Pula računa na razvoj kulturnog, aktivnog, poslovnog i cruising turizma, a zanimljiv je plan razvoja industrijskog turizma upravo u trenutku kad Uljanik, na kojem bi taj segment trebao počivati, tone. Puli nedostaje kamp odmorište, nema ga u Prostornom planu, turistička naselja su zastarjela i treba ih inovirati, privatni smještaj je nedovoljno dobro organiziran, a mali gradski hoteli ne nude dodatne sadržaje potrebne za produljenje sezone, stoji u Strategiji koju je izradio tim s pulskog FET-a za razdoblje 2016.-2020.

Temeljan i dominantan proizvod destinacije, prema Strategiji razvoja turizma Grada Pule 2016.-2020., i dalje ostaje sunce i more, na čemu je potrebno kontinuirano raditi s obzirom na jačanje i osobitu snagu konkurenata na Mediteranu. Pulski turizam, prema ovom strateškom dokumentu koji "istječe" nagodinu, vrlo je sezonalan: više od 60 posto noćenja i 50 posto dolazaka ostvaruje se u srpnju i kolovozu, odnosno više od 85, odnosno 78 posto u razdoblju od lipnja do rujna. Daljnji razvoj, ističe se u Strategiji, treba počivati na neiskorištenim resursima, posebno gradskoj i državnoj imovini koja je iznimno turistički atraktivna. Da bi se produljila sezona, uz sunce i more, turizam treba nadograđivati drugim proizvodima, a prije svega kulturnim turizmom koji je nedovoljno razvijen, potom aktivnim odmorom, poslovnim, nautičkim, ali i cruising turizmom u čiju je svrhu planirana izgradnja putničkog terminala u luci.

Uređenje stare jezgre

Zanimljiv je i plan razvoja industrijskog turizma za kojim u svijetu jača potražnja. Upravo u trenutku kad Uljanik, na kojem bi taj segment trebao počivati, tone. Puli nedostaje kamp odmorište, nema ga u Prostornom planu, turistička naselja su zastarjela i treba ih inovirati, privatni smještaj je nedovoljno dobro organiziran, a mali gradski hoteli ne nude dodatne sadržaje potrebne za produljenje sezone. Prema Strategiji, koju je izradio znanstveno-istraživački tim pulskog FET-a "Dr. Mijo Mirković", opći je cilj povećanje konkurentnosti i međunarodne prepoznatljivosti Pule. Da bi se to postiglo, potrebno je - do iduće godine - povećati broj noćenja u pred i post sezoni za 122.940, prosječnu popunjenost smještajnih kapaciteta s 23 na 30 posto, a turističku potrošnju za 33 posto. Uz poboljšanje kvalitete smještaja, predviđeno je i unapređenje infrastrukture i uvođenje dodatnih sadržaja te uređenje starogradske jezgre. Planirana je i značajna izgradnja na rubnim turističkim zonama, među njima i na Sacciorgani, Muzilu i Hidrobazi, za koje je ovih dana najavljen natječaj za odabir investitora.

Gradu i direktorici pulskog TZ-a Sanji Cinkopan Korotaj uputili smo pitanja, želeći saznati što je iz ovog opsežnog i ambicioznog strateškog dokumenta dosad realizirano. Iz Grada navode da je u pred i posezoni, lanjskog lipnja i rujna, zahvaljujući aktivnostima privlačenja gostiju, broj noćenja povećan za 125.416. Međutim, prosječna zauzetost ostala je na razini od 23 posto jer je drastično povećan broj smještajnih kapaciteta u privatnom smještaju. Naime, broj ležajeva u privatnom smještaju od 2010. do 2018. godine povećan je za 333 posto, a samo od 2014. do danas skoro sto posto. Identična je slika u cijeloj županiji, gdje su također utrostručeni kapaciteti u privatnom smještaju.

Cinkopan Korotaj objašnjava da je Strategija kreirana u vrijeme kad je privatni smještaj već bilježio značajna povećanja te se nije pretpostavljao njegov daljnji enorman skok. (Mirjana VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ

Povezane vijesti

• Kuće za odmor i ovog su ljeta često bile "baze" iz kojih se kretalo u otkrivanje Istre: DOŽIVLJAJI, GASTRONOMIJA I NOVA ISKUSTVA VRATIT ĆE GOSTE I SLJEDEĆEG LJETA
• GLOMAZNI APARAT POD KONTROLOM LOKALNIH ŠERIFA: Za plaće djelatnika turističkih zajednica u Istri izdvaja se VIŠE OD DESET MILIJUNA KUNA GODIŠNJE!
• PLANOVI TURISTIČKIH ZAJEDNICA JUŽNE ISTRE: Cilj je brendiranje južne Istre za kućne ljubimce i stvaranje trail staza