Ovog vikenda
U Puli održava se 5. Konferencija o palijativnoj skrbi na temu integrirane opće i specijalističke palijativne skrbi
U Istarskim domovima zdravlja u izgradnji sustava palijativne skrbi napravljen je ogroman iskorak
Ilustracija
Vodeće hrvatske stručnjake na području palijativne skrbi i njihove brojne kolege iz inozemstva okupilo je ovog vikenda u Puli peto izdanje tradicionalne Konferencije o palijativnoj skrbi. Na prvoj konferenciji, koja se održava nakon dvogodišnje stanke uvjetovane pandemijom koronavirusa, okupit će se više od 300 sudionika, a u fokusu će se naći tema integrirane opće i specijalističke palijativne skrbi.
Prema riječima ravnatelja Istarskih domova zdravlja i predsjednika organizacijskog odbora konferencije dr. Ante Ivančića, sudionici će u pulskom hotelu Park Plaza Histria razgovarati o tome razvijaju li se u Hrvatskoj svi oblici i nivoi palijativne skrbi, u kojoj mjeri su integrirane opća i specijalistička palijativna skrb te koliko je iskorišten potencijal obiteljskih liječnika u palijativnoj skrbi.
- To su neka od pitanja koje će biti u fokusu, oko kojih će se potaknuti rasprava i nastojati donijeti zaključci, kaže dr. Ivančić.
Prva konferencija održana je 2015. godine, a u vrijeme njezina održavanja u većini sredina palijativna skrb još uvijek je bila u začecima.
- Danas, nakon sedam godina, mnogi imaju vlastita iskustva i ideje koje žele podijeliti s drugima. I ovog puta očekuju se zanimljivi i inspirativni stručnjaci iz inozemstva koji će svojim izlaganjima dati širu sliku razvoja palijativne skrbi i pomoći u sagledavanju stanja palijativne skrbi kod nas. Ukupno su za ovogodišnju konferenciju prijavljena 62 predavanja, a tu će biti i radionice, okrugli stolovi i puno prilika za razgovor i razmjenu iskustava. Istra se i kroz ovu konferenciju, najveću na našim prostorima, etablirala kao sredina u kojoj je palijativna skrb definitivno dobro razvijena i u kojoj se i dalje razvija, kazao je dr. Ivančić.
Konferenciju o palijativnoj skrbi organiziraju Istarski domovi zdravlja i Hrvatsko društvo za palijativnu medicinu Hrvatskog liječničkog zbora uz pokroviteljstvo Ministarstva zdravstva, Istarske županije i Grada Pule.
- U Covid razdoblju imali smo značajan porast broja umrlih u Istarskoj županiji u odnosu na prosjek i jasno je da se zdravstveni sustav prema epidemiološkim principima jednim dijelom zatvorio i prebacio na različite druge oblike komunikacije. Nakon primarnog šoka, to se nije dogodilo i s palijativnom skrbi.
Dapače. Gotovo su jednake usluge koje smo u predcovid i u covid razdoblju davali i najviše ulazili u kuće bolesnika. Jedan od naših slogana je 'End of life care is ewerybody’s bussines' što znači da smo svi direktno ili indirektno uključeni u skrb o teško bolesnim ili umirućim osobama. U Istri godišnje umire oko 2.500 ljudi, a njih oko 1.850 godišnje treba palijativnu skrb. Ne mogu dva tima, pa čak ni hospicij kad bude bio otvoren, apsorbirati tu brojku.
Obitelji su onda izložene ekstremnim naporima da bi mogli skrbiti o toj umirućoj osobi i ima izvrsnih obiteljskih liječnika koji u tome jako dobro sudjeluju, kaže predsjednica Programskog odbora konferencije dr. sc. Julijana Franinović Marković.
Dodaje kako je preko Istarskih domova zdravlja u izgradnji sustava palijativne skrbi napravljen ogroman iskorak, po čemu je Istarska županija predvodnica i primjer i ostatku zemlje.
