Opća bolnica Pula (Snimio Dejan Štifanić)
Nekim pacijentima u pulskoj Općoj bolnici odgođene su kemoterapije i imunoterapije, kako im je objašnjeno, do trenutka kada bolnica bude imala lijek.
Čujemo da nema ni reagensa za imunohistokemiju, što znači da kada se u nekom uzorku koji se uzme od pacijenta potvrde maligne stanice, ne može se utvrditi o kojem se tipu tumora radi, a to je neophodno da bi se započelo s liječenjem, potvrđuje nam Nataša Vitasović, predsjednica Kluba žena liječenih od karcinoma dojke Gea.
Ne zna točno kolika su ta čekanja, ali u udruzi od pacijenata doznaju da se u pulskoj bolnici zaista trude na sve moguće načine doći do lijekova. Pitanje je koliko bolnica može sama rješavati ovaj kronični problem javnog zdravstvenog sustava, bez sustavnog rješenja koje je u rukama državne administracije.
Najnoviji manjak lijekova posljedica je nedavnog zaključavanja veledrogerija koje od države žele naplatiti nagomilane dugove.
Ravnateljica bolnice doc. dr. sc. Irena Hrstić potvrđuje da se neke kemoterapije odgađaju, ali kaže, samo na dan, dva, tri.
- Zna se desiti da odgodimo kemoterapiju, što za samu bolest ne znači ništa s medicinske strane, ali to psihološki pacijentima puno znači. Oni se psihički pripreme da će dobiti terapiju u utorak, a moraju čekati do četvrtka i onda ih muče strah i neizvjesnost.
Zasad su najčešće u pitanju dva-tri dana, nadam se da se to neće pogoršavati. Otkad je počela priča s veledrogerijama, kontinuirano imamo problem s isporukama lijekova koje svakodnevno nalazimo na kojekakve načine, da ne bi došlo do potpunog nestanka. U tim nastojanjima znalo se desiti da dan-dva kasni isporuka specifične terapije, posebno onkološke zato što to ne možete imati na zalihama jer su terapije prilagođene pacijentima. Što se tiče imunohistokemije, to je dijagnostički reagens za koji nam je najavljeno da dolazi sutra pa očekujemo da smo taj problem riješili.
Nadamo se sustavnom rješenju pa da te probleme više nećemo imati. Ali, nažalost, svaki dan nam je izazov. Ne znamo što će biti sljedećeg tjedna. Ako se riješi problem, što ja očekujem, bit će dobro, a ako ne, i dalje ćemo svakodnevno tražiti rješenja, kaže dr. Hrstić.
Nataša Vitasović iz Kluba liječenih od karcinoma dojke naglašava da s pulskom bolnicom jako dobro surađuju. I sami im pacijenti kažu da bolnica i njihovi onkolozi čine sve da nekako dođu do tih lijekova.
Odgađanje od tjedan dana neće nužno biti pogubno, slaže se Vitasović, jer se nekad kemoterapija odgodi i zato što je pacijentu loša krvna slika. Vjeruje da nestašica lijekova neće potrajati duže, jer je postignut dogovor na državnoj razini oko plaćanja veledrogerijama.
Osjećaju li se onkološki bolesnici zapostavljeno u ovo doba korone? Predsjednica Gee kaže da su im se poneki pacijenti žalili da su malo duže čekali na pretrage, ali ako se obrate udruzi, pomognu im u suradnji s bolnicom da se to malo ubrza.
- Činjenica je, što je i opasno u ovo doba korone, da se ljudi libe uopće zatražiti liječničku pomoć jer se boje ući u bolnicu ili domove zdravlja. Kao udruga činimo sve da osvijestimo građane koliko je važno pravovremeno prepoznati da se nešto događa u organizmu. Usprkos trenutnoj situaciji, moraju voditi računa o svom zdravlju i ići na preglede koji im, sigurna sam, neće biti uskraćeni, kaže Vitasović. Potvrđuje da nisu stali ni nacionalni programi prevencije malignih bolesti i poziva sve da se odazivaju na pozive Zavoda za javno zdravstvo. Što se tiče raka dojke, kaže da žene već nakon 37. godine života trebaju zatražiti od svog liječnika uputnicu za mamografiju. Obolijevanje od raka nije stalo zbog korone, a smrtnost je velika, upozorava predsjednica pulskog Kluba žena oboljelih od karcinoma dojke.
Oko 80 posto bolnica u Hrvatskoj suočeno je s prestankom dostave lijekova, kaže Ivica Belina, predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu.
- Teško je reći kolike su im zalihe jer se ne troše svi lijekovi jednakom brzinom i dinamikom, ali pulska bolnica, nažalost, nije jedina. I bolnica Dubrovnik je najavljivala da ima lijekova do kraja listopada. Rješenje da se lijekovi nabavljaju po privatnoj liniji i iz ljekarni je dobro kao vrlo kratkoročno rješenje, ali problem dugova bolnica veledrogerijama treba sustavno rješavati. Obustava lijekova vrijedi čak i za ljekarne: recimo, Oktal Pharma je najavila da neće dostavljati lijekove za 33 bolnice i dio ljekarni zbog zaostatka u plaćanju. Dodatni je problem s lijekovima koji se izdaju na recept, kojih oko 200 svaki dan nedostaje u ljekarnama, što je osobito važno u pasivnim područjima zemlje, jer pacijenti nemaju mogućnost odabira druge ljekarne i drugog ljekarnika, kao ni drugog liječnika. Sve zajedno postaje jedna velika igra živaca u kojoj se pitamo tko će popustiti: zdravstveni sustav ili veledrogerije. A ispaštaju ponovno pacijenti, kaže Belina.