"Često pričamo da grad postoji tri tisuće godina, ali ovi mali nalazi koje nalazimo, ovakvi grobovi, zaista pričaju priču o našoj višetisućljetnoj povijesti, rekao je jučer Darko Komšo, ravnatelj Arheološkog muzeja Istre u Puli, koji je novinarima predstavio nove i iznimno vrijedne nalaze pronađene kod Dvojnih vrata za vrijeme arheoloških istraživanja okoliša muzejske zgrade.
Radi se o žarnim urnama, koje se datiraju u željezno doba, odnosno u vrijeme Histra, naroda po kojem je ovaj poluotok i nazvan. U neposrednoj blizini Dvojnih vrata tako je pronađeno je pet histarskih žarnih grobova iz željeznog doba, koji se okvirno datiraju u razdoblje od 11. do 2. stoljeća prije Krista. Riječ je o ukopima u žarama od kojih su neke od njih odložene su u rupe u zemlji obložene kamenjem (suhozidom), a druge su ukopane direktno u tlo te poklopljene kamenim pločama. U tim žarama su vidljivi spaljeni ostaci pokojnika, a u neposrednoj blizini urni vide se ostaci paljevine – pepela i gara.
- Pula je poznata kao grad izuzetno bogat arheološkom baštinom. Gdjegod se udari krampom i gdjegod se kopa izlaze brojni arheološki nalazi, no rijetko nalazimo nalaze Histra. Pula je poznata po tome da je grad Rima, a najpoznatiji su pulska Arena i brojni antički spomenici, međutim Pula ima cijelo jedno bogato razdoblje prije Rima. Pula je bila ogroman histarski grad, o čemu nemamo ništa zapisano, najvjerojatnije je uništeno u prvom histarskom-rimskom ratu 221. godine, a ovakvi nalazi samo su ostaci bogate gradine koja se nalazila na ovom području, kaže Komšo.
Objašnjava i da je na području cijelog poteza istočnih bedema grada Pule u 19. stoljeću nađeno više stotina grobova koji se datiraju u razdoblje Histra. Nažalost, o tome se jako malo zna i ima jako malo zabilježenih tragova, no danas je tehnologija napredovala, arheologija je postala disciplinarna znanost i podaci koji će izvući iz svih ovih nalaza, su puno veći nego prije.