Mjesec borbe protiv ovisnosti
BROJ REGISTRIRANIH OVISNIKA NE RASTE, ALI SE MIJENJAJU TRENDOVI Dok se 2019. najviše konzumirala marihuana, lani su se pulski ovisnici vratili - heroinu
Najveći broj opijatskih ovisnika ima između 30 i 40 godina. Razlog tome je mali broj novoevidentiranih, a ovisnička populacija s kojom se radi naprosto stari. Što se tiče udjela po spolu, u prosjeku su na svaka četiri opijatska ovisnika tri muškarca i jedna žena, kaže Velimir Todorović, voditelj Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti u Puli
Centar za mentalno zdravlje (Snimio Duško Marušić Čiči)
U Mjesecu borbe protiv ovisnosti iz Psihijatrijske bolnice Vrapče objavili su da je broj ovisnika o psihoaktivnim drogama koji su se u 2020. godini prijavili na liječenje povećan za čak 30 posto u odnosu na lani, što daje naslutiti da je mentalno zdravlje građana Hrvatske itekako narušeno pojavom koronavirusa.
Uvid u lokalne brojke dobili smo u razgovoru s Velimirom Todorovićem, voditeljem Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije, koji kaže da u Puli situacija ipak nije toliko alarmantna. Prema podacima ove Službe, značajnije fluktuacije u broju registriranih ovisnika u odnosu na godinu prije nije bilo, bilježi se tek promjena trenda u odnosu na konzumirane supstance - dok se u 2019. najviše konzumirala marihuana, prošle su godine pulski ovisnici najčešće posezali za drogom za koju se donedavno činilo da je dio prošlosti - heroinom. To se odnosi, naravno, samo na ovisnike o drogama koji su potražili pomoć u Službi za mentalno zdravlje u Puli.
Novih 50-ak ovisnika
- Tijekom prošle godine u Službi smo radili s 585 osoba koje su se javile zbog ovisnosti ili konzumacije droga te sa 144 člana njihovih obitelji. Registrirana su 52 nova korisnika: zbog ovisnosti o heroinu 19 osoba, zbog konzumacije amfetamina njih sedmero, zbog konzumacije kokaina troje, zbog marihuane njih 22, a zbog konzumacije buprenorfina, što je lijek za liječenje ovisnosti, jedna osoba, kaže Todorović.
Stručni tim Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti trenutno čine dva psihijatra, tri psihologa, liječnik obiteljske medicine, sociolog i tri medicinske sestre odnosno tehničari. Sve usluge Službe za mentalno zdravlje su besplatne i dostupne bez liječničke uputnice. Glavne su aktivnosti službe, pojašnjava Todorović, dijagnostika, savjetodavni i psihoterapijski tretman osoba s problemima mentalnog zdravlja, ali i fokus na osobe koje dolaze u doticaj sa psihoaktivnim drogama - prevencija, dijagnostika, izvanbolničko liječenje, rehabilitacija i resocijalizacija osoba s rizikom, povremenih uzimatelja (konzumenata) i ovisnika o psihoaktivnim drogama.
Ovisnici i konzumenti droga na razne načine dolaze do Službe - najčešće se radi o dobrovoljnom dolasku, dok mlađe osobe, uglavnom konzumenti i eksperimentatori, nerijetko dođu u pratnji roditelja. Ima i onih koji dođu po preporuci obiteljskog liječnika, Centra za socijalnu skrb ili bolnice. U manjoj su mjeri to slučajevi kada je liječenje obavezna mjera uspostavljena od psihijatrijskog liječnika ili suda, pojašnjava voditelj Službe.
Tri muškarca, jedna žena
Kaže da najveći broj opijatskih ovisnika ima između 30 i 40 godina. Razlog tome je mali broj novoevidentiranih opijatskih ovisnika, a ovisnička populacija s kojom se radi naprosto stari. Što se tiče udjela po spolu, u prosjeku su na svaka četiri opijatska ovisnika tri muškarca i jedna žena.
- Liječenje ovisnika o psihoaktivnim drogama uključuje propisivanje supstitucijske i druge psihofarmakoterapije kao i kontinuirano praćenje, podršku i individualno i obiteljsko savjetovanje i psihoterapiju. Testiranje urina na prisustvo droga provodi se s ciljem provjere apstinencije pacijenata i kao jedan od elemenata kod postavljanja dijagnoze ovisnosti ili štetne upotrebe neke droge. Testiranje na krvno prenosive bolesti, kao što su hepatitis B, C, HIV i sifilis, obavlja se u svrhu otkrivanja antigena i protutijela u kapilarnoj krvi. Namijenjeno je prvenstveno ovisnicima o opijatima, njihovim obiteljima, partnerima i svima koji su došli u kontakt sa zaraženom osobom, napominje Todorović.
Pandemija koronavirusa nesumnjivo je utjecala na mentalno zdravlje ljudi i uzrokovala u njima neugodne emocije, ponajprije anksioznost i depresivnost. Posljedica toga je i povećana konzumacija ilegalnih psihoaktivnih sredstava. Svijet isto tako bilježi porast konzumacije alkohola - još jedan problem s kojim se u Službi za mentalno zdravlje često susreću.
Alkoholizam i obitelj
- Najčešći razlozi zbog kojih nam se korisnici javljaju su depresija, anksioznost, psihosomatski problemi, problemi u ponašanju djece, problemi u obiteljskim i partnerskim odnosima te problemi s konzumacijom alkohola. Liječenje osoba koje imaju poremećaj uzrokovan konzumacijom alkohola odvija se individualno, obiteljski i grupno, kroz psihoterapiju i savjetovanje. Grupna psihoterapija je metoda izbora u terapijskom radu s ovisnicima o alkoholu. U procesu grupne psihoterapije pacijentu se pruža mogućnost da vidi sebe u očima drugih ljudi i da tako lakše i kritičnije prihvati postojanje svog problema. Posebno mjesto u radu s osobama ovisnima o alkoholu ima obiteljska terapija, koja zahtjeva uključivanje cijelog obiteljskog sustava jer uspostava apstinencije, uz uspostavu kvalitetnih međusobnih odnosa, zahtijeva restrukturiranje tih odnosa, kaže Todorović.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
