bogat program

U sklopu Mađarskog kulturnog tjedna brojne manifestacije i komemoracija u čast stradalih mornara 1918. godine

| Autor: Mihael Stojanović


Mađarski kulturni tjedan, koji se održava svake godine u Puli, ove je godine obilježen bogatim programom koji je privukao pažnju članova zajednice i šire javnosti. Književna večer s gostima, prikazivanje mađarskih kratkih kulturnih filmova, kreativne radionice te kulinarska radionica s prvakom u kuhanju fiš paprikaša samo su neki od događaja koji su se održali tijekom prošlog tjedna. Vrhunac tjedna bila je svečana komemoracija na Mornaričkom groblju, na kojoj su okupljeni odali počast stradalim mornarima za vrijeme Prvog svjetskog rata na Mornaričkom groblju.

Mađari u Istri

- Naša zajednica broji 130 članova, no nisu svi članovi Mađari, kaže Žužana Maša koja u Hrvatskoj živi preko četiri desetljeća. Maša koja obnaša i predstavništvo mađarske nacionalne manjine u Puli kaže kako u Mađarskom kulturnog društva Móricz Zsigmond mnogi od njih imaju neku poveznicu s Mađarskom, poput bake ili djeda, te nisu imali priliku naučiti jezik.

- Posebno nam je drago što mogu čuti kako mi govorimo i upoznati se s našom kulturom, a naš cilj je pokazati našu bogatu kulturnu baštinu i pomoći našim članovima da ne zaborave svoje podrijetlo. Kako bismo našu tradiciju približili mlađim generacijama, organiziramo razne događaje tijekom godine, a među njima su karnevali, proslava Uskrsa, Svetog Nikole, Božića te drugih blagdana koje dijelimo s Hrvatskom. Ovi događaji omogućuju nam da djeci prenesemo naše običaje i tradicije, te da im pokažemo koliko je važno očuvati naslijeđe naših predaka, kaže Maša.

(Snimio Mihael Stojanović)Žužana Maša (Snimio Mihael Stojanović)

Moricz Zsigmond, u DC-u Rojc ima radionicu za sve koji žele naučiti mađarski, ali prava jezična škola još nije pokrenuta.

- U školama u Istri, barem koliko znam, nema programa za učenje mađarskog jezika. Nažalost, nemamo dovoljno djece, a oni koji su zainteresirani su previše »razbacani« po regiji. Pokrivamo cijelu Istru, ali nas nema dovoljno da bismo pokrenuli školu. Neki žive u Medulinu, neki u Vodnjanu, i teško je organizirati redovne satove kada djeca imaju puno obaveza. Dogovorili smo se da ćemo pokušati organizirati mjesečne radionice za djecu i odrasle kako bismo ih upoznali s osnovama jezika, istaknula je Maša te je pohvalila podršku Ministarstva kulture i Grada.

- Naša kultura i tradicija su slične, mada postoje razlike. Poveznica nam je kršćanstvo, ali kuhinja nam se znatno razlikuje, kazala je Maša te rekla kako Mađari vole i slatko i ljuto te da je mađarska kuhinja vrlo bogata.

Austro-Ugarska

- Mi smo kultura koja još uvijek nosi nasljeđe iz vremena Austro-Ugarske, poznato kao »bečka škola,« gdje se održava visoki nivo kulturnih vrijednosti. U Mađarskoj ljudi vole kulturu i puno čitaju. Kada idete u Budimpeštu, morate mjesecima unaprijed rezervirati karte za kazališne predstave, jer je to dio kulturnog rituala. Mjesečne karte za predstave su uobičajene, a tu su operete i razni drugi nastupi. Mađari su temperamentni i veseli, te uvijek uživaju u kulturnim događanjima, pojašnjava Maša naše susjede s kojima smo nekad dijelili zajedničku povijest.

Maša naglašava suradnju s mnogim manjinskim zajednicama diljem Europe te česte posjete njihovim događajima, kao i njihovih posjeta njihovim događajima. Nabrojili su Austriju, Mađarsku, Vojvodinu, Njemačku, Bosnu, a u Hrvatskoj su bili od Rijeke, Zadra do Zagreba, a u rujnu idu u Osijek, a zatim dolaze oni k njima. Također, ističu suradnju s Bošnjacima, Slovencima, Makedoncima i Albancima, kao i primjer zajedničkog programa s Makedoncima prošle godine, u kojem su Makedonci izvodili mađarske, a Mađari makedonske pjesme.

