UHVATI ME AKO MOŽEŠ
Godišnje se samo u Puli nekoliko tisuća sudskih postupaka pokreću prema neplatišama u stranim zemljama
(Snimio Duško Marušić Čiči)
Dolaskom ljeta pronalazak slobodnog parking prostora u većini naših turističkih odredišta postaje prava lutrija. Zbog velikog broja automobilskih gostiju taj problem počinje se osjećati već od druge polovine svibnja, no pravi izazov tek donose srpanj i kolovoz kada smo tijekom kišnih dana često mogli svjedočiti prometnom kolapsu koji se događao na prilazima i u gradskim središtima.
"Gratis" zauzet
Naravno, sva ta vozila moraju negdje i parkirati, te dodatnu gužvu uzrokuju oni koji vozeći se kroz grad pokušavaju ugledati koje slobodno parkirno mjesto ili bar djelić prostora na kojem bi mogli na nekoliko sati ostaviti svog limenog ljubimca.
Iskustva iz Pule govore da tih gratis parkirnih površina, izuzev parkirališta Rojca, više baš i nema previše u zonama oko centra grada, a ako poneko i postoji ono je u pravilu već od ranog jutra zauzeto automobilom koji je na njega na dulje vrijeme parkirao netko od Puljana zaposlenih u centru grada ili neki drugi snalažljivac. Slobodno mjesto na parkinzima na naplatu uz malo upornosti i sreće ipak je nešto lakše pronaći, no za njih je vrlo bitno platiti naknadu za parkiranje, te voditi računa da vrijeme za koje je plaćen parking ne istekne. U protivnom vozač će sasvim sigurno pod brisačem pronaći uplatnicu za dnevnu kartu parkiranja, a što se događa ako nju ne plate u roku dobro znaju svi kojima se to ikad dogodilo.
Tvrtke koje upravljaju parkiralištima svoje račune ne »zaboravljaju« i ne opraštaju, te će iznos koji potražuju svakako biti naplaćen. Ako ne redovnim, onda putem suda.
(Ne)odgovorni stranci
No često se tijekom ljeta događa da parkirnu kartu »zaborave« platiti ili produljiti turisti iz stranih zemalja. Većina njih, kažu u tvrtkama koje upravljaju javnim parkiralištima, dolaze iz razvijenih europskih zemalja u kojima se plaćanje obaveza ne izbjegava jer su svi svjesni da će im to izvjesno u konačnici biti daleko skuplja opcija. Ta svijest i savjest mnogima se od njih izgleda privremeno isključuje tijekom boravka u Hrvatskoj i godišnjih odmora, pa tvrtkama koje upravljaju javnim parkiralištima u turističkim središtima na kraju svake sezone ostaje sve veći broj nenaplaćenih dnevnih karata od turista koji su se već davno vratili svojim domovima. Prema riječima direktora Pulaparkinga Branislava Bojanića povećani obujam prometa u ljetnim mjesecima rezultira i višestrukim povećanjem broja izdanih dnevnih karata, a zanimljivo je da se od 10 izdanih dnevnih karata čak 9 odnosi na vozila sa stranim registarskim oznakama.
- Radi se uglavnom o vozilima gostiju koji dolaze s najznačajnijih turističkih emitivnih tržišta pri čemu prednjače definitivno vozila njemačkih registarskih oznaka, a sukladno zastupljenosti u broju gostiju u destinaciji pravila koja važe i kojih se pridržavaju u svojim zemljama vrlo često na parkiralištima zaboravljaju i Slovenci, Austrijanci, Talijani, Poljaci, Česi, Mađari i Nizozemci, kao i gosti s vozilima sa srpskim i BiH registarskim oznakama, kaže Bojanić.
Logično je zapitati se zašto je tome tako, te zašto vlasnici vozila stranih registarskih oznaka prilikom dolaska u Hrvatsku na granici ostavljaju kulturu poštivanja zakonskih propisa te kod nas mijenjaju način ophođenja prema nastalim dugovanjima?
Loša reputacija
Dio odgovora zasigurno leži u činjenici da se radi u gostima koji su već boravili u Hrvatskoj koji su na takvo postupanje na našem teritoriju od ranije navikli. Naime, s obzirom na to da godinama nije postojalo rješenje za naplatu neplaćenih dugovanja po osnovi dnevnih parkirnih karti prema stranim državljanima, potraživanja komunalnih tvrtki po toj stavci su se gomilala, a strani turisti su navikli da se po tom pitanju »ništa neće dogoditi«, odnosno da im i ako ne plate dugovanja po osnovi parkinga iz Hrvatske »nitko ništa ne može«.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
