ZELENI KAPITAL
Možemo li sačuvati od građevinske ekspanzije pulske parkove i šume PULJANI IMAJU NAJVIŠE ZELENILA PO GLAVI STANOVNIKA U HRVATSKOJ
Arhiva G. I.
Temeljeno na podacima s posljednjeg popisa na kojem je za grad Pulu evidentirano 57.460 stanovnika, proizlazi da javne zelene površine čine gotovo 41 kvadrata po stanovniku, a zaštitne zelene površine oko 60 kvadrata po stanovniku što Pulu svrstava visoko na ljestvicu gradova s velikom zastupljenosti zelenih površina u odnosu na broj stanovnika, tvrdi gradonačelnik Boris Miletić
Darko Znaor, stručnjak za održivu i ekološku poljoprivredu, nedavno je na društvenim mrežama podijeli zanimljive informacije o tome koliko je koji grad "zelen", uzevši za primjer nekoliko hrvatskih i nekoliko svjetskih gradova. U prigodnom grafičkom prikazu zorno je predočio broj četvornih metara javnih zelenih površina po glavi stanovnika u tim gradovima. Zagreb, primjerice, ima četiri kvadrata per capita, što je čak pet puta manje od 20 kvadrata, koje kao donju granicu preporučuje Europska komisija. Pula sa 35 kvadrata je pravo iznenađenje i na samom vrhu među hrvatskim gradovima!
Godišnje do 10 milijuna kuna
Osim u usporedbi sa Zagrebom, Pula je premašila i Zadar koji po toj analizi ima svega 10 kvadrata površine po stanovniku, potom Split sa 12 kvadrata, Rijeku 18, pa čak i Osijek koji ima 27 kvadrata po glavi stanovnika. Lošiji od Zagreba je samo Slavonski Brod koji raspolaže sa svega tri kvadrata zelenila za svakog svojeg stanovnika. S druge strane, Pula je, u usporedbi sa svjetskim gradovima pobijedila i London jer glavni grad Velike Britanije raspolaže sa svega 27 kvadrata per capita.
Na tablici su daleko od svih navedenih gradova odmakli Amsterdam koji ima 46 kvadrata po glavi stanovnika, Stockholm sa 88 kvadrata i nedostižan Beč u kojem svaki stanovnik, baš kad bi htio, može računati na čak 120 kvadrata "svog" zelenila. Pa ipak, gledajući sve ove brojke, Pula i Puljani mogu itekako biti zadovoljni, a gradonačelnik Boris Miletić tvrdi da su podaci zapravo, još i bolji te odmah naglašava da su zaštita i očuvanje zelenih površina uvijek bile bitne odrednice u sustavu prostornog planiranja Grada Pule.
- Zastupljenost zelenog fonda, u kontekstu praćenja njegovog stanja te poduzimanja mjera za njegovim povećanjem, uobičajena su aktivnost kako u planiranju tako i u provedbi konkretnih aktivnosti. Slijedom navedenog Grad Pula je samo za održavanje javnih zelenih površina, koje unutar obuhvata GUP-a Grada Pule čine nešto malo više od 77 hektara, tijekom 2019. godine izdvojio oko 10 milijuna kuna. S obzirom da je grad 'živo tkivo' i da se svakodnevno razvija, nove javne zelene površine formiraju se prilikom realizacije gradskih projekata izgradnje i održavanja te kao takve postaju sastavni dio redovnog održavanja. Samo u posljednjih desetak godina na području Pule posađeno je više tisuća stabala, grmova i trajnica čime se značajno smanjila emisija CO2, naglašava gradonačelnik Miletić.
Razvijanje svijesti o važnosti zelenila u odnosu na sveukupnu kvalitetu života, ostvarivanju ciljeva zaštite okoliša i održivog razvitka te smanjenju onečišćenja okoliša, misao je vodilja, kaže Miletić i tijekom provedbe raznih aktivnosti, posebno u radu s mladima.
