Poticaj da se 28-godišnja liječnica iz Osijeka, Franka Kunovac, odluči preseliti u Istru bile su mjere Istarske županije za privlačenje deficitarnih zdravstvenih djelatnika. Mladu doktoricu, koja posljednja dva mjeseca radi u rovinjskoj ispostavi Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Istarske županije, privukao je Program mjera za zadržavanje i privlačenje ljudskih resursa u javnim zdravstvenim i socijalnim ustanovama Istarske županije, predstavljen prije nekoliko mjeseci. Kampanju su mnogi primijetili zahvaljujući billboardima sa zdravstvenim djelatnicima koji promoviraju život i rad u Istri.

Brojne blagodati

Županijske mjere obuhvaćaju devet zdravstvenih i socijalnih ustanova čiji je osnivač Županija, a dvije mjere odnose se i na Opću bolnicu Pula, koja je ove godine vraćena pod ingerenciju države. Paket mjera uključuje sufinanciranje stanarina u iznosu od 300 eura, financijski bonus za postojeće djelatnike, jednokratni bonus za kupovinu prve nekretnine, financijski bonus za pojačan rad tijekom turističke sezone, kao i bonus dobrodošlice za liječnike koji dolaze u Istru. Županija je za aktivnosti u sklopu Operativnog plana za zdravlje i socijalno blagostanje u 2024. godini osigurala 4,4 milijuna eura, što je čak četiri puta više sredstava u odnosu na prethodnu godinu.

Upitana kako se dosad pokazao ovaj program, pročelnica županijskog Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Gordana Antić, kaže da su rezultati dobri, no da bi mogli biti i bolji. Problem je opći nedostatak zdravstvenog djelatnika u cijeloj Hrvatskoj, pa je tako i interes sukladan postojećem kadru.

- Bazen u Hrvatskoj jedva je do koljena i mi tu možemo teško plivati dalje. Naročito je prazan u primarnoj zdravstvenoj zaštiti Istarske županije gdje su nam od 114 obiteljskih liječnika, njih 29 stariji od 60 godina. U 17 ambulanti su liječnici stariji od 65 godina i rade skraćeno četiri sata, a čak 15 ambulanti je bez nositelja jer su liječnici otišli u mirovinu. Nedostatak interesa za rad u obiteljskoj medicini je već duže vrijeme prisutan, no kako je sad deficit kadra naročito izražen, apsolutno nema interesa za rad u obiteljskoj medicini. Želimo to radno mjesto učiniti dodatno privlačnim, a na sljedećoj Skupštini bit će osigurana sredstva za administratora za ambulante obiteljske medicine kako bismo im olakšali rad. Ovih dana idemo u projekt kojim je predviđeno uređenje ambulanti, a već se rade idejna rješenja zdravstvenih stanica na par lokacija, kaže Antić.

Program mjera, navodi, prvenstveno je namijenjen zadržavanju postojećeg kadra, a onda i pronalasku novog.

- Sveobuhvatan je i uključuje različite financijske mjere, a većinu sredstava smo usmjerili na ljude koje imamo u sustavu, na djelatnike koji rade od pet do deset godina. Njima je isplaćeno 700 eura, onima koji rade više od deset godina 1.400 eura, a bonus za rad tijekom turističke sezone, kada radnici hitne pomoći i turističkih ambulanti rade pojačano, oni će dobiti 300 eura mjesečno, dakle 900 eura, govori Antić dodajući da se neke od mjera odnose i na plaćanje stanarine i na karticu pogodnosti. Kako objašnjava, puno je kandidata iskazalo interes, kampanja je bila glasna, plakati su bili i u Njemačkoj, no u daljnjim je razgovorima bilo ograničenja da bi oni i preselili poput potrebe smještaja za supružnike i djecu, nemogućnosti pronalaska stana ili skupih najmova. Tako su dvoje zdravstvenih radnika u isti dan odustali od preseljenja jer im se nije moglo pronaći stan.

Promjena u životu

- Konkretno u Labinu i Puli, taj mjesec kada smo im tražili smještaj, nije bilo ni jednog stana na raspolaganju. Sufinanciranje stanarine od 300 eura je dosta novaca, ali nedovoljno, jer su stanovi izuzetno skupi, kaže Antić pojašnjavajući da primjerice u Labinu, zbog razvoja industrije, stanovi su popunjeni radnicima. Usto, nekoliko potencijalnih budućih zdravstvenih djelatnika u namjeri da presele u Istru odbilo je zbrinjavanje djece u vrtićima i zapošljavanje supružnika. Moje mišljenje je da to treba biti sveobuhvatnije i da trebamo imati stručnjake različitih profila koji će se baviti pronalaskom kadra i njihovim zbrinjavanjem. Najveće ograničenje da bismo pronašli kadar iz okolnih zemalja bivše Jugoslavije su nostrifikacije. Sad je fokus na tome da naša državna administracija nostrifikacije učini što brže po uzoru na razvijene europske zemlje. Priznavanje diplome za jednog liječnika traje godinu i pol dana, a za jednu medicinsku sestru 3 godine, kaže Antić.

Franka Kunovac imala je više sreće s pronalaskom stana. Stanarinu u Rovinju plaća 650 eura mjesečno, od čega joj mjera Istarske županije pokriva 300 eura, što joj značajno olakšava život. Napominje i da svi koji dolaze iz drugih regija mogu primiti paket dobrodošlice za dolazak u Istarsku županiju, a i da je odlična pogodnost sufinanciranje za prvu nekretninu u iznosu od 20 tisuća eura.

