VJERONAUK vs. KRITIČKO MIŠLJENJE
NAJAVLJEN ALTERNATIVNI PREDMET ZA OSNOVNOŠKOLCE. Vraća li se vjeronauk u doba prije 90-ih, u okrilje Crkve?
Nameće se i pitanje kako će to utjecati na vjeroučitelje, hoće li potencijalno ugroziti njihova radna mjesta ukoliko se znatno poveća broj učenika koji bi izabrali Kritičko mišljenje. Očekuje li nas u budućnosti preusmjeravanje vjeroučitelja na župni vjeronauk, što je i bila praksa sve do 90-ih godina ili je preispitivanje Vatikanskih ugovora još uvijek svojevrsni tabu?
Arhiva G. I.
Ove školske godine nastavu vjeronauka u hrvatskim osnovnim i srednjim školama pohađa gotovo 85 posto učenika, njih nešto više do 380 tisuća. Na satu vjeronauka je u 17 županija u Hrvatskoj nešto više od 90 posto osnovnoškolaca, a u tri županije taj postotak doseže 96 posto, konkretno u Krapinsko-zagorskoj, Požeško-slavonskoj i Vukovarsko-srijemskoj. Županije u kojima broj srednjoškolaca s vjeronaukom kao izbornim predmetom premašuje 90 posto su Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska, Brodsko-posavska i Vukovarsko-srijemska. U Istarskoj županiji situacija je znatno drukčija: ovdje tek 63 posto osnovnoškolaca i 55 posto srednjoškolaca pohađa nastavu vjeronauka.
Prošle je godine najavljeno uvođenje predmeta koji bi bio alternativa vjeronauku i to pod nazivom Kritičko mišljenje. Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs pojasnio je da bi novi predmet, ponuđen kao alternativa vjeronauku, gradivom bio sličan predmetu Filozofija.
Što se zapravo krije iza novog predmeta i je li on na tragu građanskog odgoja i obrazovanja, koje već neko vrijeme polako, ali sigurno krči put u školske ustanove diljem Hrvatske? Pojašnjenje naziva i sadržaja novog nastavnog predmeta te djelovanje stručne skupine koja ga priprema, dalo je Ministarstvo znanosti i obrazovanja.
- Nakon javnog natječaja, a na prijedlog Ekspertne radne skupine za provođenje kurikularne reforme, ministar znanosti i obrazovanja imenovao je radnu skupinu za izradu Nacrta prijedloga kurikuluma nastavnog predmeta Kritičko mišljenje. Zadatak radne skupine je izrada Nacrta prijedloga kurikuluma za novi izborni predmet koji će se uvoditi isključivo u osnovne škole od prvog do osmog razreda. Riječ je o alternativnome izbornom predmetu za one učenike koji ne upisuju konfesionalni Vjeronauk. Cilj novog predmeta je naučiti učenike, uz ostalo, kako izabrati i upotrebljavati valjane argumente u raspravi, vrednovati tuđa mišljenja, biti kreativniji i originalniji, ali i naučiti prihvaćati argumente sudionika rasprave bez potrebe za dominacijom vlastitoga mišljenja, najavljuju iz Ministarstva.
Kada se očekuje uvođenje Kritičkog mišljenja u osnovne škole u Hrvatskoj nije potpuno definirano, no iz Ministarstva navode da "nije realno očekivati da bi navedeni kurikulum mogao biti uveden prije školske godine 2023./24." Iz Ministarstva pojasnili su i zakonsku proceduru kojom se vodi radna skupina sačinjena od stručnjaka na području odgoja i obrazovanja. Naime, nakon što radna skupina izradi Nacrt prijedloga kurikuluma, plan je o njemu provesti stručnu raspravu, a potom i javno savjetovanje.
- Nakon toga, kurikulum je potrebno usvojiti i objaviti u Narodnim novinama te provesti stručnu raspravu o profilu nastavnika koji će moći provoditi predmet Kritičko mišljenje, pri čemu će Ministarstvo uzeti u obzir prijedlog radne skupine. Idući je korak je edukacija nastavnika te izrada udžbenika i drugih obrazovnih materijala. U svemu tome poštivat će se demokratske procedure i težiti što većem konsenzusu, pojasnili su iz Ministarstva.
