Iako Muzej suvremene umjetnosti Istre (MSUI) djeluje u zgradi stare tiskare još od svog utemeljenja prije 13 godina, cjelokupan prostor u zdanju koje datira iz doba Austro-Ugarske Monarhije još nije u potpunosti rekonstruirano i privedeno svrsi. Ravnateljica i kustosica Muzeja Ketrin Milićević Mijošek objašnjava da obnova prostora još uvijek traje: uređuje se iz godine u godine, postepeno, u skladu s raspoloživim iznosima; dosad je uloženo ukupno 1,4 milijuna kuna, a ovogodišnji budžet iznosi 268,3 tisuće kuna.

MSUI je, podsjeća, osnovan 2008. na inicijativu Istarske županije, a od 2011. ima službeni ugovor o korištenju poslovnog prostora s Gradom Pula, s time da je i ranije, 2009. i 2010., priređivao određene programe na adresi Sv. Ivana 1, u zgradi stare tiskare koju dijeli s Gradskom knjižnicom i čitaonicom Pula, te istarskim ogrankom Društva hrvatskih književnika. 

Otvorena muzejska trgovina 

Muzej se rasprostire na površini od gotovo 3.500 četvornih metara, raspoređenih na drugom i trećem katu, te potkrovlju.

- Do 2015. godine prostor se koristio isključivo za izložbenu djelatnost na površini od oko 600 četvornih metara, nakon čega su uslijedile ciljane intervencije usmjerene prema podizanju standarda u području infrastrukture, redovne djelatnosti, programskih aktivnosti, edukacije i komunikacije te stvaranja novih sadržaja za posjetitelje. Radovi koji su počeli 2015. godine rezultirali su, kronološki, otvaranjem muzejske trgovine u siječnju 2016., selidbom djelatnika ustanove u adaptirane novonastale uredske prostore u svibnju iste godine, koncipiranjem i postavljenjem prve verzije promjenjivog tipa stalnog postava u srpnju, te kontinuiranom aktivnom suradnjom s odgojno - obrazovnim ustanovama u kontekstu paralelnih edukativnih programa, podsjeća Milićević Mijošek.

Otvaranjem muzejske trgovine stvoren je nov sadržaj za posjetitelje kao i nova platforma za suradnju s vizualnim umjetnicima, prije svega na regionalnoj razini, dok je prva verzija promjenjivog (mobilnog) tipa stalnog postava omogućila iskorak u bazičnoj redovnoj djelatnosti, te otvorila ciljanu mogućnost da ustanova u konačnici obnaša svoju javnu ulogu u kontinuitetu i bude otvorena za javnost tijekom čitave kalendarske godine, veli ravnateljica. Objašnjava da su na istoimenoj adresi prvi put od osnutka Muzeja objedinjeni sadržaji koji su neraskidivo povezani, postignut je kontinuitet javnog djelovanja, ali i stopostotni porast posjećenosti.

Nužna statička sanacija 

Adaptacija se nastavila i idućih godina: uz parcijalnu zamjenu derutne stolarije koja se odvija na godišnjoj razini, a koja predstavlja ozbiljnu stavku u pojedinačnim godišnjim budžetima, te proširenje muzejske trgovine, početkom 2020. stavljen je u potpunu funkciju i višenamjenski prostor koji povezuje urede i javni dio ustanove (zonu info pulta i muzejske trgovine). Taj dio namijenjen je održavanju radnih sastanaka i radionica, radu na muzejskoj građi i ostalim segmentima poslovanja, ali i smještaju muzejske knjižnice koja je počela poprimati ozbiljnije konture.

- Uz aktualno korištene prostore na drugom katu (koji zahtjeva dodatna ulaganja prema tehničkim i drugim standardima), a na koji se nadovezuje zona komunikacije s posjetiteljima, muzejska trgovina te radni prostori namijenjeni djelatnicima i spomenuti višenamjenski prostor), nužan je bio iskorak u stvaranju predradnji usmjerenih prema formiranju permanentnog "stalnog" postava koji bi se rasprostirao na III. katu zgrade čiji su prostori, uključujući i podove i stropne konstrukcije, u iznimno derutnom stanju. To podiže troškove adaptacije jer je nužna i cjelovita statička sanacija. Lani su, nakon izrade projektno – tehničke dokumentacije i prve faze građevinsko - obrtničkih radova, obavljeni soboslikarski radovi, postavljene su elektroinstalacije i novi sustav rasvjetnih tijela u mikroprostoru namijenjenom izložbenoj djelatnosti. Pokrenuta je i izrada nove stolarije, što će se nastaviti i u ovoj godini. Ove je godine uloženo i u nadogradnju sustava protuprovalne zaštite, navodi ravnateljica.

U posljednjih deset godina u adaptaciju zgrade za potrebe Muzeja uloženo je 1.375.536 kuna. Najveći dio tih sredstava osigurao je osnivač, Istarska županija. 

Prihodi lani pali 60 posto 

- No, Grad od 2016. sufinancira obnovu s 40.000 kuna godišnje, i to putem Upravnog odjela za kulturu. Osim toga, lokalna turistička zajednica intervenirala je u nekoliko navrata sa skromnijom, ali nama vrijednom podrškom, kaže Miličević Mijošek.

Nažalost, pandemija covida-19 negativno je utjecala i na prihode Muzeja koji su lani pali za 60 posto u odnosu na plan.

- Usprkos velikom potencijalu rasta i iznimnosti lokacije, zbog visokog stupnja derutnosti prostora budžeti nisu bili dostatni za cjelovitiji pristup, no sve što je dosad učinjeno otvorilo nam je nove mogućnosti i donijelo konstruktivne promjene i poboljšanja. Ugovor o korištenju poslovnog prostora i njegova vremenska dugoročnost nam kao ustanovi garantiraju stabilnost, a olakšavaju i kandidiranje na europske fondove jer jamče opravdanost investicije. Nadamo se da ćemo uspjeti ostvariti podršku i iz europskih fondova što nam dosad nije uspjelo poći za rukom unatoč višekratnim pokušajima. Svjesna sam da neće biti idealnog budžeta ni idealnih okolnosti. Potaknuta zatečenim stanjem, adaptaciji zgrade pristupila sam od samog preuzimanja dužnosti ravnateljice kao platformi za stvaranje novog identiteta, novih vrijednosti, ali i novih temelja ustanove koji će se u slijedu moći nadograđivati po modularnom principu, zaključuje Ketrin Milićević Mijošek.

Povezane vijesti

• "Prekidi" Gorana Škofića u MSUI-ju
• Štinjanskom Šaližu vraćen nekadašnji izgled
• Izložba i cjelovečernji tableau vivant Dragane Sapanjoš