Voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti HZJZ-a, primarijus dr. Bernard Kaić, jedna je od onih stručnih osoba koje su se za bitku s novom zaraznom bolesti pripremale i prije nego je ona došla u Hrvatsku. Iako ga se često smatra članom Nacionalnog stožera civilne zaštite, to nije tako. Dr. Kaić je samo jedan od najsposobnijih operativaca koji stožeru može slati preporuke što učiniti da se aktualna epidemija Covida barem zaustavi ako ne i suzbije, no na Stožeru i Vladi je hoće li njegove preporuke poslušati ili ne. S obzirom na to da se Hrvatska iz ponosnog „covid free“ otočića na karti Europe popela na sam vrh neslavne liste koja prati epidemiološko stanje u državama EU, iako još nismo ni vremenskim uvjetima ni kalendarski zakoračili u zimu, proanalizirali smo s dr. Kaićem aktualnu situaciju u zemlji.

- Još u rujnu ste govorili da bi škole trebale ostati na online nastavi da bi se zaustavilo širenje virusa. Sad smo već sredina prosinca, škole i fakulteti su uglavnom svi na online nastavi, a u Hrvatskoj i dalje rastu brojke oboljelih i umrlih. Kako to?

- Sve se svodi na zajednički nazivnik. Da li je to bilo Martinje, ili je kolinje, ili neka privatna proslava ili druženje, zaraza se i dalje nekontrolirano širi jer ljudi ostvaruju i dalje bliske kontakte s osobama s kojima inače nisu u kontaktu. S obzirom da zaraženih i tako i onako ima puno, na jednom većem okupljanju veća je šansa da će biti više zaraženih, puno veća nego ranije, u proljeće, kad smo imali manji broj oboljelih. Razlog je samo taj što se i dalje ostvaruju bliski kontakti bez korištenja dovoljnog međusobnog razmaka i zaštitnih maski. Kada bi svaki pojedinac samo na ta dva načina, uz redovito pranje ruku, pazio na sebe i na barem još jednu osobu, sve ove mjere zabrane uopće ne bi bile potrebne.

Ponekad se, naravno, i uza sav trud dogodi da se zaraza ipak prenese, ali je takvih situacija realno jako malo u odnosu na aktualne brojke koje imamo. S obzirom da puno ljudi ne misli na to, onda se moraju uvoditi ove administrativne mjere zabrane, koje su uvijek nepopularne, da se pokuša nekako smanjiti taj broj kontakata. U tome Stožer civilne zaštite treba biti mudar i odabrati, da tako kažem, pravo vrijeme za uvođenje mjera. A što se škola tiče, naravno da mladi puno teže vode računa o mjerama i da će se htjeti družiti, no s druge strane, nisu ni sve škole mogle udovoljiti propisanim epidemiološkim zahtjevima.

To što su se povremeno događali izboji zaraze u pojedinim razredima i školama je bilo i očekivano, jer na proljeće djeca nisu niti išla na nastavu, a i sama epidemija se nekako ublažavala, ali znali smo da će se zaraza neminovno širiti gdje god je veći broj osoba na okupu, pa tako i u školama. No, mislim da ipak nitko nije očekivao da ćemo imati ovako velike brojeve oboljelih dnevno kao što sad imamo, i ovako visok postotak pozitivnih na testiranjima. Dosta često se u medijima iznosi primjer Slovenije kao države koja je već neko vrijeme u potpunom lockdownu, a nije zaustavila rast broja zaraženih, što nije točno. U Sloveniji od kraja listopada otprilike ne raste broj zaraženih, ali niti ne ostvaruju pad koji bi željeli.

- Činjenica je da se svi zajedno prvi put susrećemo s ovim virusom i bolešću, zbog čega se tijekom cijele epidemije pojavljuju novosti vezane uz nju. Da li danas Covid-19 pokazuje nešto drugačiju sliku bolesti i jesu li simptomi isti kao i ranije?

- I dalje je bolest karakterističan po gubitku osjeta mirisa i okusa, ali svi drugi simptomi ne mogu se vezati isključivo uz ovaj virus. Ono što kliničari sada jako često govore jest da je dosta veliki raspon kliničkih slika bolesnika koji viđaju, od nespecifičnih upala pluća do oštećenja na krvim žilama sa trombozama i plućnim edemima, i kažu da se svako malo nešto novo vidi među oboljelima od Covida, pa i dugotrajnih i ozbiljnih posljedica.

- Dosta često se može vidjeti da je javnost sumnjičava prema službenim brojevima koje epidemiološke službe svakodnevno objavljuju. Je li to objektivno ili subjektivno mišljenje?

- Da, nitko ne bježi od toga. Objavljuje se onoliko zaraženih koliko je utvrđeno PCR testom, odnosno, analizom briseva osoba koje su testirane što zbog sumnje na bolest, što zato što moraju nekamo putovati ili su doputovali, ili se moraju hospitalizirati pa moraju imati negativni bris. Naravno da uz sve prijavljene ima i oboljelih koji se ne testiraju jer im nije nužno, ali se liječe kod kuće ili su u samoizolaciji, a ima i onih koji imaju tako blage ili nikakve simptome pa uopće ne znaju da su zaraženi.

Koliko bi moglo takvih biti dodatno u odnosu na prijavljene brojke, to je nemoguće znati, no sigurno je omjer prijavljenih i neprijavljenih, odnosno, nepoznatih zaraženih osoba, sada manji nego što je bio ranije, na proljeće. Tada smo i dosta manje testirali, jer smo imali dosta strože kriterije za testiranje, a i sam kapacitet testiranja je bio manji nego sada. Neki realniji broj mogao bi se znati samo jednim vrlo opsežnim serološkim ispitivanjem koje su već mnoge države provele nakon onog prvog vala epidemije, pa i mi. Tada smo na jednom kontrolnom uzorku ispitanika našli antitijela kod oko dva posto ljudi, što ne znači da su oni zaštićeni, nego da su bili u kontaktu s virusom, a kad bi se to preslikalo na ukupan broj stanovnika, onda dolazimo do broja puno većeg od broja prijavljenih slučajeva zaraze u to vrijeme.

Ali, da sada to idemo raditi, ne bih očekivao tako veliku razliku između službenih podataka i realnog stanja. To nam je pokazalo i ono veliko antigensko testiranje učenika u Zagrebu među kojima se našlo oko dva posto djece koja su bila pozitivna, a da niti ne znaju, jer su bila potpuno zdrava, a slične rezultate dobili smo i na brzom testiranju radnika u Varaždinu. Neki vole reći da to nije toliko puno, ali zapravo jest, jer ispada, samo prema ovom istraživanju, da je svaka 50. osoba u ovom trenutku zaražena, a da to ni ne zna. I takva osoba ide na posao ili u školu, druži se i dalje s drugim osobama, odlazi na razna mjesta i tako širi zarazu, ukoliko se ne pridržava mjera.

Povezane vijesti

• Epidemiolog Bernard Kaić: Koronavirus prenosi se bliskim osobnim kontaktom, ali ZASAD NEMA MJESTA PANICI
• Kraj epidemije u Srbiji između početka i sredine svibnja - epidemiolog
• PREVIŠE SMO SE OPUSTILI Poznati epidemiolog kaže da virus već dva tjedna cirkulira, ali smo to tek sad saznali