Sustav prvenstveno muči nedostatak kadra, ali težinu donose i promjene koje se na redovitoj bazi događaju sa svakim novim zakonima i situaciju čine težom i organizacijski složenijom. Svaki je novi zakon za domove zdravlja jedna eksplozija, nakon koje moramo sve dovesti u kakav-takav red i pripremiti se za novu eksploziju. A svaki novi zakon zapravo rješava probleme koje je proizveo prethodni. Tako i ovaj rješava problematiku hitne pomoći koju je proizvela prethodna reforma zdravstva, ističe dr. Ivančić

"U zdravstvenom sustavu nikad nije bila teža situacija nego danas. Zdravstvena zaštita u zajednici nam ne napreduje, nego nazaduje", reći će dr. Ante Ivančić, ravnatelj Istarskih domova zdravlja kojem je nedavno potvrđen i treći mandat, a iza kojeg je 25-godišnje iskustvo rada na čelnim pozicijama u sustavu primarne zdravstvene zaštite - prije IDZ-a bio je ravnatelj Doma zdravlja u Poreču.

Povod za razgovor stupanje je na snagu, prvog dana ove godine, novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti, usvojenog u Saboru u listopadu prošle godine. Zakonske promjene uvelike se dotiču upravo primarne zdravstvene zaštite. Ukidaju se koncesije i uvode ordinacije obiteljskih liječnika, pedijatara i ginekologa u primarnoj zaštiti. U kakvom stanju sustav dočekuje novu reformu, pitamo dr. Ivančića.

Zakon kao eksplozija

- Sustav prvenstveno muči nedostatak kadra, ali težinu donose i promjene koje se na redovitoj bazi događaju sa svakim novim zakonima i situaciju čine težom i organizacijski složenijom. Svaki je novi zakon za domove zdravlja jedna eksplozija, nakon koje moramo sve dovesti u kakav-takav red i pripremiti se za novu eksploziju. A svaki novi zakon zapravo rješava probleme koje je proizveo prethodni. Tako i ovaj rješava problematiku hitne pomoći koju je proizvela prethodna reforma zdravstva. Postalo je jasno da sustav treba mijenjati i novi zakon ponovno uređuje sustav privatnih ordinacija. U primarnoj zdravstvenoj zaštiti prije više od 20 godina su uvedene ordinacije, pa su rekli da to nije dobro i po uzoru na Sloveniju su uvedene koncesije, da bi sada rekli da koncesije nisu dobre pa se ponovno uvode ordinacije. U isto vrijeme Slovenija je uvela koncesije i nemaju namjeru ništa mijenjati jer to kod njih funkcionira. U Sloveniji je oko 80 posto ordinacija u domu zdravlja i nije čudo da su im svi zdravstveni pokazatelji, od očekivane dužine života, kardiovaskularnih bolesti, zubozdravstvene zaštite, do liječenja karcinoma neusporedivo bolji nego kod nas.

- Od najave potpune privatizacije primarne zdravstvene zaštite, koja je javnost digla na noge, ipak se odustalo.

- Nije se odustalo od privatizacije, samo je uvedena odrednica da do 25 posto ordinacija treba ostati u sklopu domova zdravlja. Osim patronaže, palijativne skrbi i sanitetskog prijevoza, sve drugo može ići u privatizaciju.

- Što je s posebnim dežurstvima? Koncesionari do sada nisu bili zainteresirani za rad u dežurnim ambulantama obiteljske medicine tijekom vikenda i praznika. Nitko ih na to nije mogao ni prisiliti.

- Sada i koncesionari imaju zakonsku obvezu dežurati vikendom i praznicima, ali vidimo da neki i dalje ne prihvaćaju tu obavezu. Vidjet ćemo kako će to završiti. Oko posebnih dežurstava se neopravdano diže velika prašina, to je minoran problem u cjelokupnom zdravstvu.

- Još uvijek govorimo o koncesionarima. Zakon je u primjeni, a još se ne provodi. Zašto?

- To vodi Županija. Županijska skupština prvo mora usvojiti kriterije za određivanje visine zakupnine. Županija treba odrediti i po kojem će se principu određivati tih 25 posto. Raskidat će se koncesije, ali ima još puno otvorenih pitanja. Kao poslije svakog donošenja zakona tek slijede tumačenja. U obiteljskoj medicini u Istri imamo više od 25 posto ordinacija u domovima zdravlja. I to su pitanja na koja još očekujemo odgovore od Županije i Ministarstva, odnosi li se tih 25 posto na područje županije ili gradova-ispostava. Specijalist, recimo internist ili fizijatar koji je u domu zdravlja nije mogao biti koncesionar, a sada će i oni moći privatizirati svoju ordinaciju.

- Stižu li vam već zahtjevi liječnika za privatizaciju? Velik su motiv veća primanja u privatnim ordinacijama nego domovima zdravlja.

- Zahtjevi su počeli stizati. Očekujemo, naravno, da će biti interesa, da će se javiti velik broj ljudi. Prihodi koncesionara su značajno veći nego u domovima zdravlja, ali ovim zakonom predviđena je i mogućnost stimulativnog nagrađivanja. Sada imamo kruti centralni obračun plaća, koeficijent i gotovo, a sada će biti i varijabilni dio. Ministarstvo, odnosno Vlada mora donijeti pravilnik o nagrađivanju u javnom sektoru i državnim službama, onda će i liječnici u domovima zdravlja moći imati veću plaću. (Duška PALIBRK)

Povezane vijesti

• Ravnatelj DZZ-Zapad Zagreb: Testiranje se provodi, ne očekujem značajnije probleme
• Iako istarski sustav zdravstva funkcionira na vrlo visokoj razini tijekom čitavog trajanja pandemije, SEZONA JE ZA ZDRAVSTVENI SUSTAV ISTARSKE ŽUPANIJE UVIJEK IZAZOVNO RAZDOBLJE
• Velika novost u domovima zdravlja: I bez uputnice moći ćete dobiti pomoć stručnjaka