Istraživački projekt
"Pravo na stan: Proizvodnja prostora svakodnevnog življenja u Jugoslaviji" ili "Housing.Yu"
Boljunčić, Duda, Bjažić Klarin, Horvat-Levaj, Prelog (Snimio Roberto Rauch)
Na novom kampusu Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli predstavljen je istraživački projekt "Pravo na stan: proizvodnja prostora svakodnevnog življenja u Jugoslaviji (1945. - 1991.)" ili "Housing.Yu", kojeg će tijekom sljedećih pet godina zajedno provoditi Centar za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma (CKPIS) i Institut za povijest umjetnosti iz Zagreba. Početak projekta zakazan je 1. lipnja, osigurana sredstva iznose 2.370.438 eura, a tom je prilikom potpisano i pismo namjere kojim su definirani odnosi dviju ustanova.
Okupljenima se u uvodu obratila ravnateljica Instituta, dr. sc. Katarina Horvat-Levaj, koja je naglasila kako se radi o "međunarodnom znanstvenom projektu najvišeg ranga, financiranom prestižnim ERC Consolidator Grantom, jednim od najkonkurentnijih programa namijenjenih iskusnim znanstvenicima". Od 9262 prijavljena projekta, dodala je, financiranje je odobreno za njih 327, a "Pravo na stan" se smjestio među najbolje.
Dr. sc. Petar Prelog, predsjednik Znanstvenog vijeća Instituta za povijest umjetnosti, u svojem je obraćanju predstavio voditeljicu projekta, dr. sc. Tamaru Bjažić Klarin. Kako bi se dobilo financiranje u kategoriji "Consolidator Grant" Europskog istraživačkog vijeća, istaknuo je Prelog, potrebno je biti vrstan znanstvenik, a Bjažić Klarin je spomenuto financiranje odobreno krajem prošle godine. Svojom iznimnom stručnošću i predanošću znanstvenom radu, dodao je, afirmirala se kao jedna od vodećih stručnjakinja za povijest moderne arhitekture u Hrvatskoj, a ujedno je i predavačica i mentorica na doktorskim studijima nekoliko sveučilišta te autorica brojnih znanstvenih radova i knjiga.
Bjažić Klarin u svom je obraćanju istaknula važnost tima: "Projekt je velik i pred nama je pet godina intenzivnog istraživanja i suradnje. Za uopće prijaviti ovakav projekt ključno je imati institucijsku podršku, ali i istraživačku imaginaciju i iskustvo. No, najvažnije ću tek saznati kroz ovih pet godina, a to je koliko su vrijedni i pouzdani moji suradnici. Ovaj projekt poseban je i zato što ćemo kroz njega educirati i zaposliti velik broj mladih znanstvenika.
Kao što je rekao kolega, imamo na ovom projektu doktorande i poslijedoktorande koji će pokriti iznimno važnu temu povijesti stambenih reformi: u Jugoslaviji je takvih reformi bilo, a čak i do danas su neistraženo područje. Ja smatram ovo iznimno važnim iz različitih aspekata – kako produkcije, tako i organizacije, politički, društveno, strukovno. Tako da ćemo probati u ovome projektu objediniti sve te aspekte, s posebnim naglaskom na temu participacije, koja je danas isto tako jako važna, kao što je bila i tada", kazala je Bjažić Klarin.
Prorektor Sveučilišta Jurja Dobrile i kandidat na predstojećim lokalnim izborima, izv. prof. dr. sc. Valter Boljunčić, istaknuo je problem dostupnosti stanova za mlade, koji je prisutan diljem Europe. Naglasio je kako će projekt Sveučilištu donijeti najviše koristi te izrazio zadovoljstvo što će u njemu sudjelovati redoviti profesor i istaknuti znanstvenik Igor Duda. "Ovo je još jedan korak prema jačanju Pule kao važnog sveučilišnog i znanstveno-istraživačkog centra na europskoj karti", dodao je.
Dr. sc. Igor Duda, istraživač i mentor na projektu, iznio je vlastito zadovoljstvo što će okupljeni tim, koji bi sve zajedno trebao imati 12 istraživača, sljedećih 5 godina dolaziti i biti prisutan u Puli. Povjesničari pod njegovim mentorstvom, dodao je, vjerojatno će ovdje boraviti češće ili stalno.
Osvrnuo se i na istraživački fokus projekta: "Promatrat ćemo stambene reforme u kontekstu socijalističke Jugoslavije i analizirati kako je funkcionirala organizacija Stalna konferencija gradova i općina Jugoslavije. Moj zadatak bit će istražiti kako je tekao život u tim stambenim zgradama i stanovima nakon što bi arhitekti i urbanisti obavili svoj posao, kako su stanari, nakon što bi im poduzeće dodijelilo stan, prilagođavali svoju svakodnevicu u novim naseljima.
Plan mi je kroz usporednu mikrostudiju slučaja jednog naselja s četiri zgrade u Splitu, koje je nekoliko godina kasnije u kopiranoj verziji nastalo i u Puli, vidjeti što se na te dvije pozornice paralelno događalo. To su drugi ljudi koji su živjeli u različitim gradovima, a u istim zgradama. Nadam se da zanimljivoj mikrohistorijskoj priči iz povijesti svakodnevice."
Duda je zaključio da će ovaj projekt pružiti važne uvide u povijest stanogradnje u Jugoslaviji: "Znamo da je u Hrvatskoj od 1945. do 1991. izgrađeno oko milijun novih stambenih jedinica, a vrhunac stanogradnje bio je 1974. kada je sagrađeno 35.000 novih stanova, odnosno novih stambenih jedinica, od toga 40 posto u društvenom sektoru, a 60 posto sredstvima građana.
Dakle, posla je bilo, novih stambenih prostora je bilo jako puno, a stanari su se tek po prvi put privikavali na život u gradskoj sredini i velikim stambenim zgradama, često sa sasvim različitim životnim iskustvima. Pretpostavljam da će nam na kraju krajeva biti zabavno, što je i jedan od ciljeva – da nam u znanosti bude i zabavno, dok povezujemo ovu razmjenu znanja između jugoslavenskih arhitekata, urbanista i njihovih inozemnih kolega, a zatim i vidimo kako taj život doista izgleda u praksi kada počne kapilarno prodirati u stambene zgrade, ulice i stambena naselja."
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
