Uvodnim govorom prof. dr. sc. Željka Krznarića u hotelu Park Plaza Histria u Puli s radom je započeo prvi hrvatski kongres o upalnim bolestima crijeva. Ovaj prestižni događaj, koji traje do nedjelje, okuplja oko 150 stručnjaka iz područja gastroenterologije i imunologije. O važnosti ovog skupa, novostima i stručnjacima koji na njemu sudjeluju više nam je rekao organizator prof. dr. sc. Željko Krznarić, dr. med., specijalist internist, subspecijalist gastroenterologije i hepatologije.

Razmjena znanja

- Područje upalnih bolesti crijeva u posljednjih nekoliko desetljeća zaista doživljava dinamičan razvoj. U tom periodu organizirano je više skupova, ali nikad se nismo odlučili za kongres jer se tu ipak radi o niši u kliničkoj medicini, konkretno u gastroenterologiji. Tu je riječ o dvije velike bolesti, ulceroznom kolitisu i Crohnovoj bolesti. One, nažalost, predstavljaju veliki javnozdravstveni problem jer je sve više ljudi, osobito mladih, njima zahvaćeno. Kako terapija napreduje iz godine u godinu, sada smo u situaciji da jednostavno moramo sistematizirati sve to i pokušati podijeliti to s našim kolegama, pa čak i u nekom edukacijskom smislu, rekao nam je prof. Krznarić, dodajući da je Pula odabrana zbog svoje lokacije i kvalitetne usluge.

Željko Krznarić (Snimio Duško Marušić Čići)

Kongres je, naglašava naš sugovornik, prilika za razmjenu znanja, iskustava i ideja kako bismo unaprijedili razumijevanje i liječenje ovih kompleksnih bolesti koje predstavljaju veliki izazov u medicini danas. Okupio je vrhunske stručnjake iz cijelog svijeta te će rezultirati novim saznanjima i smjernicama za poboljšanje kvalitete skrbi za pacijente s upalnim bolestima crijeva. Osim predavanja i radionica, Kongres pruža i mogućnost za interakciju i umrežavanje s kolegama iz struke te razmjenu ideja i suradnju na budućim istraživanjima.

Ugledni stručnjaci

- Nama je ovdje važno istaknuti kako godinama njegujemo prijateljsku atmosferu kako bi taj transfer znanja i vještina išao što jednostavnije. U Pulu smo odlučili pozvati nekoliko naših internacionalnih prijatelja. Prije svega naše susjede iz Slovenije s kojima dijelimo sudbinu u liječenju ovih bolesti jer vrlo često s njima imamo direktne kontakte. To je aktivnost na razini simbioze. Također na kongres iz Velike Britanije, točnije Londona, stiže i prof. Naila Arebi koja je uključena u vođenje europskog registra ovih bolesti kojemu se i mi mislimo pridružiti. Naime, bilo je nekih problema zbog GDPR-a, ali nadamo se da ćemo to riješiti. Tu je i naš dragi prijatelj Milan Lukas koji nam dolazi iz Praga. On je svjetski ekspert u području upalnih bolesti crijeva i terapija. Iz Danske stiže Martin Pehrsson s čijim timom imamo vrlo blisku suradnju kada govorimo o istraživanju ranih biljega aktivnosti ovih bolesti. Mi ih zovemo biomarkeri. Zajedno smo objavili više značajnih znanstvenih radova, rekao je prof. Krznarić. Na pulskom kongresu svoje će predavanje imati i ugledni talijanski profesor Loris Pironi iz Bolonje.

Dr. Irena Hrstić (Snimio Duško Marušić Čići)

- Riječ je o uglednom stručnjaku iz područja kućne parentalne prehrane. Ljudi bi rekli infuzije ili boce u venu koja je često potrebna kod bolesnika nakon više kirurških zahvata i skraćenja crijeva. Sudjelovao je i na otvaranju našeg Centra na KBC-u u Zagrebu. Iz Srbije nam dolazi kolegica Aleksandra Sokić Milutinović koja će govoriti o ovim bolestima i trudnoći. S obzirom na to da se ovdje radi i o mladim ljudima, to je često problem. Koristimo vrlo potentne terapije i potrebno je znati ima li prostora tu ili ne. Iz Makedonije stiže kolegica Kalina Stardelova Grivčeva koja će predsjedavati jednom sekcijom u nedjelju. Ona je predsjednica liječničke komore Makedonije, a tu će biti i dekan Medicinskog fakulteta u Rijeci Goran Hauser koji će imati predavanje o ulozi mikrobiota. Na kongresu će biti i moj bliski suradnik Marko Brinar koji će sudionike uputiti u nove terapijske opcije, a tu je i predsjednica Povjerenstva za lijekove HZZO-a prof. Iveta Merčep s kojom imamo sjajnu suradnju o kojoj mogu reći slobodno da su gotovo svi lijekovi, koji su u svijetu dostupni za liječenje ovih bolesti, dostupni u Hrvatskoj, kaže prof. Krznarić.

Izazov AI-ja

S obzirom na to da će se na pulskom kongresu govoriti o najnovijim istraživanjima sudionicima tako neće izmaknuti zanimljivo predavanje o umjetnoj inteligenciji.

- To će predavanje odraditi vaša sugrađanka koja radi kod nas u Zagrebu, na KBC-u, dr. Katja Grubelić Ravlić. Ona je naš vrhunski endoskopičar i ona već nekoliko godina primjenjuje endoskopsku dijagnostiku s aparatima koji imaju integriranu umjetnu inteligenciju. Bit će to sigurno zanimljivo predavanje jer u ovom spektru bolesti kada je tehnologija bolja onda je, naravno, i naša dijagnostika bolja.

(Snimio Duško Marušić Čići)

Inače, moje predavanje je u biti provokacija. Trebamo se, naime, pitati jesmo li mi svjesni opsega problema, jesmo li svjesni svih terapijskih opcija koje su na raspolaganju, možemo li te terapijske opcije koristiti racionalno čuvajući sredstva za kasnije opcije jer, ako racionalno primjenjujemo liječenje, ostaje nam dio sredstava koje možemo kasnije upotrijebiti za terapije koje mogu biti ekstremno skupe. Težište je na novim molekulama, kazao je prof. Krznarić i dodao kako vjeruje da će ova međunarodna konferencija biti inspirativno i edukativno iskustvo za sve sudionike.

Pokrovitelji kongresa su Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske i Hrvatski liječnički zbor, a organizatori Hrvatsko društvo za upalne bolesti crijeva Hrvatskog liječničkog zbora te Hrvatsko gastroenterološko društvo.

Povezane vijesti

• Često uzimanje antibiotika za 48% povećava upalne bolesti crijeva u starijih od 40
• Kognitivno-bihevioralna terapija bi mogla pomoći u liječenju oboljelih od upalnih bolesti crijeva
• Svaki četvrti građanin ima nealkoholnu masnu jetru