta da se rezerve u firmama iskoriste na saniranje štete, zadržavanje zaposlenih i održavanje hladnog pogona. Uz to, tražimo od Gradova da se odreknu i naplate komunalne naknade.

- Upravo su jučer donesene zajedničke mjere na istarskih gradova i Županije. Što se tiče komunalne naknade, odlučeno je jedino da se odgodi plaćanje izdanih računa za komunalnu naknadu do 30. Lipnja, ali samo za one poduzetnike koji su morali ograničiti rad zbog mjera stožera. Vama ništa od svih tih mjera, zapravo, ne ide u prilog.

- Tako je. Ne očekujemo čudo, ali mislimo da i Gradovi mogu napraviti iskorake da pomognu svim gospodarstvenicima. No, koliko sam uspio iščitati, vidim da ipak idu u tom smjeru.   

- Predsjednica Uprave Tehnomonta Gordana Deranja je ujedno i predsjednica HUP-a, hoće li ona iznijeti vaše zahtjeve Vladi?

- Naravno. Znate da hoće. HUP sudjeluje i involviran je u sve te razgovore. Postoji sinergija između naše kompanije, stavova HUP-a i općenito svih udruženja koja djeluju pod kišobranom gospodarske komore. Svi su pokazali zajednički interes. Brine me jedino raspodjela te pomoći. Strah me pokušaja zlouporabe, da se ne jave neke firme koje na taj način žele ispeglati nekakve svoje dubioze iz prošlosti. Treba biti pažljiv i iskren. Trebali bismo svi biti solidarni.

- Ovdje se, dakle, postavlja pitanje hoće li Vlada, ali i lokalna i regionalna samouprava pronaći efektan mehanizam kojim bi procijenili kome je poslovanje postalo klimavo zbog krize uzrokovane koronavirusom, a ne, kako kažete, ranije?

- Treba uspostaviti taj algoritam. Sondiranje stanja u pojedinim branšama i firmama je po meni najbitniji alat i trenutak koji treba vrlo precizno ustanoviti.

- Prije nekoliko dana je ministar zdravstva Vili Beroš kazao da se nagađa da će kriza trajati do lipnja, a možda i srpnja. Jeste li već razmišljali o otpuštanju dijela zaposlenika?

- Ne. Smatram da je naša vrijednost upravo u ljudima koji rade u raznim segmentima naše firme. To nije floskula. Imali smo problema s prestankom rada Uljanika. Očekivali smo da će se jadan dio te kvalitetne radne snage preliti kod nas, ali to se, nažalost, nije dogodilo.

- Direktor Tehnomont Brodogradilišta Tomislav Smirčić mi je jednom prilikom rekao da radnici Uljanika nisu pristajali na plaće kojim im nudite.

- I to je jedan od razloga. Pristup rada u manjim kompanijama je drugačiji, nego u što je to slučaj u većim. Kod nas se radi. U sedam sati ujutro kod nas u pogonu još uvijek svira ona stara sirena za početak rada. Imamo, naravno, pauze, marende i sve što je ljudima potrebno, ali radi se. Većina radnika Uljanika nije navikla na takav tempo rada i nisu to mogli prihvatiti, a očekivanja od plaća su im bila daleko veća.

- Dobro. Kad pričamo o zadržavanju zaposlenika. Hoće li to biti moguće i sa sezoncima koje zapošljavate u Marini Veruda?

- Marine su sada u totalnoj hibernaciji. One su mravinjaci u kojima se u normalnim vremenima, u ovo proljetno doba, nalaze plovila, serviseri, brodopopravljači, raznorazne firme. Lagano se taj mravinjak uspostavlja i s prvim lijepim vremenom počinje nautička sezona. Neslužbeni, ali tradicionalni početak nautičke sezone je 1. travanj. Toga sada nema. Nažalost, neće biti potrebe za dodatnim zapošljavanjem jer ne znamo do kada će ovo trajati. Nadajmo se što kraće.

- Pretpostavljam da ćete koristiti Vladinu mjeru odgode plaćanja doprinosa na tri mjeseca i financijsko podupiranje u visini minimalne plaće zaposlenika?

- Naravno. Vjerujem da smo rangirani kao odličan klijent. Mi smo firma koja svoje obaveze podmiruje u zakonskim rokovima. Imamo fleksibilne i bogate odnose s radnim zakonodavstvom, u smislu da se svojim zaposlenicima zaista trudimo isplaćivati regrese i neoporezive dijelove. Sigurno ćemo biti zainteresirani za tu mjeru. Kandidirat ćemo se. Kažem, i mi ćemo sigurno trpjeti štetu kao i svi ostali. 

Povezane vijesti

• DOBRO DOŠLI U PULSKO BRODOGRADILIŠTE KOJE RASTURA: Grade i supermoderne ribarske brodove na kojima ribari uopće ne moraju izaći iz kabine da bi lovili ribu
• EKSKLUZIVNO: Turistkinja iz Kine u pulskoj bolnici zbog respiratornih teškoća. Sve je manje izvjesno da se radi o koronavirusu 
• POTVRĐENO: Nema koronavirusa u Puli. Pulska bolnica objavila od čega Kineskinja zapravo boluje