Koviljka Aškić i Slaven Boljun (snimio Milivoj MIJOŠEK)
Koviljka Aškić iz Možemo, savjetnica gradonačelnika Filipa Zoričića za Kaštijun i članica novog nadzornog odbora tog centra rekla je da je rezime nedavne tematske sjednice Skupštine Istarske županije na temu Kaštijuna - "hvalite me usta moja".
- IDS je na dnevni red tako uvrstio jednu točku, a to je Informacija o Sustavu gospodarenja otpadom na području Istarske županije s posebnim naglaskom na rad Županijskog centra za gospodarenje otpadom Kaštijun s prijedlogom zaključka Skupštine. Izlagači po toj točki usuglasili su se kako je sve u redu i kako je Kaštijun dovršen projekt koji, gle čuda, treba samo malo pomoći da postane savršen, rekla je Aškić, dodavši da je Istarska županija naručila uslugu izrade "Elaborata o količinama i tokovima otpada s ciljem poboljšanja i unaprjeđenja sustava gospodarenja otpadom na području Istarske županije" i koji je i izrađen u travnju ove godine.
- Razlog narudžbe ovog elaborata je očito svjesnost prethodnog župana da se problem Kaštijuna neće riješiti ne budemo li izdvajali biootpad i reciklabilni otpad i tako smanjili količine otpada koje u centar pristižu naročito u ljetnim mjesecima. Vijećnici, a ni javnost, nisu imali prilike pročitati taj dokument jer nije bio javno objavljen. Elaborat je odrađen po svim pravilima struke i kao zaključak Elaborata navedene su najbolje lokacije za gradnju budućeg reciklažnog centra. Naravno, to bi trebao biti županijski reciklažni centar na kojem bi se sortiralo odvojeno prikupljenu otpadnu ambalažu i u sklopu kojeg bi bilo postrojenje za obradu biootpada. Naš prijedlog je da Županija bude koordinator JLS IŽ u dogovoru oko pronalaska najbolje lokacije i oko faza izgradnje takvog centra s jasnim rokovima u kojima se treba postići dogovor, budući da će u idućoj godini biti na raspolaganju sredstva EU za sufinanciranje takvih projekata i da Kaštijun d.o.o. bude nositelj navedenog projekta na jednoj od preporučenih lokacija, a u dogovoru svih načelnika i gradonačelnika IŽ. Očekujemo od župana da jasno kaže da će županija pronaći lokaciju u dogovoru s ostalim JLS ili da nam jasno da do znanja da tu nema političke volje i da se onda JLS same organiziraju za nadolazeće natječaje, rekla je Aškić, zapitavši se zašto nisu javno objavljeni rezultati analiza koje navodno potvrđuju da u okolišu Kaštijuna nema zagađenja.
- Navedenu Studiju IŽ platila je 200.000 kuna. Ravnatelj je rekao kako je okoliš u savršenom stanju i kako nema nikakvih zagađenja. Naravno, mi bismo mu morali vjerovati na riječ jer nigdje nisu objavljeni rezultati analiza, mjesta i dinamika uzorkovanja i slično, rekla je Aškić, dodavši da je predstavnica Fonda za zaštitu okoliša sipala hvalospjeve o Kaštijunu i izrazila žaljenje zbog promjene uprave u Kaštijunu, ali je zaboravila spomenuti da je prošla uprava, za ovu godinu, planirala gubitak od gotovo 9 milijuna kuna.
- I sad dolazimo do zanimljivog obraćanja i nevjerojatnog čuđenja vijećnika gradskog vijeća, člana HDZ-a Mirka Jukića, na prošloj sjednici gradskog vijeća Grada Pule, kako smo mi (vladajuća koalicija u Puli) s tim podatkom trebali ići prije izbora u svibnju. Upravo je gospodin Jukić sjedio u gradskom vijeću i u prošlom sazivu i nije komentirao nepravilnosti i probleme u radu Kaštijuna, kao što nije niti stao u zaštitu građana Pule i Medulina zbog smrada s kojim su morali živjeti veći dio ljetnih mjeseci od kad je Kaštijun počeo s radom, a mi smo informacije o radu Kaštijuna i mogućnostima sanacije gubitaka dobili tek po postavljanju gospodina Fabia Giacomettija na mjesto direktora. Isto tako, izvješća o radu Kaštijuna koja su dolazila na Skupštinu IŽ u prošlom sazivu nisu bila sporna vijećnicima HDZ-a.
Dakle, želimo reći građanima da povećanjem cijena preuzimanja otpada na Kaštijunu nije nužno da raste i cijena odvoza otpada s njihovog kućnog praga. Na komunalcima u njihovim JLS je odgovornost da se pronađu najbolja rješenja kojima će se potaknuti građane da odvajaju koristan otpad i da se onda, taj otpad, iskoristi ili za dobivanje električne energije ili, u slučaju plastike, da se ona proda na tržištu. Naravno, za to je potrebna infrastruktura koje u IŽ nema a ako se pita župana, neće je ni biti nego se općinama i gradovima prepušta da se snalaze kako znaju. Ne može rješenje za sve neučinjeno po pitanju otpada u IŽ biti da se na Kaštijun doveze sav otpad jer je to jeftinije i lakše nego promišljeno graditi sustav reciklaže i iskorištavanja korisnog otpada, rekla je Aškić.
Slaven Boljun osvrnuo se na pritisak koji dolazi iz IDS-a po pitanju hitnog procesa restrukturiranja jer je zaista čudno zašto se u 10 godina od potpisivanja Sporazuma o zajedničkom financiranju Kaštijuna nije pričalo o tome.
- Prvo je Sporazumom određeno da će se vlasnički udjeli regulirati posebnim ugovorima, da bi se kasnije ta identična odredba našla u zasebnim ugovorima između JLS i Istarske županije. Poanta je da restrukturiranje mora ići postepeno, sistematično i mora se svim gradovima i općinama omogućiti sudjelovanje, rekao je Boljun i dodao da se "moramo dogovoriti koje parametre ćemo uzimati za određivanje vlasničkih udjela i kako ćemo motivirati gradove i općine da donose što manje otpada na Kaštijun".