Kako nam je u razgovoru ispričala Kunovac, jedan od motiva zbog kojeg je došla raditi u Istru je taj što je imala osjećaj da može puno naučiti od doktorice Antić, kao i generalno na Nastavnom zavodu za hitnu medicinu Istarske županije. U rodnom je Osijeku i studirala, završila fakultet te radila svoj prvi posao, pa je, kaže, željela napraviti promjenu u svom životu. U usporedbi s istim poslom u Osječko-baranjskoj županiji, gdje je bila zaposlena tri godine, ovdje joj se, kaže, više svidio pristup radniku, uključujući dužu i iscrpniju edukaciju o svim hitnim stanjima prije nego što je počela raditi na hitnoj pomoći, što joj je, naglašava, ulilo više samopouzdanja tijekom obavljanja posla.

(Snimio: Duško Marušić Čiči/Glas Istre)

- Generalno gledano, ovdje sam puno mirnija jer sam stekla znanja koja sam trebala, a sada stječem iskustvo. Imam uvijek nekoga kome se mogu obratiti za savjet, ili doktorici Gordani Antić ili voditeljici svoje Ispostave u Rovinju, što mi pruža jako veliko olakšanje. Uz to, oprema, vozila i uvjeti rada u Istri su fantastični, kaže Kunovac dodajući da je zahvaljujući suvremenoj opremi omogućena kvalitetnija usluga za pacijenta. Imaju, kaže, opremu, odnosno još jedan "par ruku" za obavljanje reanimacije, moderan uređaj za vanjsku masažu srca, uređaj za kontinuiranu aplikaciju adrenalina, brzi ultrazvuk, a u vozilu i laptop te printer. Osim opreme, dodaje, bitnu ulogu u obavljanju posla imaju i educirani i upućeni kolege. Još jedna pogodnost u istarskim zdravstvenim ustanovama je mogućnost da zdravstveni kadar na mjesečnoj razini ima priliku sudjelovati na plaćenim međunarodnim tečajevima i kongresima.

- Želja mi je u pulskoj Općoj bolnici dobiti specijalizaciju iz endokrinologije, to je jedan od razloga zbog kojeg sam došla u Istru, otkriva naša sugovornica. No, osvojila ju je i sama regija.

- Bila sam šokirana koliko je zelena Istra. Generalno mi se regija jako sviđa po pitanju mediteranske klime, prekrasnog sunca i mora. Kako sam iz Osijeka, more bih vidjela jedino na godišnjem odmoru. Odgovara mi i slani zrak, hrana je fantastična, puno mi više paše nego slavonska. Sviđa mi se velika tolerantnost i mentalitet ljudi, kao i kulturni život ovdje, kaže mlada liječnica. Otkriva da je sama odluka da preseli u Istru trajala poprilično dugo, gotovo godinu dana.

Plaće nikad bolje

- Bilo je tu vaganja zbog obitelji i prijatelja, no drago im je jer vide da sam sretna. Toplo preporučam svakome tko razmišlja bi li došao raditi u Istru. Makar jednu sezonu, jer će steći mnogo iskustva i znanja, kaže naša sugovornica.

Kako pak ističe Antić, plaće su otprije dva mjeseca u hrvatskom zdravstvu značajno povećane. Ovisno o platnom razredu, povećanje se kreće za oko 21 do 25 posto.

- Po mom mišljenju, plaća više ne može biti razlog za odlazak u inozemstvo, samo uvjeti rada i međuljudski odnosi te mogućnost napredovanja u struci, tako da ovdje želimo konkurirati ostalim u Hrvatskoj, pa i u Europi. Plaće su zaista nikad bolje, no život u Istri je u prosjeku 30 posto skuplji nego u ostatku Hrvatske, kaže pročelnica. Poražavajuća je i činjenica da, kako kaže, od ovogodišnje generacije medicinara koji završavaju srednju školu u Puli, tek dvoje će ih ostati u zdravstvenom sustavu u bolnici. Komentira da smo jedina država u Europi gdje srednja medicinska škola traje pet godina, a upravo zbog mnogo više nastavnih sati koje imaju hrvatski učenici, zdravstvenim radnicima iz Bosne i Hercegovine, koji bi došli kod nas raditi, ne mogu se priznati diplome. Navodi i da su lokalno napravili sve što su mogli, a sada svoje napore usmjeravaju prema nadležnom ministarstvu. Potrebno je, kaže, raditi na stambenoj politici, na sporazumu između svih zdravstvenih ustanova u Hrvatskoj za razmjenu radnika tijekom turističke sezone, kao i stručnih tijela za pronalazak i zbrinjavanje budućih zdravstvenih radnika.

Paket dobrodošlice

Franka Kunovac imala je više sreće s pronalaskom stana. Stanarinu u Rovinju plaća 650 eura mjesečno, od čega joj mjera Istarske županije pokriva 300 eura, što joj značajno olakšava život. Napominje i da svi koji dolaze iz drugih regija mogu primiti paket dobrodošlice za dolazak u Istarsku županiju, a i da je odlična pogodnost sufinanciranje za prvu nekretninu u iznosu od 20 tisuća eura.

(Realizirano u suradnji s Istarskom županijom)

Povezane vijesti

• ZAVOD ZA HITNU MEDICINU ISTARSKE ŽUPANIJE: Nadstandard hitne pomoći u Istri osigurava najbolju skrb i spašava brojne živote
• Dr. Gordana Antić, ravnateljica istarskog Zavoda za hitnu medicinu: Prijedlog da se liječnici iz izvanbolničke hitne prebace u bolnice značio bi da 70 POSTO ZBRINUTIH VIŠE NEĆE IMATI DOSTUPNU ZDRAVSTVENU ZAŠTITU
• ISTARSKI HITNJACI GODIŠNJE ZBRINU 40.000 PACIJENATA