Na području Pule živi desetak vrsta komaraca od ukupno 29 zabilježenih na području Istre. Osim komaraca koji su na našem području uglavnom molestanti, odnosno napasnici koji ometaju i uznemiruju ljude, postoje i vrste koji su prijenosnici (vektori) uzročnika zaraznih bolesti i stoga posebno opasni. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije više od polovine svjetskog stanovništva živi u riziku obolijevanja od bolesti koje prenose vektori, a najveći broj se odnosi baš na bolesti kod kojih je vektor komarac.

Neke poznate bolesti koje prenose komarci su malarija, dengue groznica, žuta groznica, groznica zapadnog Nila, zika virusna infekcija. Vektorske bolesti su najrasprostranjenije u mnogoljudnim zemljama tropskog područja, a srećom Hrvatska se nalazi u dijelu svijeta u kojem su te bolesti relativno rijetke. No, čim ima komaraca vektora, moglo bi doći i do prijenosa bolesti.

Upravo je stoga suzbijanje vrste Aedes albopictus ili azijskog tigrastog komarca, kao i vrste Culex pipiens ili običnog kućnog komarca kao druge najbrojnije vrste, od izuzetne javno-zdravstvene važnosti. Naime, upravo bi ovaj komarac jugoistočno-azijskog podrijetla, koji se već godinama nalazi na našem području, zahvaljujući svojoj prilagodljivoj biološkoj naravi sa sposobnošću preživljavanja zime te izvanrednom agresivnošću prema novim prostorima, u kombinaciji s klimatskim promjenama te svojom važnošću kao vektor zaraznih bolesti, mogao predstavljati veliki javno-zdravstveni problem.

Navodi se to u nedavno usvojenom Programu mjera zaštite pučanstava od zaraznih bolesti Grada Pule koji donosi mjere dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije koje će na području grada u 2021. godini provoditi Zavod za javno zdravstvo Istarske županije.

Kako se navodi u Programu, za planiranje intervencija na nekom području mora se najprije utvrditi infestacija komarcima, a upravo je pronalazak ličinki azijskog tigrastog komarca prioritetno. No, budući da je na području grada moguće naseljavanje još dvije vrste komaraca koje se nalaze u okruženju - Aedes koreicus i Aedes japonicus, odnosno korejskog i japanskog komarca, potrebno je provoditi monitoring svih vrsta kako bi se na vrijeme uočila prisutnost novih vrsta te krenulo s mjerama suzbijanja.    

Inače, još u listopadu 2016. godine Zavod za javno zdravstvo Istarske županije je tijekom provedbe monitoringa utvrdio vrstu Aedes japonicus na područnu naselja Bale, dok je u 2017. godini utvrđen na području Premanture i Kanfanara.

- U skoroj budućnosti na području Hrvatske može se očekivati veća rasprostranjenost japanskog komarca te pojava i širenje drugih novih invanzivnih vrsta komaraca poput Aedes

aegypti, Aedes koreicus koji prenose zarazne bolesti pa je nužno obavljati njihov monitoring i suzbijanje, navodi se u ovom gradskom dokumentu pojašnjavajući da se suzbijanje komaraca, uključivo i tigrastog komarca, provodi na četiri razine - sanacijskim postupcima koji se temelje na sustavnom uklanjanju ili smanjivanju uvjeta za njihov razvoj i razmnožavanje, provođenjem zdravstvenog odgoja stanovništva kako bi se uklonila sva moguća mjesta zadržavanja komaraca te biološkim mjerama uvođenjem predatora ličinki komaraca ribice Gambusia holbrooki kao i primjenom larvicidnih pripravaka.

Na kraju, tu je i krajnja metoda suzbijanja odraslih komaraca prskanjem ili zamagljivanjem sa zemlje za obradu manjih ili većih ciljanih površina. Otvorena staništa komaraca i sva prethodno zabilježena sigurna žarišta potrebno je, kako piše, nadzirati u

periodu aktivnosti komaraca - od ožujka do listopada dok bi adulticidni postupci trebali biti smanjeni na najmanju moguću mjeru jer predstavljaju opasnost za sve neciljane vrste kukaca i okoliš. Prosudba o potrebi ovakvih tretmana uništavanja već odraslih jedinci, navodi se u Programu, potrebno je usuglasiti sa Zavodom koji provodi monitoring komaraca i koji određuje kada je populacija komaraca prešla prag tolerancije.

Osim komaraca ovaj plan donosi i mjere protiv štetnih glodavaca - štakora i miševa za koje postoji sumnja da prenose zarazne bolesti u objektima, ali i papatača, muha, buha, krpelja, žohara, mrava i stjenica koji također mogu biti prijenosnici zaraznih bolesti ili svojim ubodom izazivaju snažne alergijske reakcije na tijelu napadnutih osoba.

Zavod će tako i ove godine provesti dvije sveobuhvatne akcije deratizacije. Proljetna akcija obavlja se u svim objektima i na površinama obuhvaćenim Programom mjera od druge polovice ožujka, travnja i svibnja, dok će se jesenska akcija obaviti od sredine rujna do najkasnije početka prosinca 2021. godine. U okviru plana djelatnici Zavoda provodit će i akcije deratizacije po poziv stanovnika i to kroz cijelu godinu. 

Povezane vijesti

• Dezinsekcija komaraca u Kršanu
• AKCIJA SUZBIJANJA KOMARACA: U petak na području Općine Oprtalj
• Dezinsekcija komaraca na Poreštini