Želimo ekološkoj proizvodnji privući konvencionalne poljoprivredne proizvođače koji možda razmišljaju o prelasku na ekološku proizvodnju, želimo da se uvjere da to nije toliko strašno zato što imaju niz prednosti od prepoznatljivosti na tržištu, plasmana, bolje cijene, do rastućih europskih trendova, kazao je županijski pročelnik za poljoprivredu Ezio Pinzan

"Ovo je najava ciklusa predavanja za postojeće ekološke proizvođače u Istarskoj županiji, ali i buduće koje ćemo ovim predavanjima, nadamo se, motivirati", kazao je županijski pročelnik za poljoprivredu Ezio Pinzan u Edukacijskom gastronomskom centru Istre na Gortanovom brijegu kraj Pazina prilikom jučerašnjeg okruglog stola u sklopu projekta "Istra eko regija" koju provodi Agencija za ruralni razvoj Istre.

'Eko' je traženo

- U Istri postoji veliki potencijal razvoja ekološke poljoprivrede. Imamo, nažalost, velike poljoprivredne površine koje dosad nisu bile obrađivane, nisu u funkciji, a donesen je novi zakon o državnom poljoprivrednom zemljištu, pa će njima sada početi raspolagati općine i gradovi. To je idealno zemljište da se na njemu pokrene ekološka proizvodnja, kazao je pročelnik Pinzan i dodao da ne žele poticati samo ekološku poljoprivredu, već i stočarstvo.

- Želimo ekološkoj proizvodnji privući konvencionalne poljoprivredne proizvođače koji možda razmišljaju o prelasku na ekološku proizvodnju, želimo da se uvjere da to nije toliko strašno zato što imaju niz prednosti, od prepoznatljivosti na tržištu, plasmana, bolje cijene, do toga da je trend potrošnje ekoloških proizvoda u cijeloj Europi i svijetu u stalnom porastu, kazao je Pinzan.

Na upit koji bi ekološki proizvodi bili najjači aduti Istre, Pinzan kaže da su to ekološko povrće i voće, a nakon toga stočarski proizvodi kao što je ekološki sir, med i mlijeko.

- To su oni proizvodi koji se troše dnevno i zato postoji veliki interes. Proizvođači su organizirali nekoliko eko tržnica po Istri, a na njima se svi ti proizvodi u vrlo brzom roku prodaju, što znači da postoji potražnja, a da nam nedostaje proizvodnja koju donekle zadovoljavaju proizvođači iz drugih dijelova Hrvatske koji dolaze u Istru, rekao je Pinzan.

Nužna edukacija

Direktor AZRRI-ja Igor Merlić kazao je da je cilj okruglog stola kreirati smjernice koje će voditi prema tome da se što veći broj aktivnih i budućih poljoprivrednika okrene ekološkoj i ekološki održivoj proizvodnji. Melinda Cossetto, viša stručna savjetnica iz Centra za razvoj maslinarstva pri AZRRI-ju predstavila je rezultate anketa koje su provedene nad 169 konvencionalnih poljoprivrednik proizvođača i 43 ekoloških proizvođača, pa je tako iznijela niz zanimljivih podataka. Prosječni konvencionalni poljoprivrednik u Istri u starosnoj je kategoriji od 40 do 55 godina, polovica je srednje, a velik broj visoke i više stručne spreme. Samo nešto više od trećine ispitanika poljoprivredne je struke, a čak 80 posto njih ima registrirano OPG, 12 posto obrt, 6 posto d.o.o., a samo 1 posto j.d.o.o. Čak 46 posto njih je zainteresirano za prelazak na ekološku proizvodnju, ali velik broj njih, 39 posto, odgovorilo je "ne znam" što ukazuje da je potrebna edukacija, kazala je Cossetto.

Problemi koje navode konvencionalni poljoprivrednici su: zakonodavstvo i administracija ("papirologija", obrasci, zakonske obaveze…), podrška samouprave (navodnjavanje), te sufinanciranje (pomoć, repromaterijal, otkupne cijene, osiguravanje usjeva), zatim promocija i tržište, edukacije, sustav kontrole proizvoda (inspekcije ne provjeravaju autohtonost autohtonih proizvoda, naročito tijekom ljeta) i nedostatak stručnjaka.

Ekološki proizvođači također su najčešće u starosnoj kategoriji od 40 do 55 godina, a pritom većina ima registriran OPG i d.o.o. Razlozi za prelazak na ekološku proizvodnju koju ponajviše navode su zaštita okoliša, osobna uvjerenja i proizvodnja kvalitetnije hrane. Posebno je zanimljivo da je čak 65 posto od svog starta povećalo površine pod ekološkom proizvodnjom, kod 35 posto su ostale iste, a nitko od ispitanika nije smanjivao površinu.

- Za daljnju uspješnu ekološku poljoprivrednu proizvodnju 49 posto ispitanika smatra da su im potrebne veće poljoprivredne površine, zaključila je Cossetto i dodala da su ekoproizvođači naveli da su im se rashodi najviše povećali zbog troškova certificiranja, gnojidbe i zaštite od štetnika i bolesti, međutim, to se i više nego kompenzira kroz više tržišne cijene proizvoda. Čak 91 posto ispitanih namjerava nastaviti s ekološkom proizvodnjom, a kao probleme navode nezainteresiranost hotelijera i ugostitelja za eko proizvodima i problem radne snage. (Anđelo DAGOSTIN)

Povezane vijesti

• NADSTANDARD EKOLOŠKOJ PROIZVODNJI: Tražimo onu nišu turista više platežne moći koji žele vrhunsku kvalitetu hrane, vina i kozmetike
• Uputa za certifikaciju ekološke proizvodnje - traže se podatci o količini proizvoda
• Pelete Wooly osvajaju tržište, Otočac i Lika postali važan subjekt za ekološku proizvodnju organskog gnojiva