(Snimio Milivoj Mijošek)
U organizaciji Zelene alternative - ORaH-a i Europske zelene stranke (EZS) jučer je od 10 do 14 sati na Narodnom trgu u Puli postavljena putujuća izložba "Put za Europu – Izgradimo bolju sutrašnjicu". Riječ je o, kako je objasnio predsjednik ORaH-a Zorislav Antun Petrović, ideji Europske zelene stranke te doprinosu politikama koje omogućuju izlazak iz koronakrize te doprinose jačanju otpornosti naših društava u budućnosti.
- Na ovoj izložbi su predstavljena rješenja, počevši od prelaska na obnovljive izvore energije koji će smanjiti globalno zagrijavanje i normalizirati stanje naše prirode, preko ponovne gradnje sustava zdravstvene skrbi u zemljama EU-a pa sve do izgradnje prometnica koje će omogućiti, da tako kažemo, manje emitivnih putovanja između različitih zemalja, rekao je Petrović. Napominje da se samo s prelaskom na obnovljive izvore električne energije mogu otvoriti stotine tisuća poslova u EU-u. "Kad bi se u Hrvatskoj krenulo s postavljanjem solarnih panela na krovove kojih imamo dovoljno - a imamo i ogroman broj sunčanih sati, daleko veći od Njemačke koja ima 80 puta više solarnih panela - moglo bi se odmah otvoriti više od 10 tisuća radnih mjesta", napominje. Izložba će, veli on, obići sve veće gradove Hrvatske, ali i cijele Europe.
- Nadamo se da je primjenjiva i na naše lokalne probleme. To je ujedno dio ideje da se, u skladu s maksimom misli globalno, djeluj lokalno, omogući svim lokalnim ograncima Zelene alternative - ORaH-a da ova rješenja primijene na svoju lokalnu sredinu, rekao je Petrović.
Ivan Iskra, predsjednik pulskog ogranka i stranački koordinator za Istru, napominje da će lokalni plan predstaviti svojim partnerima, strankama zeleno-lijeve koalicije (Možemo!, Zagreb je naš i Nova ljevica) s kojima namjeravaju izaći na lokalne izbore.
Na pitanje koje je ORaH-ovo rješenje za Kaštijun, odgovara da se stranka od osnutka aktivno zalagala za rješenje Centra kao izvora resursa koji se mogu ponovno iskoristiti u proizvodnji.
- Zalažemo se za kružno gospodarstvo koje nažalost u Puli nije zaživjelo u potpunosti. Glavni problem Kaštijuna jest što je baziran na zastarjeloj tehnologiji koja ne dopušta razvoj u skladu s novim ciljevima EU-a. Kaštijun može poboljšati svoju tehnologiju, a detalje o tome ćemo iznijeti u idućem periodu, rekao je Iskra.