Integracija opće i specijalizirane palijativne skrbi je, kaže ona, nužnost jer radi se o velikom sustavu koji obuhvaća patronažne sestre, zdravstvenu njegu u kući, obiteljske liječnike, ali i socijalnu skrb koja je potpuno zapostavljena u integraciji premda danas tri puta više ljudi umire u domovima za starije i nemoćne osobe, nego što je to bio slučaj prije samo 15 godina.
- Puno je toga za raditi i zato je ova konferencija, čini mi se, stvarno jedna prekretnica. Uvjerena sam da će značajan doprinos kvaliteti konferencije i njenim zaključcima dati iskustva naše gošće profesorice Thomas koja je doista napravila revoluciju na tom području u Velikoj Britaniji, ističe dr. Franinović Marković.
- Svaki tim obiteljske medicine otprilike ima 20 ljudi koji će u određenom razdoblju umrijeti, a njezina poruka je bila "Prepoznajte ih, pristupite im i provedite skrb! Kada je to potrebno, onda uključite i specijaliziranu skrb".
Dakle, to bi bilo nešto zašto mislimo da je ne samo potreba, nego i dužnost da to odradimo na ovoj konferenciji. Isto tako važno je imati paralelni razvoj i edukacijskog sustava, jer jedno je raditi s teško bolesnim i umirućim osobama, a drugo čitati o tome isključivo iz knjiga. Mi smo već dvije ekipe educirali o palijativnoj skrbi na pulskom Sveučilištu, a prije se ta vrsta edukacije mogla dobiti samo u Zagrebu, kaže dr. Franinović Marković.
Ono što dodatno treba senzibilizirati kad je riječ o integraciji, dodala je, onda je to stanovništvo.
- Obitelji treba osnažiti, djecu učiti o tome unutar školskog sustava i na fakultetima. Ponekad kao ljudi nemamo kapacitet suočavanja s teško umirućim i bolesnim osobama, ali nema nas drugi tko o tome naučiti, zaključila je.
Član ovog vrijednog tima je i pomoćnica ravnatelja IDZ-a za sestrinstvo, glavna sestra Davorka Rakić koja je naglasila da gotovo polovicu sudionika konferencije čine sestre koje rade u sustavu palijativne skrbi.
- Posebno me veseli da je među njima veliki broj sestara iz IDZ-a. Ta želja za učenjem, dobivanjem informacija i sudjelovanjem u cijeloj toj priči o brizi o palijativnom pacijentu vrlo je važna jer uloga sestara u tom sustavu jako je velika, kazala je glavna sestra Rakić.
Jedno od predavanja imat će i zamjenik ravnatelja Istarskih domova zdravlja i voditelj umaške ispostave dr. Daniel Ferlin koji će predstaviti pilot projekt "Onkološka terapija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti" koji se odnedavno počeo realizirati u Umagu.
- Umag je najudaljeniji od Pule i Opće bolnice pa smo oduvijek bili senzibilizirani za traženje rješenja da naši pacijenti što manje moraju putovati. U dogovoru s Općom bolnicom Pula krajem prošle godine krenuli smo u projekt da naši pacijenti neke onkološke terapije mogu dobiti kod nas.
Radi se o terapijama za koje onkolozi koji vode pacijente u OB Pula procjenjuju da ih pacijenti mogu dobiti u Umagu i da zbog nje ne moraju putovati i gubiti gotovo pola dana. U Umagu to mogu obaviti u dvadesetak minuta te smo od prvog studenog prošle godine do danas u Umagu obavili točno 100 postupaka što je, među ostalim, za značajan broj naših pacijente predstavljalo ogromne uštede kako vremena, tako i troškova, kazao nam je dr. Ferlin. (Sadržaj nastao u suradnji s Istarskom županijom)
Povezane vijesti
- Predstavljeni rezultati projekta "Razvoj i unapređenje studijskih programa sukladno HKO-u na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli"
- Bojanić (Pula Parking) : Problem parkiranja u Puli je prenaglašen. U drugim gradovima je isto, ako ne i gore
- Projekt o zapošljavanju ranjivih skupina na južnom području Pula
Podijeli: Facebook Twiter