Prilikom prošlogodišnje najave o uvođenju novog predmeta u ionako gradivom preopterećen odgojno-obrazovni sustav, ministar Fuchs nije rekao ima li dovoljno (educiranog) kadra koji bi u praksi provodio nastavu kritičkog mišljenja i računa li pritom na profesore filozofije i(li) etike koja je zastupljena u srednjim školama, iako se implementacija Kritičkog mišljenja uvodi isključivo u osnovne škole. Njihovo preusmjeravanje na predavanje novog gradiva moglo bi poremetiti raspored satnice za postojeće predmete, što otvara i praktičan problem rada nastavnika u više škola. Ukoliko je riječ o kadru koji još nije aktivan u odgojno-obrazovnom sustavu, ostaje nada da će do početka uvođenja novog predmeta u život osnovnih škola biti osiguran dovoljan broj predavača educiranih za kvalitetno prenošenje znanja.
Nameće se i pitanje kako će to utjecati na vjeroučitelje, hoće li potencijalno ugroziti njihova radna mjesta ukoliko se znatno poveća broj učenika koji bi izabrali Kritičko mišljenje. Očekuje li nas u budućnosti preusmjeravanje vjeroučitelja na župni vjeronauk, što je i bila praksa sve do 90-ih godina ili je preispitivanje Vatikanskih ugovora još uvijek svojevrsni tabu? Na upit o razmatranju revizije Vatikanskih ugovora, Ministarstvo znanosti i obrazovanja nije dalo odgovor, no potencijalni utjecaj na smanjenje broja postojećih radnih mjesta vjeroučitelja je jedan od mogućih budućih scenarija.
Na upit o takvoj mogućnosti razvoja situacije, kao i preusmjeravanju "viška" vjeroučitelja iz škola u župe, iz Porečke i pulske biskupije do zaključenja ovog teksta nismo dobili odgovor.
Ravnatelj pulske Gimnazije Nikola Vujačić komentirao je utjecaj eventualnog "posuđivanja" nastavnika etike ili filozofije iz srednjih škola u osnovne za potrebe predmeta Kritičko mišljenje.
- Takvo "posuđivanje" kadra bilo bi izvedivo ukoliko bi bilo riječ o kadru koji ima nepuno radno vrijeme i radi na više škola. U tom slučaju to bi svakako bio plus. Mislim da bi profesori filozofije i etike prihvatili ponudu predavanja takvog predmeta, a bilo bi odlično da se takva ponuda da i pripravnicima koji bi mogli odraditi svoj pripravnički staž te kasnije pristupiti polaganju stručnog ispita, izjavio je Vujačić.
Ministar Fuchs je netom prije početka ove školske godine, komentirajući uvođenje Građanskog odgoja i obrazovanja kao izvannastavne aktivnosti, istaknuo da ne vidi smisao njegova uvođenja kao zasebnog predmeta budući da se kroz plan i program u odgojno-obrazovnim ustanovama on već godinama provodi kroz korelaciju nastavnih predmeta. No, upravo je prije tri dana, na Međunarodni dan obrazovanja, prihvaćena inicijativa o uvođenju Građanskog odgoja i obrazovanja u sve osnovne škole u Puli. Time se ovaj dio Hrvatske ponovno svrstao izvan većinske odgojno-obrazovne statistike.
Kritičko mišljenje svakako bi moglo donijeti pozitivne pomake u komunikaciji djece osnovnoškolske dobi, no njegov naziv, predstavljen kao alternativa konfesionalnom učenju, mogao bi se djelomično protumačiti kao impliciranje nedostatka kritičkog mišljenja kod učenika koji pohađaju vjeronauk. Nehotično ili ne, stvar je percepcije. Možda se, ukoliko Kritičko mišljenje naiđe na iznimno plodno tlo u hrvatskim školama, vratimo u vrijeme kada je nauk o vjeri bio isključivo pod okriljem Crkve. Jesmo li na tom putu, pokazat će jesen 2023.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
