Među studijima na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli, na Filozofskom fakultetu izdvaja se studentima posebno zanimljiv studij japanskog jezika i kulture. Kako saznajemo u razgovoru s dvije ponajbolje studentice koje su već na diplomskom studiju, Melani Matika i Indi Bibić Kostić, ovdje se - marljivo radi. Otprilike pola predavanja kojima prisustvuju su isključivo na japanskom jeziku, što je samo po sebi dovoljan pokazatelj visoke kvalitete studija, pogotovo kad je riječ o tako zahtjevnom jeziku. Japanski, naime, ima čak tri pisma. Jedno od njih zvano je kanji, a da biste stekli bazičnu pismenost u ovom jeziku, potrebno je naučiti minimalno 2.000 kanji znakova!

Preddiplomski studij japanskog jezika i kulture službeno je otvoren 2015. godine na inicijativu Irene Srdanović, predstojnice Odsjeka i voditeljice studija, dok se s diplomskim studijem, u kojem studenti odabiru opći ili nastavnički smjer, započelo ove akademske godine. Zbog ponešto tanjeg profesorskog kadra, vodstvo fakulteta primorano je dovoditi lektore i stručne suradnike iz inozemstva, no u ovom je slučaju to dodatno podiglo razinu kvalitete. Uglavnom su to profesori s Filozofskog fakulteta u Ljubljani, gdje japanologija slovi za jedan od zahtjevnijih studija, ili pak izvorni govornici iz Japana, koji svoj materinji jezik i kulturu pulskim studentima prenose iz prve ruke.

Važna je i konstantna inicijativa Fakulteta da se studenti aktivno potiču na jednogodišnji odlazak u Japan te im se za to osigurava stipendija. Zna se, studenti koji uče strani jezik najvišu i najzahtjevniju jezičnu barijeru uspješno će premostiti tek dužim boravkom u zemlji izvornih govornika.

Tsukua, Tokio, Kamakura

Dok je Melani već boravila u Japanu, Indi se zbog pojave koronavirusa mora još malo strpjeti. Ove dvije studentice poprilično su različite po pitanju onoga što ih na ovom studiju zanima. Melani se više okrenula pedagoškom smjeru te ne krije da bi jednog dana voljela mladim studentima prenositi stečeno znanje japanskog jezika, dok se Indi više posvetila proučavanju japanske kulture, naročito području estetike i duhovnosti, temama koje je istraživala i u sklopu svog završnog rada.

Melani nam s najviše oduševljenja priča o tamošnjim festivalima, na kojima je i sama sudjelovala.

- Tradicija je da svako mjesto ima svoje svetište koje štuje svog boga, japanskog kamija. Duh kamija nalazi se u mikoshiju, svojevrsnom prijenosnom hramu koji ljudi naizmjenično nose na ramenima po ulicama sela ili grada, a ponekad s njim ulaze i u rijeku ili more. Moglo bi se reći da se na taj način blagoslivlja mjesto, a duh kamija na kraju se vraća u svetište. Više sam puta sudjelovala na festivalima u raznim mjestima i gradovima, poput Tsukube, Tokija i Kamakure, kaže nam ona i ističe da je upravo boravak u Japanu bio presudan za njezino znanje toga jezika. Osjetila je to, kaže, tek kada se vratila na fakultet u Pulu.

Mono no aware

Indi je također želja dobiti stipendiju i otići u Japan. Zbog čitave situacije s koronom, pak, upitno je hoće li i kada do toga uopće doći.

- Iskreno, nije mi bila želja što prije otići u Japan, htjela sam najprije steći određeno znanje na području jezika, a posebice kulture, prije nego bih je u Japanu sama istraživala. Mislim da sam sad spremna za to, a ovih sam se godina trudila i imati što bolji prosjek ocjena kako bih si osigurala i stipendiju. Situacija je sada neizvjesna zbog korone, zbog čega ne znam hoću li uopće imati priliku otići. Trenutno sam prva godina diplomskog studija, što znači da stipendiju mogu dobiti još jedino iduće godine budući da se ona ne dodjeljuje studentima koji su već diplomirali, kaže nam Indi.

U svom se završnom radu posvetila proučavanju estetike i religije, koju smatra glavnim pokretačem mnogih društvenih promjena u Japanu.

Povezane vijesti

• Japan: Devet mrtvih i stotine ranjenih nakon serije potresa
• Najmanje 41 žrtva subotnjeg potresa u Japanu
• Tri desetljeća suradnje Hrvatske i Japana obilježeno u Balama