- U tom smislu treba istaknuti jednu od recentnih aktivnosti provedenih u sklopu kolektivne akcije sadnje stabala pod nazivom "Zasadi drvo, ne budi panj" koja je održana prošle godine i kojoj se Pula odazvala među prvim gradovima. Tijekom desetak dana provedbe ove akcije na javnim zelenim površinama te zelenim površinama dječjih vrtića i škola Grad je posadio stotinjak stabala, a isto toliko ih je donirao svojim sugrađanima da ih posade u sklopu svojih okućnica, rekao je nadalje gradonačelnik Miletić.
Građevine s 20 posto zelenila
Vezano uz konkretne pokazatelje na razini GUP-a Grada Pule, istaknuo je vrlo visok udio zastupljenosti zelenih u odnosu na površine ostalih namjena.
- U odnosu na ukupnu površinu kopnenog dijela GUP-a Grada Pule, koja iznosi 3.205 hektara, oko 235 hektara ili 7,35 posto čine "javne zelene površine", oko 702 hektara ili 22 posto čine "zaštitne zelene površine" te oko 340 hektara ili 10,6 posto površine namijenjene su "sportu i rekreaciji". Da bi ove namjene bile još zastupljenije u stvarnom prostoru, za spomenuti je i mjere kojesu odredbama tog plana propisane kao uvjet prilikom gradnje i u drugim namjenama kada se, primjerice za gradnju novih građevina utvrđuje obveza planiranja minimalnog udjela od 20 posto zelenila u odnosu na površinu građevne čestice, ističe Miletić.
Navedeni pokazatelji, naglašava, govore u prilog prethodno spomenutih opredjeljenja Grada Pule o važnosti i brizi za zelenilom koja značajno nadilazi preporuke zastupljenosti određene od strane Europske komisije, kao i konkretne pokazatelje na razini velikih gradova u Hrvatskoj, ali i na europskoj razini.
- Temeljeno na podacima s posljednjeg popisa na kojem je za grad Pulu evidentirano 57.460 stanovnika, proizlazi da javne zelene površine čine gotovo 41 kvadrat po stanovniku te zaštitne zelene površine oko 60 kvadrata po stanovniku što Pulu svrstava visoko na ljestvicu gradova s velikom zastupljenosti zelenih površina u odnosu na broj stanovnika, tvrdi gradonačelnik.
Kada je o gradskim zelenim oazama riječ, svakako valja spomenuti Šijansku šumu i Park šumu Busoler za čija održavanja Grad svake godine izdvaja značajna sredstva temeljem sklopljenih ugovora s Javnom ustanovom Naturom Histricom. Međutim, cijeli je gradski prsten omeđen zelenilom, od Valellunge, preko Muzila, šumice Lunogmare do Verudele pa sve do streljane na Valdebeku. Nameće se pitanje kakva je budućnost tih zelenih površina, jer se stječe dojam da se građevinske zone polako, ali sigurno šire nauštrb zelenila.
Utjecaj na smanjenje CO2
- Gledajući postojeću kartu zelenih površina i GUP Grada Pule gdje su ucrtane zaštićene zelene lokacije, vidljivo je podudaranje jer je naš cilj upravo zaštititi zelene površine. Smatramo da razina zelenih površina izravno utječe na kvalitetu života svakog građanina. Naš osnovni cilj je sačuvati to zelene bogatstvo koje ovaj grad ima, rezolutan je gradonačelnik.
Grad Pula je, osim toga, i potpisnica sporazuma o smanjivanju emisije CO2 na što zelenilo izravno utječe, uz ostale mjere.
- Odgovornost je apsolutno na nama i drago mi je da ta ekološka svijest jača u posljednje vrijeme i to u cijelom svijetu. Prije 30-ak godina to nije bilo toliko izraženo jer su se mnoge stvari smatrale bogomdane. No, onda su se počele događati promjene u klimi i odjednom je svijest počela jačati. Pogledajte danas, prva vijest je koronavirus jer nam je zdravlje najvažnije, a čim nam se to zdravlje naruši svi odjednom postanemo drugačiji. Tako moramo biti svjesni da su nam i zelene površine itekako važne i za zdravlje i za općenito kvalitetu života, kaže nadalje gradonačelnik. Rezimira konstatacijom da se grad širi prstenasto prema vanjskim granicama, no nastojat će se na zauzetim površinama graditi u visinu, a ne zauzimati postojeće zelene površine.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
