U DC-U ROJC

Predizborna rasprava s istarskim političarima o mladima i obrazovanju / ŽAGAR: Postoje teme za koje u našem društvu postoje prijepori. Kad birači HDZ-a na nacionalnoj razini postanu liberalni, onda će se vjerojatno UVESTI I GRAĐANSKI ODGOJ U ŠKOLE

| Autor: Doria MOHOROVIĆ
(Ilustracija/Arhiva Glasa Istre)

(Ilustracija/Arhiva Glasa Istre)


U organizaciji Centra za građanske inicijative Poreč, GOOD inicijative za građanski odgoj i obrazovanje, GONG-a, DND-a Poreč te Radio Rojca u ponedjeljak je u pulskom DC-u Rojc s predstavnicima raznih političkih opcija održana predizborna rasprava o građanskom odgoju i obrazovanju (GOO) te unapređenju obrazovnog sustava.

U raspravi su sudjelovali nezavisni vijećnik Grada Poreča i kandidat za gradonačelnika Poreča Maurizio Zennaro, Ivan Žagar s Nezavisne liste Filipa Zoričića, SDP-ova kandidatkinja za pulsku gradonačelnicu Sanja Radolović, Dubravka Kovačević iz Radničke fronte, Tamara Brussich iz IDS-a te Ivan Lukež iz Demokrata Istre, a moderirali su je Dražen Hoffmann iz GONG-a i Sniježana Matejčić iz DND-a Poreč.

U Istri je približno 7.000 djece upisano u vrtiće pa je slijedom toga prvo pitanje političarima bilo planiraju li, ako dođu na vlast, omogućiti besplatne jaslice i vrtiće u svojim jedinicama lokalne samouprave.

- SDP koji je na vlasti u Gradu Umagu je, kao mjeru pozitivne demografske politike te da bi olakšao svakodnevicu i roditeljima i djeci, uveo besplatne vrtiće. S druge strane, u Puli se u zadnjih nekoliko tjedana zatvorio jedan privatan vrtić, jer oni ne mogu izdržati s 1.050 kuna subvencije, dok je u Umagu taj standard zlatni u Hrvatskoj i iznosi 3.000 kuna, kazala je Radolović.

- I u ovoj kampanji smo naglasili da je svakom društvu najbitnija briga o najmlađima, a ona ne može biti adekvatno ostvarena ako se postavlja financijski teret na roditelje, kazala je Kovačević.

Sličnog je mišljenja i Dušica Radojčić koja tvrdi da su odgoj i obrazovanje najbolja šansa za razvoj.

- Grad Pula izdvaja 30% za odgoj i obrazovanje što je jako daleko od gradova koji imaju najbolje prakse u Hrvatskoj i koji za to izdvajaju čak i više od 50%, objašnjava Radojčić.

- U Istri imamo mnoge jedinice lokalne samouprave čiji načelnici i gradonačelnici namjerno drže izdvajanja za vrtiće i jaslice na izrazito niskoj razini. To je jedan vid ucjene prema ljudima koje nisu iste političke opcije, tvrdi Lukež.

Zennaro pak naglašava da su u Poreču ove godine otvorena tri nova vrtića te ističe da bi kao nositelj nezavisne liste išao prema tome da vrtići budu besplatni. Žagar kaže da je cijena vrtića u Puli 690 kuna, dok je u nekim hrvatskim gradovima vrtić besplatan. Tamara Brussich se osvrnula na obitelji koje imaju više djece upisane u vrtić te ističe da u Puli roditelji za drugo dijete plaćaju 20% manju cijenu, a za treće je vrtić besplatan.

Na pitanje što misle o tome da trošak predškolskog odgoja preuzme država, svi sudionici ocijenili su da to nije realno, te da bi to vodilo centralizaciju.

U drugom dijelu rasprave sudionici su govorili o pozitivnim i negativnim stranama uvođenja GOO-a u škole.

- Neke su ga škole u Istri uvele kao izborni predmet, no riječ je o malom broju srednjih škola, tvrdi Žagar pa kaže da lokalne samouprave imaju moć uvesti GOO u obrazovanje. Kovačević smatra da je uz sve postojeće probleme oko izvođenja, važno i pitanje sadržaja, pritom se referirajući na radnička prava.

- Ne osvještava se mlade da neće svi biti poduzetnici, mladi trebaju znati svoja radnička prava, zakone i propise koji im se mogu prezentirati na zanimljiv način, dodaje Kovačević.

- Imamo sustavan problem, o LGBT zajednici uopće se ne priča, društvo je zaglibilo i potrebni su strateški plan i hitna intervencija s razine Vlade i Ministarstva obrazovanja, kazao je Lukež. Radojčić veli da se u Puli GOO provodio u jednoj školi tijekom dvije godine i taj je projekt koštao 30 tisuća kuna. Zbog toga, smatra, nema razloga da se on ne uvede.

Iduće pitanje odnosilo se na uključivanje mladih u rad jedinica lokalne samouprave. Većina sugovornika kaže da se u Puli stalno donose važna pitanja bez uključivanja građana, bez referenduma. Zennaro ukazuje na još jedan problem participacije mladih u političkom životu, a to je Savjet mladih.
       - Nedavno smo imali sjednicu gradskog vijeća gdje je Savjet mladih Grada Poreča predstavio program. Negativno je to što su svi iz Savjeta mladih članovi IDS-a. Zakon o Savjetu mladih kaže da on ne smije biti diskriminirajući, a ako je on u potpunosti u sastavu IDS-a, on je prema ostalima itekako diskriminirajući, smatra Zennaro.

Posljednje pitanje za sudionike rasprave bilo je na koji bi način podržali usavršavanje nastavnika i nastavnica za provedbu građanskog odgoja i obrazovanja. Radojčić kaže da je, ako se GOO želi uvesti u škole, potrebno da postoje ljudi koji znaju što je građanski odgoj i kako ga implementirati. Brussich ističe da je bitno valorizirati profesore i njihov rad kroz adekvatne plaće.

- U sklopu građanskog odgoja postoje teme za koje u našem društvu postoje prijepori, poput seksualne orijentacije, s kojima se dio nastavnika i građana ne slaže. Tu treba pronaći način kako simultano izvoditi građanski odgoj na razini države. Kad birači HDZ-a na nacionalnoj razini postanu liberalni, onda će se vjerojatno uvesti i građanski odgoj u škole, zaključuje Žagar.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter