Ministrica regionalnog razvoja i europskih fondova Gabrijela Žalac, pulski gradonačelnik Boris Miletić, istarski župan Valter Flego te porečki i pulski biskup Dražen Kutleša položili su koncem studenog kamen temeljac budućeg hospicija blaženog Miroslava Bulešića koji se, na površini od 1.259 četvornih metara, gradi pokraj pulske Opće bolnice. Buduća ustanova koja će primati terminalne bolesnike imat će trostruku funkciju: osim pružanja stacionarne zdravstvene skrbi za oko 220 bolesnika godišnje u 12 soba, bit će tu dnevni centar za volontere koji će pomagati bolesnicima i njihovim obiteljima, ali i obrazovni centar u kojem će se, u suradnji s Medicinskom školom i Sveučilištem Jurja Dobrile, educirati pružatelji usluga palijativne skrbi. Radovi su, kao najpovoljnijem izvođaču, povjereni labinskoj tvrtki De Conte, a ustanova bi trebala biti otvorena do svibnja 2020. godine.

Vrijednost radova je 16 milijuna kuna, od kojih deset milijuna osigurava Ministarstvo regionalnog razvoja i europskih fondova, dok će preostalih šest milijuna platiti Grad, Županija i Biskupija. Unatoč manjinskom financijskom udjelu, hospicijem će, kako su nas obavijestili u Županiji, upravljati Caritas Porečke i pulske biskupije, u suradnji s Gradom i Županijom.

Palijativna skrb

Neurologinja dr. sc. Julijana Franinović Marković, članica tima za izgradnju hospicija i inicijatorica palijativnog tima u Istri, podsjeća da je od 2005. volonterski palijativni tim Lige protiv raka Pula šest godina stvarao temelje profesionalne palijativne skrbi.

- Godine 2011. formiran je jedan, a nedavno i drugi mobilni palijativni tim u sklopu Istarskih domova zdravlja (IDZ). Uključivanje palijativne skrbi u zdravstveni sustav primarne zdravstvene zaštite financirala je Istarska županija, među prvim u Hrvatskoj, a kasnije je sredstva osigurao HZZO. Projekt organiziranja palijativne skrbi u Istarskoj županiji bio je kvalitetan i održiv te je uključen u Strateški plan razvoja palijativne skrbi Republike Hrvatske. Članovi naših timova educirali su ljude diljem Hrvatske, organizirali tri najbrojnije konferencije o palijativnoj skrbi u Hrvatskoj, a dvije članice su dugogodišnji predavači na poslijediplomskom studiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, te na Farmaceutskom fakultetu u Zagrebu, što je dobar temelj za obrazovanje pružatelja palijativne skrbi. Sustavni razvoj palijativne skrbi uz stalno obrazovanje provoditelja skrbi, uključivanje novih dionika (udruga, gradova, ustanova, fakulteta), uz podršku stanovništva, potvrdili su ispravnost u pristupu organiziranja i pružanja skrbi. Stoga se pristupilo planiranju stacionarne palijativne skrbi obrazovnog centra i dnevnog centra. Hospicij je ustanova koja integrira sve tri funkcije, objašnjava Franinović Marković.

Planiranje hospicija temeljeno je, kaže, na potrebama bolesnika i njihovih obitelji za cjelovitom skrbi i u stacionarnim uvjetima i potrebama pružatelja skrbi za dodatnim obrazovanjem koje je dosad bilo moguće samo u Zagrebu. Osim toga, izgradnjom ove ustanove stvorit će se uvjeti za rad brojnih educiranih volontera kao pomoć bolesnicima i obitelji.

Objašnjava da je obrazovni centar predviđen kao nastavna baza s kliničkom praksom iz palijativne skrbi za sve pružatelje palijativne skrbi, bilo zdravstvene ili nezdravstvene radnike. Projekt se razrađuje u suradnji sa Sveučilištem Jurja Dobrile u Puli. Dnevni pak centar predviđen je za pružanje pomoći bolesnicima i obiteljima za trajanja bolesti ili žalovanja. To je i mjesto djelovanja volontera ne samo povezano uz rad s bolesnicima već i drugih aktivnosti povezanih s hospicijem.

Kad je riječ o financiranju, naša sugovornica smatra važnim da će usluga za bolesnike biti besplatna, a dio sredstava planira se osigurati u suradnji s HZZO-om.

Na pitanje zbog čega se vođenje hospicija povjerava Biskupiji, koja manjinskim dijelom sudjeluje u financiranju, a ne javnoj zdravstvenoj ustanovi, naša sugovornica odgovara da su vođeni iskustvima europskih zemalja, osobito Engleske, Poljske i Austrije, te hospicija "Marija Kozulić" u Rijeci, bolnice Sveti Rafael u Strmcu, gdje su crkvene institucije zajedno s regionalnim i/ili državnim institucijama zajedničkim naporima organizirale palijativnu skrb.

-Monsinjoru Draženu Kutleši smo 2014. obrazložili potrebu organiziranja hospicija u Puli. Na zadovoljstvo Županije i Grada Pule, Caritas Porečke i pulske biskupije prihvatio je ulogu osnivača hospicija. (Mirjana VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ)

Povezane vijesti

• Povika na Božu Milanovića glas je okaljanih ruku
• Nerazumna šutnja biskupije koja je obezglavljena: Zgrada hospicija dovršena prije dvije godine zjapi prazna
• Svjetski dan bolesnika: Treba povećati broj kreveta za palijativne bolesnike