Svjetski dan hospicija i palijativne skrbi obilježava se svake druge subote u listopadu diljem svijeta s ciljem pružanja podrške osobama koje žive s teškim, životno ugrožavajućim bolestima. Ove godine obilježen je na Narodnom trgu u Puli.

Tijekom dvosatnog druženja učenici Medicinske škole građanima su mjerili razinu šećera u krvi i tlak, dok su liječnik Mario Božac i medicinske sestre bili dostupni za razgovore, upite i savjete. Posebna zanimljivost bila je dolazak većeg broja stranih radnika koji su također odlučili provjeriti svoje zdravlje, a sudeći po njihovim reakcijama, bili su vrlo zadovoljni ovakvim javnim događajem dostupnim svima, kao i mogućnošću da brzo i jednostavno provjere osnovne tjelesne parametre.

(Snimio Mihael Stojanović)

Olakšati posljednje trenutke života

Bila je to prigoda za razgovor sa zdravstvenim djelatnicima, dr. Bošcem i medicinskom sestrom Bosiljkom Kovačević da bismo dobili dublji uvid u važnost palijativne skrbi i izazove s kojima se svakodnevno suočavaju zdravstveni djelatnici, obiteljski njegovatelji i sami palijativni bolesnici. Naime, svjetska populacija sve je starija pa samim time potrebe za njegom i skrbi postaju sve veće.

Dr. Mario Božac, specijalist radioterapije i onkologije, pritom je istaknuo da život, nažalost, nije sastavljen samo od lijepih trenutaka, već i od onih kada se približava kraju.

- S tog gledišta, važno je potaknuti širu javnost da više razmišlja i djeluje za one koji su u završnoj fazi života, kako bi im osigurali dostojanstven kraj, smatra dr. Božac. - Potrebno je krenuti od ljudi koji su najbliži oboljelima, od onih koji svakodnevno brinu o njihovim tegobama i potrebama, govori dr. Božac.

Dodao je a palijativna skrb ima za cilj ublažiti ili ukloniti simptome vodeće bolesti koja će, nažalost, završiti smrću, od smanjivanja fizičkih simptoma poput boli, poteškoća s pokretljivošću, mučnine i povraćanja, gubitka apetita, zatvora, pa sve do rješavanja emocionalnih, duhovnih i duševnih potreba.

Učenici Medicinske škole u Puli pripremaju se za svoj budući plemeniti poziv (Snimio Mihael Stojanović)

Naglasio je kako jedna osoba ne može sama pružiti sveobuhvatnu njegu za palijativne bolesnike, već je nužno pristupiti s više aspekata i pokušati odgovoriti na sve njihove potrebe kako bi im se olakšali posljednji trenuci života.

- Svi volimo da stvari štimaju kako treba, čak i kada smo zdravi. Zasigurno bismo još više željeli da sve štima i kada nismo dobro. U svakome od nas trebala bi postojati želja da pomognemo bližnjemu kad je u potrebi. Nemojmo, nakon što prođe podne, zaboraviti na ljude kojima je pomoć potrebna. Neka nam to postane dio svakodnevice, poručio je dr. Božac.

Medicinska sestra Bosiljka Kovačević objasnila je kako je palijativna skrb sveobuhvatna zdravstvena, psihološka, socijalna i duhovna podrška koja ima za cilj pružiti potrebnu njegu pacijentima oboljelima od neizlječivih bolesti koje značajno skraćuju životni vijek.

- Palijativna skrb odnosi se na sve dobne skupine; djecu, odrasle, a ne samo starije osobe, demistificirala je Kovačević mišljenje da se ovaj termin veže samo za građane treće životne dobi, dakle stare i nemoćne, ali to u životu i nije uvijek tako.

- Danas obilježavamo Svjetski dan palijativne skrbi, koji se održava svake druge subote u listopadu diljem svijeta. Ovaj dan koristi se za promociju svijesti o palijativnoj skrbi i za skretanje pozornosti vladama, zdravstvenim institucijama, voditeljima zdravstvenih, psiholoških, socijalnih i duhovnih službi na činjenicu da još uvijek postoje potrebe koje, nažalost, nisu u potpunosti zadovoljene.

Liječnik Mario Božac i medicinska sestra Bosiljka Kovačević (Snimio Mihael Stojanović)

Bolest ne štedi ni djecu

- Cilj je ublažiti bol i druge simptome koji muče naše pacijente. Fizičke simptome, poput boli i drugih tegoba, rješavaju zdravstveni djelatnici. Najčešće su to liječnici koji propisuju lijekove protiv bolova i medicinske sestre koje su dio tima te educiraju pacijente kako pravilno koristiti terapiju, objašnjava Kovačević.

Spomenula je i dnevnik boli koji pomaže u praćenju i prilagođavanju analgetske terapije.

- Obiteljski njegovatelji ispunjavaju taj dnevnik, što nam omogućava da znamo koja je količina lijeka potrebna. Bez njegovatelja, palijativna skrb ne bi bila moguća, jer oni, uz zdravstvene djelatnike i socijalne radnike, imaju ključnu ulogu. Socijalni radnici imaju ulogu u osiguravanju financijske pomoći pacijentima, jer neki lijekovi i potrepštine zahtijevaju plaćanje, dodala je Kovačević.

Povezane vijesti

• PULJANIN DALIBOR ŠEKULJICA: "Cijepio sam se jer sam državni službenik i uvjetovali su nas. To je jedini razlog"
• U Puli održava se 5. Konferencija o palijativnoj skrbi na temu integrirane opće i specijalističke palijativne skrbi
• Hospicij nije samo zgrada - to je mjesto cjelovite skrbi o bolesniku u završnoj fazi bolesti