Kako prometno rasteretiti centar Pule i gradu koji raspolaže sa čak 30 kilometara obale otvoriti “morsku” perspektivu razvoja definitivno je od onih pitanja koja se mogu svrstati u kategoriju “za milijun dolara”. Dosadašnji pokušaji i polovična rješenja u proteklih nekoliko desetljeća nisu na to pitanje uspjeli ponuditi odgovarajući odgovor već bi se u pravilu rješavanjem jednog, u gradu stvorilo nekoliko novih prometnih problema, zbog čega toj priči ni danas još nema na vidiku nekakvog opće prihvatljivog raspleta. Izazov je to naravno i za struku koja, šireći perspektivu te pomno analizirajući tko, kako i zašto, pokušava pronaći rješenje i kroz neke radikalnije zahvate.

Jedno od potencijalnih rješenja razmatra mogućnost rasterećenja prometa u centru grada izgradnjom tunela koji bi povezivao Ulicu Prekomorskih brigada, odnosno pulsku obilaznicu, s Ulicom Svetog Polikarpa. Ta zanimljiva i potpuno nova prometna perspektiva, koju smo imali prilike vidjeti ovih dana, svakako je vrijedna javne rasprave, analize ciljeva koji bi se njezinom realizacijom postigli, ali i potencijala i nove mogućnosti razvoja koja se prometnim rasterećenjem otvara za pulsku rivu, odnosno novu valorizaciju čitavog tog obalnog pojasa koji se proteže uz sami centar grada.

Dužina tunela bila bi oko 1.700 metara, a moguća trasa mogla bi se preciznije definirati nakon sondiranja terena i ispitivanja koja bi dala preciznije podatke o zahtjevnosti radova i potencijalnoj vrijednosti investicije. Zamišljeni potez je od ulaznog portala koji bi se nalazio nedaleko od spoja Ulice Prekomorskih brigada s Rizzijevom ulicom, do izlaza na Ulicu Svetog Polikarpa u blizini Mornaričke crkve. Tunel bi se protezao ispod Vidikovca, te na dvadesetak metara dubine ispod zemlje praktički pratio trasu Rizzijeve ulice do Mornaričkog parka, a zatim ispod Mornaričkog trga, Negrijeve i Jeretove ulice, išao do spomenutog izlaza. Izrađivači su vodili računa o tome da se trasa prometnice u punoj dužini nalazi na terenu koje je u javnom vlasništvu, što bi u mnogome skratilo proceduru i potencijalne probleme koji bi mogli nastati u slučaju realizacije projekta.  

Zašto tunel, prvo je i logično pitanje koje se postavlja, no odgovor je vrlo jasan. Riva ne može i neće biti uspješno riješena sve dok je ta prometnica jedini ili glavni opskrbni pravac za brodogradilište i ostale gospodarske subjekte koji posluju na obodu južnog dijela Pulskog zaljeva. Održivo prometno rješenje može biti samo ono koje će uvažiti sve njihove potrebe, a izgradnjom tunela one bi bile u potpunosti zadovoljene.

Sljedeća ključna tema koju bi, prema ovoj studiji, bilo potrebno otvoriti je budućnost i planovi vezani uz koncesijsko područje brodogradilišta. Podsjetimo da je koncesija na ukupno 666 tisuća kvadratnih metara lučkog područja, od čega je 326 tisuća kvadrata kopneni prostor, Vlada Republike Hrvatske nakon propasti “starog Uljanika” dodijelila tvrtki Uljanik Brodogradnja 1856 s ciljem revitalizacije brodogradnje u Puli. I premda taj proces zasad ide u dobrom smjeru izvjesno je da Uljanik više nikad neće imati onaj broj radnika niti potrebu za radnim prostorom kakav je imao prije deset, dvadeset ili više godina.

Kako naći kompromis i potrebe Uljanika svesti u realne okvire kako bi se otvorila drugačija perspektiva razvoja grada, tema je koja će prije ili kasnije morati biti otvorena i u kojoj bi svoj stav morao zauzeti i davatelj koncesije, hrvatska Vlada. Ovo rješenje taj prostor sagledava tako da Uljanikov otok i Arsenal ostaju u funkciji brodogradnje i proizvodnje, dok se središnji dio, na potezu od Rive do zgrada koje se nalaze u susjedstvu pošte, uključujući upravnu zgradu, redefiniraju, odnosno postaju javni prostor čime najatraktivniji gradski trg Forum, ali i čitav taj potez starogradske jezgre, dobivaju direktan spoj s morem. Rješenje je to o kojem se u prošlosti već govorilo, no nikad nije bilo dovoljno volje i upornosti da se ono i realizira.

Povezane vijesti

• U Prolazu sv. Teodora uredit će se špina i drugi sadržaji
• Delfini se vratili u pulsku rivu
• Posvađali se zbog buke pa stradao automobil