Broj članova je u porastu, a Maša ističe.

- Otvoreni smo za sve koji vole našu kulturu i običaje no, nažalost, sve manje djece uči jezik. Potičemo ih da njeguju svoje nasljeđe i sjećaju se kako su bake radile određene stvari. Razgovaramo na mađarskom i hrvatskom, ovisno o situaciji. Mađarska nam pomaže kroz razne natječaje, primjerice za nastupe ili tehničku opremu, a nedavno smo kupili 60 narodnih nošnji uz podršku mađarske države, a u kojima nastupamo. Naša narodna nošnja je specifična po cvjetnim uzorcima u crvenoj, plavoj i zelenoj boji, koje su tradicionalne mađarske boje, kazala je Maša.

Tradicionalna hrana

U petak se odvio poseban kulinarski događaj u udruzi Mađara Móricz Zsigmond. Ljudi su uživali u specijalitetima poput fiš paprikaša, paprikaša i slatkim delicijama koje su pripremali s kuharima iz Baranje. Ovi kulinarski majstori, poznati su po svojim vještinama u kuhinji ne samo u Hrvatskoj nego i u Mađarskoj. Zajedno su pripremali fiš paprikaš, tradicionalne langoše i razne kolače.

(Snimio Mihael Stojanović)Kuhanje fiš paprikaša (Snimio Mihael Stojanović)

Erik Munk, hrvatski Mađar iz Baranje, iz Luga, nedaleko od Osijeka predstavio se kao ljubitelj kuhinje i tradicionalnih baranjskih autohtonih jela. Munk je prvak Hrvatske u kuhanju fiš paprikaša.

- Pored toga što sam prvak Hrvatske, prvak sam i Mađarske. Kuhamo fiš paprikaš kako bi predstavili tradicionalnu kuhinju jer Mađari iz Pule i okolnih mjesta vole tradicionalna jela. Stoga, danas smo uspjeli svi skupa da nađemo zajednički dan za proslavu, kazao je Munk.

- Razlika između mađarske i hrvatske kuhinje leži u začinima poput paprike i ljutine. Objasnio je kako Mađari preferiraju ljuto naspram slatkog, a kad je riječ o slatkim okusima, spomenuo je kako voli začiniti hrvatsko jelo punjene paprike šećerom. Što se tiče baranjskog podneblja ipak češće koriste ljute začine poput začinske paprike, nego slatke mirodije.

Munk je naglasio kako nema razlike između mađarske kuhinje u Baranji i u Mađarskoj jer hranu pripremaju po receptima predaka. Također je istaknuo važnost kvalitetne riječne ribe poput šarana, koji su pripremali u petak, uz domaću začinsku papriku.

(Snimio Mihael Stojanović)Mađari uživaju u tradicionalnom jelu (Snimio Mihael Stojanović)

- Preferiram baranjsku papriku koju prvo probam prije pripreme i ne koristim niti jednu drugu papriku. Za samu pripremu fiš paprikaša potrebno je 45 minuta, zaključio je Munk.

Svečana komemoracija

U subotu je u Puli održana svečana komemoracija u čast stradalih mornara na bojnom brodu Szent István, koji je potonuo 10. lipnja 1918. godine nakon što ga je pogodio talijanski torpedo. Komemoracija su prisustvovali zamjenica župana Istarske županije, Jessica Acquavita, zamjenik gradonačelnika Pule Bruno Černjul te predstavnici Ministarstva obrane, članovi Hrvatske ratne mornarice i veleposlanik Mađarske; Demcsák Csabu koji je kazao kako je ovo četvrti put sudjeluje na komemoraciji, koja je organizirana s lokalnim mađarskim organizacijama i predstavnicima Grada i Županije.

- Bojni brod Szent István bio je jedan od najmoćnijih i najmodernijih ratnih brodova Austro-Ugarske Monarhije, a potonuo je za samo 15 minuta nakon što je bio pogođen. Danas leži na dnu Jadranskog mora kao vječni spomenik hrabrosti i žrtvovanja, simbolizirajući duboku vezu između naroda koji dijele povijest, kazala je Maša.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter