SVEUČILIŠTE

PROJEKT PRENAMJENE MORNARIČKE BOLNICE U PULI: U obnovu prizemlja i prvog kata ulaže se 22 milijuna kuna

Nadamo se da će nam Grad izaći ususret i da ćemo dobiti sredstva kroz sljedeću financijsku perspektivu za uređenje drugog kata i izgradnju studentskog doma na parkiralištu iza Mornaričke bolnice, kaže Sanja Radolović

| Autor: Mirjana VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ
Filip Zoričić (Snimio Danilo Memedović)

Filip Zoričić (Snimio Danilo Memedović)


Nedavno iseljena zgrada Mornaričke bolnice, dodijeljena Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli, trebala bi se prenamijeniti za potrebe ove visokoškolske ustanove do prosinca 2022. godine, najavila je na jučerašnjoj konferenciji na Fakultetu ekonomije i turizma Sanja Radolović, koordinatorica projekta i voditeljica sveučilišnog Ureda za znanost i projekte.

Ukupna vrijednost prenamjene putem ITU mehanizma, odnosno projekta "ITU - Obnova brownfield područja u urbanom području Pula", jest 21,9 milijuna kuna, od čega veći dio (13,7 milijuna) sufinancira EU, a preostali dio stiže iz državnog proračuna, putem Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Prostor za novije studije

- U tom prostoru će se nalaziti velik broj sastavnica: od tehničkih i prirodnih do društvenih znanosti. Ali ne mislimo tu stati: ova sredstva osigurana su za uređenje prizemlja i prvog kata, a planiramo se javiti i na ostale natječaje. Nadamo se da će nam Grad izaći ususret i da ćemo dobiti sredstva kroz sljedeću financijsku perspektivu za uređenje drugog kata i izgradnju još jednog studentskog doma s menzom na parkiralištu iza Mornaričke bolnice, koje je još uvijek u vlasništvu Istarske županije. U blizini su sportska dvorana, gradski bazen, atletska staza i nogometni stadion i ne vidim razloga zašto i Pula u skoroj budućnosti ne bi mogla biti domaćin velikih sveučilišnih igara, rekla je Radolović, uz napomenu da se uspješno privodi kraju izgradnja dva nova paviljona Studentskog doma u centru grada, za koje je tehnički pregled zakazan 29. srpnja.

Navedenim je sredstvima predviđeno financiranje izvedbenog projekta cijele zgrade te radovi u prizemlju i na prvom katu. Dosad su izrađeni konzervatorska podloga, geodetski nacrt stvarnog stanja, projekt rušenja pregradnih zidova i studija izvodivosti, a upravo se izrađuje projektno-tehnička dokumentacija za adaptaciju prostora. Radolović objašnjava da su Sveučilištu potrebne velike dvorane, predavaonice, zbog čega je nužno srušiti niz pregradnih zidova.

- Očekujemo glavni izvedbeni projekt do prosinca, a u planu je obnova 4.260 četvornih metara korisne površine zgrade. Slijedi natječaj za izvođača radova u trajanju od 12 mjeseci. Cijeli projekt trebao bi biti gotov do prosinca 2022., a time će biti osiguran prostor za četiri sastavnice Sveučilišta te prateće djelatnosti informatičke i knjižnične potpore, kao i servisne sadržaje, kaže Radolović.

Na pitanje koliko će koštati cjelokupna obnova svih objekata, odgovara: "Jako puno. Imamo jedan izdvojeni projekt za koji smo dobili sredstva EU-a, a radi se o zgradi transfuziologije gdje će se smjestiti tri laboratorija tehničkih znanosti. Doslovno cijelu glavnu zgradu, ali i sve prateće objekte Mornaričke bolnice nastojimo prijaviti na EU-natječaje", objašnjava Radolović.

Pula sveučilišni grad

Konferenciji su, uz prorektoricu Mirjanu Radetić Pajić i druge predstavnike Sveučilišta, prisustvovali Katica Mišković, ravnateljica Uprave za potpomognuta područja u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU-a, istarski župan Boris Miletić i pulski gradonačelnik Filip Zoričić.

Mišković je kazala da je riječ o projektu koji se provodi u sklopu operativnog programa "Kohezija i koherentnost". Zoričić je kazao da je riječ o društvenom, intelektualnom, ekonomskom i ekološkom projektu koji je ogroman i veličanstven.

- Pridonijet će tome da Pula zaista bude sveučilišni grad, posebno kad znamo da gotovo 50 posto studenata dolazi izvan Pule i Istre. To je i gravitacijski potencijal našeg poluotoka, da ovdje budu studenti koje će privući novi programi. Mnogi od njih će sigurno ostati živjeti u našem gradu, a to je ono što kao gradska uprava želimo: da Pula ima veći broj stanovnika, da ljudi ovdje ostanu, da se bave znanošću, sa svim potencijalima koje kao društvo ovdje imamo, kroz tu otvorenost i sve ostalo čime se dičimo, izjavio je Zoričić.

Boris Miletić podsjetio je na to koliko su se lokalna i regionalna samouprava borili za osnivanje Sveučilišta.

- Sjećam se dobro te 2006. godine. Prvi ugovor koji sam potpisao kao gradonačelnik bio je upravo s tadašnjim ministrom Kalmetom o izgradnji Sveučilišnog kampusa. Možemo vidjeti koliko je vlastite imovine uložila Županija u razvoj Kampusa i bolje uvjete studiranja. Sjećam se, kao pulski student, da smo imali samo dvije zgrade, u Rovinjskoj i Preradevićevoj ulici. Danas se naše sveučilište širi i zato mu je Županijska skupština odlučila prepustiti Mornaričku bolnicu radi kvalitetnijih prostornih uvjeta za razvoj, zaključio je Miletić.

Obnova Sveučilišne knjižnice i ex Pedagoškog fakulteta

Odgovarajući na pitanje o sudbini zgrade Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti, Radolović kaže da "nije baš uvjetna za nastavu i boravak studenata". "Zgrada je pod strogom konzervatorskom zaštitom, za razliku od Mornaričke bolnice. Prijavili smo cijeli projekt za sredstva Ministarstva kulture, i to za projektiranje. Nadamo se pomoći konzervatora za ovu, kao i za zgradu Sveučilišne knjižnice. Te dvije zgrade su nam prioritet za uređivanje sredstvima namijenjenim kulturnoj baštini. Dio novca očekujemo i na natječaju Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, za glavni izvedbeni projekt za obje zgrade", rekla je Radolović.

Suglasnost za studij medicine 15. srpnja?

Sanja Radolović ne smatra da će Sveučilištu škoditi rad na dvije lokacije. "Imamo dugoročnu strategiju. Nadamo se da će Nacionalno vijeće za znanost na sjednici 15. srpnja dati suglasnost za studij medicine u Puli. U staru zgradu interne u krugu stare bolnice smjestit će se prirodne i biomedicinske znanosti: studiji sestrinstva, medicine i fizioterapije, Fakultet prirodnih znanosti. Na drugoj lokaciji, u blizini svih sportskih sadržaja, bit će druge sastavnice, prvenstveno društvene, izuzev ekonomije, koja ima riješene sve prostorne potrebe", najavljuje Radolović.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter